Transcendental
Buduća legenda
- Poruka
- 29.503
Hrišćanstvo (na grčkom jeziku: χριστιανισμός, na latinskom jeziku: christianitas) je jedna od tri najveće monoteističke (jednobožačke) religije, i nastalo je na prostoru nekadašnjeg Rimskog carstva. Religija je zasnovana pojavom Isusa Hrista, siromašnog čoveka iz Nazareta u Galileji i Njegovim osnivanjem Crkve, kao zajednice Tela Njegovog, u prvom veku nove ere.
Isus Hrist je propovedao o božjem i nebeskom kraljevstvu, tako skupljajući mnogo pobornika, koji su ga smatrali mesijom. Grčka reč Χριστός u prevodu znači mesija, pa su tako prve pripadnike Hristove vere u Antiohiji nazvali χριστιανοί, imenom koje je ostalo do danas. Hrišćanstvo je predstavljalo prvu univerzalističku religiju, nasuprot dotadašnjim nacionalnim religijama, i propovedalo jednakost svih ljidu pred bogom: Jevreja, Grka, Rimljana, siromašnih, bogatih, žena, muškaraca. Zbog propovedanja jednakosti brzo je zavladalo među siromašnima. Kao religija hrišćanstvo se pojavilo u periodu raspada robovlasničke države, kasnije kada je postalo zvanična, državna religija, hrišćanstvo je vezalo svoje interese sa interesima vladajuće klase i udaljilo se od ideala koje propovedaju jevanđelja. Dogmatske rasprave, kao i političke prilike i razni interesi su doveli do toga da je danas hrišćanstvo razjedinjeno. U početku je imalo mnogobrojne sekte, ali se kasnije, uglavnom zaslugom helenistički obrazovanog jevrejskog propovednika - Apostola Pavla, organizovalo u jedinstvenu religioznu zajednicu, crkvu.
Danas, hrišćanstvo prestavlja teritorijalno najrasprostranjeniju i brojčano najveću svetsku religiju, čiji broj vernika prelazi 2.200.000.000.
Danas se pod hrišćanstvom uglavnom podrazumevaju tri glavne denominacije: Pravoslavna, Rimokatolička i Protestantska (evangelici ili luterani, reformisani ili kalvini, anglikanci, baptisti, metodisti, kvekeri, adventisti, pentekostalci, Jehovini svedoci...). Manje hrišćanske denominacije predstavljaju monofizitstvo (jermensko-gregorijanska, jakobitska, koptska i etiopska crkva) i nestorijanstvo. Krajem HH veka, i početkom HH javlja se među ovim hrišćanskim ograncima želja za saradnjom, pomirenjem i međusobnim zbližavanjem. Ekumenski pokret započeo je među protestantskim crkvama gde je problem zajedničkog delovanja bio najizraženiji. Ideje o pomirenju pravoslavaca i katolika su posebno ojačaje među teolozima posle II vatikanskog sabora i pomirenju rimskog pape i carigradskog patrijaraha (poseta Pavla IV Carigradu 1967. godine)
e sad nek ide prva tema s bogom
Isus Hrist je propovedao o božjem i nebeskom kraljevstvu, tako skupljajući mnogo pobornika, koji su ga smatrali mesijom. Grčka reč Χριστός u prevodu znači mesija, pa su tako prve pripadnike Hristove vere u Antiohiji nazvali χριστιανοί, imenom koje je ostalo do danas. Hrišćanstvo je predstavljalo prvu univerzalističku religiju, nasuprot dotadašnjim nacionalnim religijama, i propovedalo jednakost svih ljidu pred bogom: Jevreja, Grka, Rimljana, siromašnih, bogatih, žena, muškaraca. Zbog propovedanja jednakosti brzo je zavladalo među siromašnima. Kao religija hrišćanstvo se pojavilo u periodu raspada robovlasničke države, kasnije kada je postalo zvanična, državna religija, hrišćanstvo je vezalo svoje interese sa interesima vladajuće klase i udaljilo se od ideala koje propovedaju jevanđelja. Dogmatske rasprave, kao i političke prilike i razni interesi su doveli do toga da je danas hrišćanstvo razjedinjeno. U početku je imalo mnogobrojne sekte, ali se kasnije, uglavnom zaslugom helenistički obrazovanog jevrejskog propovednika - Apostola Pavla, organizovalo u jedinstvenu religioznu zajednicu, crkvu.
Danas, hrišćanstvo prestavlja teritorijalno najrasprostranjeniju i brojčano najveću svetsku religiju, čiji broj vernika prelazi 2.200.000.000.
Danas se pod hrišćanstvom uglavnom podrazumevaju tri glavne denominacije: Pravoslavna, Rimokatolička i Protestantska (evangelici ili luterani, reformisani ili kalvini, anglikanci, baptisti, metodisti, kvekeri, adventisti, pentekostalci, Jehovini svedoci...). Manje hrišćanske denominacije predstavljaju monofizitstvo (jermensko-gregorijanska, jakobitska, koptska i etiopska crkva) i nestorijanstvo. Krajem HH veka, i početkom HH javlja se među ovim hrišćanskim ograncima želja za saradnjom, pomirenjem i međusobnim zbližavanjem. Ekumenski pokret započeo je među protestantskim crkvama gde je problem zajedničkog delovanja bio najizraženiji. Ideje o pomirenju pravoslavaca i katolika su posebno ojačaje među teolozima posle II vatikanskog sabora i pomirenju rimskog pape i carigradskog patrijaraha (poseta Pavla IV Carigradu 1967. godine)
e sad nek ide prva tema s bogom