Knjiga "Žene u nauci" otkriva kako je lepši pol osvojio prostor namenjen muškarcima. Aristotel žene smatrao deformisanim muškarcima. Ćerka slavnog Bajrona doprinela razvoju informatike. Ana Frojd ostala u očevoj senci
ŠETNjA kroz istoriju pokazuje da su žene, ma koliko talentovane bile, teško mogle da se istaknu u nekoj naučnoj oblasti. Ipak, genijalni umovi Hipatije, Marije Kiri, Mileve Marić Ajnštajn nisu mogli da ostanu anonimni.
U knjizi "Žene u nauci: od Arhimeda do Ajnštajna", objavljenoj u "Službenom glasniku", dr Dragana Popović, profesorka biofizike na Veterinarskom fakultetu i dugogodišnja koordinatorka Centra za ženske studije, piše kako su neke žene kroz vekove osvajale prostor namenjen muškarcima da bi tek odnedavno našle svoje mesto u leksikonima nauke.
Prva žena čije je ime zabeleženo u istoriji naučnih otkrića jeste Enheduana (2285-2250. p.n.e), ćerka kralja Mesopotamije i osnivača sargonske dinastije. "Ukras neba", kako su je zvali, bavila se filozofijom prirode i astronomijom. Od njenih radova, nažalost, ostali su samo prevodi pesama i reljef sa imenom
ŠETNjA kroz istoriju pokazuje da su žene, ma koliko talentovane bile, teško mogle da se istaknu u nekoj naučnoj oblasti. Ipak, genijalni umovi Hipatije, Marije Kiri, Mileve Marić Ajnštajn nisu mogli da ostanu anonimni.
U knjizi "Žene u nauci: od Arhimeda do Ajnštajna", objavljenoj u "Službenom glasniku", dr Dragana Popović, profesorka biofizike na Veterinarskom fakultetu i dugogodišnja koordinatorka Centra za ženske studije, piše kako su neke žene kroz vekove osvajale prostor namenjen muškarcima da bi tek odnedavno našle svoje mesto u leksikonima nauke.
Prva žena čije je ime zabeleženo u istoriji naučnih otkrića jeste Enheduana (2285-2250. p.n.e), ćerka kralja Mesopotamije i osnivača sargonske dinastije. "Ukras neba", kako su je zvali, bavila se filozofijom prirode i astronomijom. Od njenih radova, nažalost, ostali su samo prevodi pesama i reljef sa imenom
