Jacob
Buduća legenda
- Poruka
- 49.567
Ako se izuzmu političari koji su nas devedesetih ocrnili i vrhunski sportisti koji su formirali najjači srpski brend, u svetu se Srbi prepoznaju uglavnom po ljudima koje u našoj zemlji malo ko zna
I posle svega, samo nam je sport ostao. Koliko god zvučala otrcano fraza da je sport najbolji izvozni proizvod Srbije, činjenica je da su, ako se izuzmu političari čija su imena punile stupce svetske štampe tokom burnih devedesetih, jedino sportisti iz naše zemlje globalno poznati i prepoznati kao ljudi koji dolaze iz Srbije.
U našem narodu postoji čvrsto uverenje koje kaže da ne može da se pronađe mesto na svetu gde nema Srba i gde oni na ovaj ili onaj način ne vode glavnu reč. Uporedo s tim, nekim javnim i uspešnim ličnostima koji naprave mali iskorak u svetu, kod nas se daje veliki značaj i precenjuje se njihov uspeh. Turbulentna istorija ovih prostora je dovodila do velikih talasa iseljavanja naših, uglavnom najkvalitetnijih ljudi, a i mnogi su svoj lokalni uspeh uspeli da prodaju i na svetskom tržištu.
Zato je Pressmagazin sastavio listu najpoznatijih Srba u svetu koja pokazuje da su, izuzimajući naše sportiste, u svetu najuspešniji Srbi uglavnom oni za koje mi i ne znamo da postoje.
S druge strane, imena sportista predvođenih Novakom Đokovićem ili Vladom Divcem retki su primeri ljudi koji su ostvarili svetsku slavu, a čiji se uspesi povezuju sa državom iz koje dolaze. Već kada dođemo do umetnice Marine Abramović, jedne od najpoznatijih pripadnika savremene umetnosti, koja je izvodila performanse u najprestižnijim muzejima u svetu, videćemo da je to „izuzetak koji potvrđuje pravilo", jer se radi o osobi koja je u svetu daleko poznatija nego u zemlji. A njeno srpsko poreklo je asocijacija tek onim njenim obožavaocima koji odu na „Vikipediju" i pronađu podatak da potiče iz Srbije.
Naše istraživanje je pokazalo i da na najpriznatijim svetskim univerzitetima, na visokim profesorskim pozicijama rade srpski naučnici, ali su njihova imena malo poznata ovdašnjoj javnosti, koja može samo da žali što oni ta svoja znanja ne prenose domaćim studentima.
Ministar za dijasporu u Vladi Srbije Srđan Srećković kaže da se u našem narodu često glorifikuje uloga i uticaj pojedinih Srba u svetu, ali da taj uticaj nikako ne sme da se potceni imajući u vidu da uporedo sa tim glorifikacijama u narodu nije dovoljno razvijena svest da smo mi, ipak, mala zemlja.
- U odnosu na značaj koji Srbija ima na geopolitičkoj i ekonomskoj mapi sveta, naši ljudi su objektivno daleko uticajniji nego što su neke naše institucije ili naša država u globalu. Kada se sagledava uspeh tih ljudi iz sveta nauke, kulture, sporta, kod nas se često ne uzima u obzir iz kakvog okruženja oni dolaze i da smo mi mala zemlja na brdovitom Balkanu. Često se precenjuje naša uloga i značaj u svetu, i zanemaruje da smo mi malobrojan narod. Kada se to uzme u obzir, uspeh svakog Srbina u svetu je svakako veliki podvig - kaže Srećković.
Da se značaj Srba u svetu često precenjuje smatra i Srđa Trifković, donedavni glavni urednik američkog magazina „Kronikl" i cenjen politikolog u američkim konzervativnim krugovima. On kaže da je to posledica „tradicionalne srpske grandomanije" i mita o uticajnoj dijaspori i jakom lobiju.
Upravo zbog slabe organizacije u srpskoj dijaspori, ne oseća se velika korist brojnih uspešnih ljudi. U Americi je, recimo, dugogodišnji američki senator Džordž Vojinović, iako polu-Srbin i odrastao kao katolik, činio dosta za srpsku zajednicu. Ali imamo i slučaj Voltera Bogdanića, jednog najuspešnijih američkih novinara, urednika u „Njujork tajmsu" i dobitnika tri Pulicerove nagrade, za koga se donedavno u zemlji nije znalo. On je u intervjuu za Pressmagazin (prvom u srpskim medijima) izrazio žaljenje što nema kontakte sa srpskom zajednicom, ali i želju da dovede decu u Srbiju kako bi posetili zemlju svojih predaka.
Da taj neiskorišćen osećaj pripadnosti srpskom narodu postoji čak i kod onih koji ni na koji način nisu vezani za Srbiju osim genetikom, pokazuje i slučaj Ričarda Milanovića, najpoznatijeg indijanskog poglavice i uspešnog biznismena u Kaliforniji. Njemu je, naime, otac Srbin koji se zaljubio u Indijanku i sa njom dobio dete. Poglavica Milanović je u razgovoru za Pressmagazin rekao da mu američki novinari često postavljaju pitanje u vezi sa prezimenom i poreklom, da ga je otac napustio kada je još bio dete i da ga je uz majku odrastao u indijanskom duhu. On, međutim, i pored toga kaže da je ponosan na svoje srpsko poreklo.
I Aleks Mačeski, doskorašnji glavni urednik klivlendskog „Plejn dilera", jednog od dvadeset najuticajnijih dnevnih listova u Americi (još jedan poznat i uspešan Srbin koga srpskoj javnosti predstavlja Pressmagazin), kaže da se srpske vlade ponašaju po principu „sedi i ćuti".
- Imamo kongresmenku Melisu Bin, koja je srpskog porekla, i još 25 članova tog srpskog kokusa. Ali kokus nema dovoljno finansijske podrške za lobiranje. Jermenija je, recimo, mnogo manja zemlja, ali ima lobiranje na nivou Izraela. I zato Jermenija dobija veliku pažnju američkog establišmenta - kaže Mačeski.
Ministar Srećković potvrđuje za Pressmagazin da Srbija ne koristi dovoljno potencijale svojih uspešnih ljudi u svetu, što je posledica opšteg lošeg odnosa prema srpskoj dijaspori.
- To je duboko ukorenjen odnos koji traje od perioda posle Drugog svetskog rata. Komunističke vlasti su u dijaspori videle ideološke neprijatelje i opasnost za režim. Naravno, i u emigraciji se razvio osećaj nepoverenja prema državi. Popravljanje tog odnosa je dugotrajan proces - kaže Srećković.
Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije kaže da najveću korist od uspešnih Srba mogu da imaju domaći naučnici, koji mogu da koriste pomoć svojih uspešnih kolega.
- Naučnici su, međutim, specifični ljudi, neki daju veliki značaj svom poreklu, dok neke to prosto ne zanima. Mi, recimo, imamo jednog od najpoznatiji američkih ekonomista Bojana Jovanovića, ali njemu poreklo prosto ne znači mnogo. Dok, s druge strane, ekonomista Branko Milanović, isto tako uspešan, svake godine dolazi u Srbiju i pokušava da pomogne na svaki način - kaže Nikolić.
Neki od uspešnih Srba u svetu često znaju da promene ime i potpuno se utope u okruženje u kom se nalaze, zbog čega se gubi svaka asocijacija na zemlju iz koje dolaze, kao što je, recimo, bio slučaj sa pokojnim glumcem Karlom Maldenom (iako je on uvek isticao srpsko poreklo). Goran Nikolić kaže da je najveći značaj koji Srbija ima u tome što se u javnom životu najvećih zemalja pojavljuju prezimena na „ić", što je specifična vrsta brendiranja Srbije.
- Prezimena su jedna od retkih specifičnosti našeg naroda koja su prepoznatljiva svugde u svetu. Malo ko ta prezimena vezuje za druge narode sa prostora bivše Jugoslavije. Kod Hrvata su ta prezimena zastupljena manje od 50 odsto, dok ih je kod nas između 80 i 90 odsto. To je okolnost od koje možemo da imamo neku korist. I zato nije bila loša ideja da internet domen za Srbiju bude „ic". Da se to potpuno brendira kao srpska odlika. Onda bi, kada se negde u svetu pojavi neko uspešan sa prepoznatljivim srpskim prezimenom, to automatski budilo asocijaciju da dolazi iz Srbije što bi bilo širenje pozitivne slike o nama - zaključuje Nikolić.
Svetski poznati Srbi
1. Novak Đoković, trenutno najpoznatiji čovek na svetu čije ime svi vezuju za Srbiju. Iako je imao incident u Kanadi, kad su ga najavili kao tenisera iz Hrvatske, njegovo insistiranje na patriotizmu i „šišanje u Areni" koje su objavili svi svetski mediji sigurno ga stavljaju na čelo liste „srpskih brendova".
2. Nemanja Vidić, trenutno naš najpoznatiji fudbaler. Navijači Mančestera su mu spevali pesmu „Došao je iz Srbije, sve će da vas pobije".
3. Vlade Divac, popularnost ovog košarkaša je daleko premašila i njegove košarkaške sposobnosti. Tokom svoje karijere imao je prilike da bude ambasador svoje zemlje u razgovorima sa američkim predsednicima i u najgledanijim tok-šou emisijama u Americi, zbog čega je i danas jedan od retkih ljudi koga svuda prepoznaju kao Srbina.
4. Marina Abramović, jedna od najcenjenijih umetnica današnjice. Izvodila performanse u najznačajnijim galerijama i muzejima savremene umetnosti u svetu.
5. Predrag Stojaković, iako je na zalasku karijere i dalje važi za jednog od najboljih šutera NBA lige, i prepoznaje se gde god da se pojavi.
6. Emir Kusturica, jedino prepoznatljivo lice srpskog filma; stekao je svetsku slavu osvajanjem dve kanske nagrade i snimanjem u Holivudu.
7. Goran Bregović, njegova muzika se pušta na žurkama širom sveta.
8. Slavica Eklston (Slavica Radić), kao bivša supruga vlasnika Formule 1 Bernija Eklstona punila je stranice tabloida, i nikad nije skrivala svoje srpsko poreklo.
9. Marko Jarić, globalnu prepoznatljivost duguje supruzi Adrijani Limi, brazilskoj manekenki koja važi za jednu od najlepših žena planete. Ceo svet zna da se udala za „srpskog košarkaša".
I posle svega, samo nam je sport ostao. Koliko god zvučala otrcano fraza da je sport najbolji izvozni proizvod Srbije, činjenica je da su, ako se izuzmu političari čija su imena punile stupce svetske štampe tokom burnih devedesetih, jedino sportisti iz naše zemlje globalno poznati i prepoznati kao ljudi koji dolaze iz Srbije.
U našem narodu postoji čvrsto uverenje koje kaže da ne može da se pronađe mesto na svetu gde nema Srba i gde oni na ovaj ili onaj način ne vode glavnu reč. Uporedo s tim, nekim javnim i uspešnim ličnostima koji naprave mali iskorak u svetu, kod nas se daje veliki značaj i precenjuje se njihov uspeh. Turbulentna istorija ovih prostora je dovodila do velikih talasa iseljavanja naših, uglavnom najkvalitetnijih ljudi, a i mnogi su svoj lokalni uspeh uspeli da prodaju i na svetskom tržištu.
Zato je Pressmagazin sastavio listu najpoznatijih Srba u svetu koja pokazuje da su, izuzimajući naše sportiste, u svetu najuspešniji Srbi uglavnom oni za koje mi i ne znamo da postoje.
S druge strane, imena sportista predvođenih Novakom Đokovićem ili Vladom Divcem retki su primeri ljudi koji su ostvarili svetsku slavu, a čiji se uspesi povezuju sa državom iz koje dolaze. Već kada dođemo do umetnice Marine Abramović, jedne od najpoznatijih pripadnika savremene umetnosti, koja je izvodila performanse u najprestižnijim muzejima u svetu, videćemo da je to „izuzetak koji potvrđuje pravilo", jer se radi o osobi koja je u svetu daleko poznatija nego u zemlji. A njeno srpsko poreklo je asocijacija tek onim njenim obožavaocima koji odu na „Vikipediju" i pronađu podatak da potiče iz Srbije.
Naše istraživanje je pokazalo i da na najpriznatijim svetskim univerzitetima, na visokim profesorskim pozicijama rade srpski naučnici, ali su njihova imena malo poznata ovdašnjoj javnosti, koja može samo da žali što oni ta svoja znanja ne prenose domaćim studentima.
Ministar za dijasporu u Vladi Srbije Srđan Srećković kaže da se u našem narodu često glorifikuje uloga i uticaj pojedinih Srba u svetu, ali da taj uticaj nikako ne sme da se potceni imajući u vidu da uporedo sa tim glorifikacijama u narodu nije dovoljno razvijena svest da smo mi, ipak, mala zemlja.
- U odnosu na značaj koji Srbija ima na geopolitičkoj i ekonomskoj mapi sveta, naši ljudi su objektivno daleko uticajniji nego što su neke naše institucije ili naša država u globalu. Kada se sagledava uspeh tih ljudi iz sveta nauke, kulture, sporta, kod nas se često ne uzima u obzir iz kakvog okruženja oni dolaze i da smo mi mala zemlja na brdovitom Balkanu. Često se precenjuje naša uloga i značaj u svetu, i zanemaruje da smo mi malobrojan narod. Kada se to uzme u obzir, uspeh svakog Srbina u svetu je svakako veliki podvig - kaže Srećković.
Da se značaj Srba u svetu često precenjuje smatra i Srđa Trifković, donedavni glavni urednik američkog magazina „Kronikl" i cenjen politikolog u američkim konzervativnim krugovima. On kaže da je to posledica „tradicionalne srpske grandomanije" i mita o uticajnoj dijaspori i jakom lobiju.
Upravo zbog slabe organizacije u srpskoj dijaspori, ne oseća se velika korist brojnih uspešnih ljudi. U Americi je, recimo, dugogodišnji američki senator Džordž Vojinović, iako polu-Srbin i odrastao kao katolik, činio dosta za srpsku zajednicu. Ali imamo i slučaj Voltera Bogdanića, jednog najuspešnijih američkih novinara, urednika u „Njujork tajmsu" i dobitnika tri Pulicerove nagrade, za koga se donedavno u zemlji nije znalo. On je u intervjuu za Pressmagazin (prvom u srpskim medijima) izrazio žaljenje što nema kontakte sa srpskom zajednicom, ali i želju da dovede decu u Srbiju kako bi posetili zemlju svojih predaka.
Da taj neiskorišćen osećaj pripadnosti srpskom narodu postoji čak i kod onih koji ni na koji način nisu vezani za Srbiju osim genetikom, pokazuje i slučaj Ričarda Milanovića, najpoznatijeg indijanskog poglavice i uspešnog biznismena u Kaliforniji. Njemu je, naime, otac Srbin koji se zaljubio u Indijanku i sa njom dobio dete. Poglavica Milanović je u razgovoru za Pressmagazin rekao da mu američki novinari često postavljaju pitanje u vezi sa prezimenom i poreklom, da ga je otac napustio kada je još bio dete i da ga je uz majku odrastao u indijanskom duhu. On, međutim, i pored toga kaže da je ponosan na svoje srpsko poreklo.
I Aleks Mačeski, doskorašnji glavni urednik klivlendskog „Plejn dilera", jednog od dvadeset najuticajnijih dnevnih listova u Americi (još jedan poznat i uspešan Srbin koga srpskoj javnosti predstavlja Pressmagazin), kaže da se srpske vlade ponašaju po principu „sedi i ćuti".
- Imamo kongresmenku Melisu Bin, koja je srpskog porekla, i još 25 članova tog srpskog kokusa. Ali kokus nema dovoljno finansijske podrške za lobiranje. Jermenija je, recimo, mnogo manja zemlja, ali ima lobiranje na nivou Izraela. I zato Jermenija dobija veliku pažnju američkog establišmenta - kaže Mačeski.
Ministar Srećković potvrđuje za Pressmagazin da Srbija ne koristi dovoljno potencijale svojih uspešnih ljudi u svetu, što je posledica opšteg lošeg odnosa prema srpskoj dijaspori.
- To je duboko ukorenjen odnos koji traje od perioda posle Drugog svetskog rata. Komunističke vlasti su u dijaspori videle ideološke neprijatelje i opasnost za režim. Naravno, i u emigraciji se razvio osećaj nepoverenja prema državi. Popravljanje tog odnosa je dugotrajan proces - kaže Srećković.
Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije kaže da najveću korist od uspešnih Srba mogu da imaju domaći naučnici, koji mogu da koriste pomoć svojih uspešnih kolega.
- Naučnici su, međutim, specifični ljudi, neki daju veliki značaj svom poreklu, dok neke to prosto ne zanima. Mi, recimo, imamo jednog od najpoznatiji američkih ekonomista Bojana Jovanovića, ali njemu poreklo prosto ne znači mnogo. Dok, s druge strane, ekonomista Branko Milanović, isto tako uspešan, svake godine dolazi u Srbiju i pokušava da pomogne na svaki način - kaže Nikolić.
Neki od uspešnih Srba u svetu često znaju da promene ime i potpuno se utope u okruženje u kom se nalaze, zbog čega se gubi svaka asocijacija na zemlju iz koje dolaze, kao što je, recimo, bio slučaj sa pokojnim glumcem Karlom Maldenom (iako je on uvek isticao srpsko poreklo). Goran Nikolić kaže da je najveći značaj koji Srbija ima u tome što se u javnom životu najvećih zemalja pojavljuju prezimena na „ić", što je specifična vrsta brendiranja Srbije.
- Prezimena su jedna od retkih specifičnosti našeg naroda koja su prepoznatljiva svugde u svetu. Malo ko ta prezimena vezuje za druge narode sa prostora bivše Jugoslavije. Kod Hrvata su ta prezimena zastupljena manje od 50 odsto, dok ih je kod nas između 80 i 90 odsto. To je okolnost od koje možemo da imamo neku korist. I zato nije bila loša ideja da internet domen za Srbiju bude „ic". Da se to potpuno brendira kao srpska odlika. Onda bi, kada se negde u svetu pojavi neko uspešan sa prepoznatljivim srpskim prezimenom, to automatski budilo asocijaciju da dolazi iz Srbije što bi bilo širenje pozitivne slike o nama - zaključuje Nikolić.
Svetski poznati Srbi
1. Novak Đoković, trenutno najpoznatiji čovek na svetu čije ime svi vezuju za Srbiju. Iako je imao incident u Kanadi, kad su ga najavili kao tenisera iz Hrvatske, njegovo insistiranje na patriotizmu i „šišanje u Areni" koje su objavili svi svetski mediji sigurno ga stavljaju na čelo liste „srpskih brendova".
2. Nemanja Vidić, trenutno naš najpoznatiji fudbaler. Navijači Mančestera su mu spevali pesmu „Došao je iz Srbije, sve će da vas pobije".
3. Vlade Divac, popularnost ovog košarkaša je daleko premašila i njegove košarkaške sposobnosti. Tokom svoje karijere imao je prilike da bude ambasador svoje zemlje u razgovorima sa američkim predsednicima i u najgledanijim tok-šou emisijama u Americi, zbog čega je i danas jedan od retkih ljudi koga svuda prepoznaju kao Srbina.
4. Marina Abramović, jedna od najcenjenijih umetnica današnjice. Izvodila performanse u najznačajnijim galerijama i muzejima savremene umetnosti u svetu.
5. Predrag Stojaković, iako je na zalasku karijere i dalje važi za jednog od najboljih šutera NBA lige, i prepoznaje se gde god da se pojavi.
6. Emir Kusturica, jedino prepoznatljivo lice srpskog filma; stekao je svetsku slavu osvajanjem dve kanske nagrade i snimanjem u Holivudu.
7. Goran Bregović, njegova muzika se pušta na žurkama širom sveta.
8. Slavica Eklston (Slavica Radić), kao bivša supruga vlasnika Formule 1 Bernija Eklstona punila je stranice tabloida, i nikad nije skrivala svoje srpsko poreklo.
9. Marko Jarić, globalnu prepoznatljivost duguje supruzi Adrijani Limi, brazilskoj manekenki koja važi za jednu od najlepših žena planete. Ceo svet zna da se udala za „srpskog košarkaša".