BEOGRADSKE DZAMIJE

TerrorBGD:
Шта је био онда, `леба ти???
Kliknite za proširenje...

Pa nezna ni ona sta je bila.

Ja prepostavljam da misli na vreme latinskog carstva u vizantiji.

Taj period je trajao nepunih 50 godina. Tada je hagia sofia bila katolicna crkva.

A stoljeca pre toga i posle toga istocno hrscanstva (takoznvana pravoslavna).

Ali to je prepostavljam ko zna sta hrvati zamisljaju u njihovim glavama.
 
Poslednja izmena:
TerrorBGD:
Шта је био онда, `леба ти???
Kliknite za proširenje...

rekao sam da odustajem, ali ipak:

agia sofia je sagrađena za vrijeme vladavine cara justinijina, za samo pet godina, od 532 do 537

ovo vaše čuđenje nastalo je na moj komentar serbianovog posta gdje je on rekao da ne izgleda poput pravovoslavne crke, daklem....
ako uzmemo u obzir činjenicu da je crkveni raskol iz 1054 g., tada je valjda jasno da prilikom gradnje nije mogla imati obilježja pravoslavnog hrama (već je to postala 500 godina nakon gradnje)

trebali još što pojasniti?
 
matijakupa:
rekao sam da odustajem, ali ipak:

agia sofia je sagrađena za vrijeme vladavine cara justinijina, za samo pet godina, od 532 do 537

ovo vaše čuđenje nastalo je na moj komentar serbianovog posta gdje je on rekao da ne izgleda poput pravovoslavne crke, daklem....
ako uzmemo u obzir činjenicu da je crkveni raskol iz 1054 g., tada je valjda jasno da prilikom gradnje nije mogla imati obilježja pravoslavnog hrama (već je to postala 500 godina nakon gradnje)

trebali još što pojasniti?
Kliknite za proširenje...


trebali razjasniti da u razlicitim delovima evrope bilo razlicitih stilova za gradnju crkava. :dontunderstand:

A u nauci je obicno da se tako radi da se uzimaju reci iz nase danasnje tacke gledanja.

Raskolj je bio u 11 veku ali razlike su postojale odavno.
 
Konstantin Veliki:
trebali razjasniti da u razlicitim delovima evrope bilo razlicitih stilova za gradnju crkava. :dontunderstand:

A u nauci je obicno da se tako radi da se uzimaju reci iz nase danasnje tacke gledanja.

Raskolj je bio u 11 veku ali razlike su postojale odavno.
Kliknite za proširenje...

ne razumijem ni ja tebe
ljepo sam ti objasnio što sam mislio kad sam to rekao, a što je izazvalo to čuđenje

ti sad pričaš o raznim stilovima arhiteture, pa naravno da su postojali, ali to ne mijenja činjenicu da aja sofija kad je projektirana i građena nije bila niti slična kasnijim pravoslavnim crkvama, što je i sam serbiano rekao
 
matijakupa:
ne razumijem ni ja tebe
ljepo sam ti objasnio što sam mislio kad sam to rekao, a što je izazvalo to čuđenje

ti sad pričaš o raznim stilovima arhiteture, pa naravno da su postojali, ali to ne mijenja činjenicu da aja sofija kad je projektirana i građena nije bila niti slična kasnijim pravoslavnim crkvama, što je i sam serbiano rekao
Kliknite za proširenje...

Hram svetog save je napravljen po stilu Hagiji Sofiji.

Kao sto je Hagija Sofia "idol" za stotinak crkava.

Gresis gresis i to dosta.
 
aja sofija je projektirana i građena kao kršćanska crkva, niti katolička niti pravoslavna

neke od ckava tog tipa, koje su građene prije raskola, imaš širom zapadne europe (san vitale u raveni, dvorska kapela u aachenu), pa čak i sveti donat u zadru


uostalom, rekao sam da odustajem......
 
IZ u Beogradu podnijela je gradskim vlastima zahtjev za izgradnju još četiri vjerska objekta na teritoriji grada/ sa tim da kažu da su obezbijedili za 3 finansijska sredstva. Ti zahtjevi međutim nailaze na čitav niz birokratsko-političkih prepreka.
Beograd je u tursko doba imao čak 273 džamije. Danas postoji samo jedna, Bajrakli džamija u samom centru grada, koja više nije dovoljna da zadovolji potrebe. IZ Srbije je nekoliko puta obnovila zahtjev za izgradnju još 4 vjerska objekta na širem području grada. Zvaničan odgovor gradskih vlasti je da grad više ne dodjeljuje zemljište vjerskim zajednicama, i da ga one moraju same kupiti na tržištu. To je klasično prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, a ko će to prodati u Begešu zemljište da se na njemu izgradi džamija ,a da bude bez pomoći gradskih struktura, a i državnih.
Bolje da su rekli ne može još džamija u Begešu i tačka nego što prebacuju nadležnost sa jednih na druge, bezze.Gradske vlasti su rekle da nemaju nadležnost, da ga ima Zavod za urbanizam, a Zavod za urbanizam kaže, opet, da oni nemaju nadležnost već Direkcija za građevinsko zemljište. Direkcija za građevinsko zemljište kaže ne, nemamo mi, i tako ponovo u krug.
Postoje neslaganja o stvarnom broju muslimana u Beogradu, prema zvaničnom popisu u Beogradu živi preko 20 000 muslimana. Međutim, nezvanični podaci IZ-a govore da ih je oko 100 000, a u opticaju su i brojke od 200 000 ljudi.
 
Mislim da bi u Beogradu trebalo sagraditi džamiju veću i lepšu od zagrebačke. :)

Zagrebacka_Dzamija.JPG


Najveća džamija na Balkanu nalazi se u Zagrebu.​
 
Poslednja izmena:
POGLAVNIKOVA DŽAMIJA U ZAGREBU (II)


Ante Pavelić je već u julu 1941. odlučio graditi džamiju u Zagrebu, kada do njega dolazi opat Giuseppe Ramiro Marcone, izaslanik Svete Stolice kod hrvatskog episkopata 1941-1945, koji upozorava na gradnju džamije u centru Zagreba, koja bi po njemu mogla da uznemiri katoličko pučanstvo. Na ovu primjedbu Pavelić mu daje slijedeći odgovor, kojeg on sa dodatnim komentarom iznosti 28 februara 1942. godine u hrvatskom državnom saboru:

“U Sarajevu je velika većina pučanstva bila muslimanske vjere, pa ni jednom muslimanu nije palo na pamet, da se uznemiri za to, što je svojedobno upravo u središtu grada sagrađena velika i liepa katolička katedrala. Kada sam došao ovamo, odmah su došli k meni ljudi, koji su donieli dva gotova nacrta za gradnju džamije. Nacrte sam pogledao i vidio, da bi po njima džamija imala biti sagrađena negdje u Kraljevačkoj šumi, dakle, 4 do 5 kilometara udaljeno od središta grada. Kazao sam im, neka s ovim nacrtima više ne dolaze, ali im nisam stavio do znanja, što namjeravam.
Opazio sam da je Umjetnički paviljon na trgu “N” najpodesniji i mjesto najdostojnije, da se tamo sagradi džamija za muslimane. Tada je došao jedan gospodin, koji je kazao, da se ovaj hram umjetnosti ne smije pretvoriti u džamiju. Odgovorio sam mu:

OVAJ HRAM UMJETNOSTI NOSI NA SEBI ŽIG ROBOVANJA, JER SE ZOVE IMENOM “KRALJA OSLOBODIOCA”. JA NE MOGU OVAJ ŽIG DOSTOJNIJE IZBRISATI NEGO DA IZ OVOG HRAMA UČINIM DŽAMIJU. ZAŠTO?
ZATO, JER JE MUSLIMANA U SRBIJI NESTALO ONDA, KADA JE SRUŠENA ZADNJA DŽAMIJA. KAO ZNAK DA IH U HRVATSKOM NARODU NEĆE NESTATI, POSTAVLJA SE U GLAVNI GRAD NJIHOVA DŽAMIJA. MUSLIMANSKA KRV NAŠIH MUSLIMANA JE HRVATSKA KRV, MUSLIMANSKA VJERA JE, DAKLE, HRVATSKA VJERA, JER SU U NAŠOJ ZEMLJI NJENI PRIPADNICI HRVATSKI SINOVI.

Džamija, na trgu Kulina Bana, građena je po osnovi arhitekta Stjepana Planića iz kamena sa ostrva Brač. Radove je izvodilo građevinsko preduzeće Zorislava Franetića. Imala je 3 munare koje su bile oko 45 metara visoke. Na munare su postavljeni alemi.
Prostor džamije iznosio je nekih 1300 kvadratnih metara. Pitanje akustike riješeno je postavljanjem nove kupole, na koju je takođe stavljen polumjesec sa zvijezdom. Sa sredine kupole visio je ogromni svijećnjak težine preko 1000 kg, sa 140 svijeće podijeljene u tri reda. Ispod kupole napravljena je rozeta. Tu je na crvenoj podlozi velikim slovima, arapskog pisma, napisano: Predobri Bože, spasi nas! Novi prozori bili su izgrađeni od olovnog stakla.
Početak gradnje džamije padao je u 1360. godini po Hidžri, a kao krono-stih gradnje zagrebačke džamije služio je 173. ajet iz poglavlja Es Saffat (37:173), koji glasi “I uistinu, vojska Naša - oni će biti pobjednici (ve inne džundena lehumul-galibûn)
Na ulaznim vratima u džamiju stajala je mermerna ploča sa slijedećim nadpisom:

U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak liepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila.

Prvi ezan sa munare čuo je se 14. januara 1943. godine. Bio je to prvi ezan u historiji grada Zagreba. Džamija je zvanično otvorena 19. avgusta 1944. godine. Poslije učenja molitve od strane Hadži Alija ef. Aganovića, riječ je uzeo Ante Pavelić:

Preuzvišeni, presvietla gospodo visoki dostojanstvenici Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj! Braćo muslimani!
S najvećim veseljem i radošću pristupam pred ovo svetište hrvatskog naroda, pred ovo svetište Islama, veseleći se, što mi se izpunila davna želja, da se u glavnom, priestolnom gradu Zagrebu otvori hram, u kojem će pripadnici islamske vjeroizpoviesti moći vršiti svoje vjerske dužnosti, moći udovoljavati svojim dužnostima, prema vječnom Allahu, gdje će moći u molitvama nalaziti okrepe i utjehe za svoj zemni život i odavati hvalu Svevišnjemu Stvoritelju svega.

Preuzvišeni! (obraćajući se ef. Aganoviću)
Veselog srdca predajem Vam ključeve ove prve džamije u glavnom hrvatskom gradu i molim Vas, da je Vi otvorite i predate na uporabu vjernicima. Siguran sam, da time činimo Bogu veleugodno djelo, siguran sam, da će mnogi i mnogi, da će svi pripadnici islamske vjeroizpoviesti koji se nalaze u ovom gradu, a i oni, koji će iz ostalih dielova naše države u Zagreb dolaziti, nalaziti u ovoj džamiji najveću utjehu, da će nalaziti ovdje utjehu svome srdcu, svojoj duši i da će pred Previšnjim Allahom iznositi svoje skromne molitve za dobro i sreću hrvatskoga naroda, hrvatske države i islamskog svieta u hrvatskoj državi i po cielom svietu.”

Efendija Ismet Muftić na najmonstruozniji način obješen je od ruke nove vlasti 1945. godine na ulaznim vratima u džamiju. Mnoge druge muslimane čekala je ista sudbina. Munare su minirane i sva obilježja džamije uklonjena, a džamija je opet postala umjetnička zgrada. Čekalo se sve do 1987. godine na drugu džamiju u Zagrebu, istina ovog puta ne u centru grada.
Zanimljiv je još podatak da je za vrijeme izgradnje džamije u Zagrebu urađena studija od strane Hazima Šabanovića sa naslovom “Od Sultan Fatihove Džamije u Ustikoliji do Poglavnikove džamije u Zagrebu”. Prema autoru u 1942. godine u NDH je bilo ukupno 1173 džamije. Prve nema više….


dzamija-s-minaretima.jpg


PAVELIĆEVA DŽAMIJA
​
 
Naravno, prvo treba napraviti most preko Dunava, dva preko Save i metro. :) Da su me pitali to bi već bilo napravljeno pa bismo sad mogli da počnemo džamiju. :)

Ono što se može sada, to je - odrediti lokaciju nove džamije.
 
mogu ti samo reći, Savo, da je u Zagrebu to pretvaranje Meštrovićevog Umjetničkog paviljona u džamiju izazvalo veliko nezadovoljstvo građana, i da je ustaška vlast imala velikih problema pokušavajući opravdati taj idiotluk
veliki broj članaka u novinama i emisija na radiju je bio usmjeren na "uvjeravanje" građana da je to veleumni projekat dragog poglavnika - što baš i nije prolazilo, to znam sigurno i provjereno

ipak, ovaj moj komentar ne umanjuje poantu koju si ti htio postići svojim spominjanjem te rabote, tako da :ok:
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top