Zašto su Jevreji postali najveći bankari?

Poruka
7.101
Svi manje vise znamo o tome kako su Jevreji najbolji bankari. Poznato je da cuveni Henri Ford (osnivac automobilske inustrije u SAD) nije uzimao kredite jer je mrzeo Jevreje koji su drzali skoro sve americke banke. Znamo i za famozne Rotsilde za koje mnogi kazu da vladaju svetom. Cesto neki ljudi kazu da Jevreji vladaju svetom i da je Hitler bio u pravu.

Mene zanima zasto bas Jevreji postadose tako mocni bankari? Istorija sigurno ima veze sa tim.
U krstaskim ratovima tj, pre njih u Evropi je postojalo neko pravilo za hriscane i Jevreje. Hriscani nisu smeli zbog vere da davaju i uzimaju kredite sa kamatom, jer je to bio greh, dok su Jevreji to radili. To je naravno dovelo do toga se Jevreji obogate sto ce izazvati zavist medju hriscanima koji su bas u to vreme oko 1095. bili u jako losim zivotnim uslovima (glad, susa, kuga...). To ce kasnije i dovesti do krstaskih ratova protiv Jevreja u Evropi, najvise u Nemackoj kada su najvise pljackani jer su pare trebale za pohod.

Sta je pre toga? Jesu li Jevreji pre toga bili isto bogati to me zanima? Kakvu je ulogu religija imala na to? Jevreji i hriscani su slicni po religiji, samo Jevreji ne prihvataju Isusa. Cak sta vise Jevrejski zakoni su mnogo suroviji, slabo se u njima vidi neznost vise je tu osveta i kaznjavanje gresnika. Pohlepa i kradja je greh.
 
Jevreji su sposobni i veoma vredni... umeju da zarade novac... i da jednom Jevrejinu oduzmes sve i on krene od nule vrlo brzo ce opet steci mnogo novca... kao da imaju ugradjen cip za kintu... A Rokfeler je ispricao kako se on obogatio: prvo mi je tetka dala jednu jabuku. Ja sam je izglancao i prodao. Za taj novac sam kupio dve jabuke. I njih sam izglancao i prodao. Za dobijeni novac sam kupo cetiri jabuke koje sam lepo izglancao i prodao. A onda sam dobio bogatstvo u nasledstvo. Naravoucenije: treba i imati i umeti zaraditi jos...
 
Zatvorenost i medjusobna solidarnost najglavniji su uzroci jevrejskog kapitalizma.. izmedju ostalog i posvecenost skolovanju.


Jevreji su sposobni i veoma vredni... umeju da zarade novac... i da jednom Jevrejinu oduzmes sve i on krene od nule vrlo brzo ce opet steci mnogo novca... kao da imaju ugradjen cip za kintu... A Rokfeler je ispricao kako se on obogatio: prvo mi je tetka dala jednu jabuku. Ja sam je izglancao i prodao. Za taj novac sam kupio dve jabuke. I njih sam izglancao i prodao. Za dobijeni novac sam kupo cetiri jabuke koje sam lepo izglancao i prodao. A onda sam dobio bogatstvo u nasledstvo. Naravoucenije: treba i imati i umeti zaraditi jos...

E to se zove improvizacija!
 
Poslednja izmena:
Bogatstvo se nije rasipalo, već se skupljalo, postepeno, kroz generacije. Tu je i mukotrpan i vredan rad, što objašnjava kako su se oni oporavljali nakon svih katastrofa koje su ih zadesile ( proterivanje iz Izraela posle Bar Kohbinog ustanka, proterivanje Sefarda iz Španije, Hitler sa nacistima, ustašama i honvedima itd...).
 
A kakva je to zatvorenost? Jevreji su posle Isusa da tako kazem pa sve do 1948. bili rasuti po svetu. Na koji nacin su oni poceli da se organizuju i medjusobno solidarisu kada su bili tako rasuti? Jel to mozda ima veze sa tim sto nisu imali drzavu, a jesu slavnu istoriju? Pa su zbog toga zeleli da vrate svoju drzavu i organizuju se ponovo.
Postoje isto tako nomadski narodi kojisu se rasipali svuda po svetu, kao Romi. Mada oni nisu imali neku slavnu istoriju i posebnu religiju.Dosili su iz Indije, zemlje sa preko stotinu kasti.

Mozda je bas njihova posebnost dovela do toga. Oni su u stara vremena bili jedina civilizacija sa verom u jednoga Boga. U svemu su bili drugaciji.
 
Bogatstvo se nije rasipalo, već se skupljalo, postepeno, kroz generacije. Tu je i mukotrpan i vredan rad, što objašnjava kako su se oni oporavljali nakon svih katastrofa koje su ih zadesile ( proterivanje iz Izraela posle Bar Kohbinog ustanka, proterivanje Sefarda iz Španije, Hitler sa nacistima, ustašama i honvedima itd...).

Dakle stednja. Ko sto je Rokfeler prodavao jabuke, a nije ih jeo, tako su i oni. Nisu trosili bogatstvo ko ostali narodi na gluposti, na razne zabave, svecanosti, praznike, pa i na ratove. Za Jevreje u istoriji nove ere se ne spominju da su ratovali, sem ovo novo doba kad su osnovali drzavu.

Mene zanima jos, jel postoji jos negde primera u istoriji nove ere gde se spominju Jevreji, njihovi bankari i njihovo bogatstvo? Nesto pre Krstaskih ratova, jer mi je poznato da se tu spominju da su bili bas bogati pa ih ovi jurili i ubijali. Jel ima jos nekih takvih slucajeva pre?
 
To je više na osnovu religije, što znam na primeru prabake (jevrejke). Prema njihovoj religiji, nije bilo dozvoljeno da se pripadnici dve različite veroispovesti venčaju, ženama su dozvoljavali da se preveravaju, kako bi se udale u uticajne porodice, ali muškarcima nikako. Obratno, žena iz neke druge religije je morala da se preveri. Sve je to bilo pod nadzorom jevrejskih starešina. Brak između jevreja i neke koja nije pre toga krštena se smatrao za tabu. To je omogućilo da oni kao zajednica ostanu relativno čisti, i sa time da ostave u zajednici bogatsvo ( naravno, nemoguće je bez pomalo incesta između rođaka 7 i 8 kolena održati takvu zajednicu, što je i razlog izbijanja nekih genetskih oboljenja vezanih samo za njih do pre 100 godina, poput cistične fibroze ). Deca rođena u zajednici između jevreja i ne-jevrejke su se smatrala prokletim na neki način, i nisu mogla biti krštena i uvrštena u knjigu rođenih. Kod nas je ta nebuloza da se brak sklapa u crkvi i dete upisuje u registar bogomoljke veroispovesti kojoj pripada trajalo do 1945. i pojave komunizma.
 
Dakle stednja. Ko sto je Rokfeler prodavao jabuke, a nije ih jeo, tako su i oni. Nisu trosili bogatstvo ko ostali narodi na gluposti, na razne zabave, svecanosti, praznike, pa i na ratove. Za Jevreje u istoriji nove ere se ne spominju da su ratovali, sem ovo novo doba kad su osnovali drzavu.

Mene zanima jos, jel postoji jos negde primera u istoriji nove ere gde se spominju Jevreji, njihovi bankari i njihovo bogatstvo? Nesto pre Krstaskih ratova, jer mi je poznato da se tu spominju da su bili bas bogati pa ih ovi jurili i ubijali. Jel ima jos nekih takvih slucajeva pre?

Na severu Španije je postojao takav primer, u hrišćanskom delu. Dok su ih muslimanski osvajači ostavljali, katalanski i leonski kraljevi su crpeli pare od njih, uz poneke pljačke . Vrhunac toga je bio 1492. kada su Ferdinand i Izabela pokorili Granadu i započeli Inkviziciju, i kako bi isplatili dugove, proterali sve Sefarde sa onim što su mogli uzeti, dok su imovinu i veći deo blaga ostavili tamo.
Broj Jevreja na Bliskom istoku za vreme Krstaša nije bio značajan, 134. su proterani iz tih krajeva.
 
Na severu Španije je postojao takav primer, u hrišćanskom delu. Dok su ih muslimanski osvajači ostavljali, katalanski i leonski kraljevi su crpeli pare od njih, uz poneke pljačke . Vrhunac toga je bio 1492. kada su Ferdinand i Izabela pokorili Granadu i započeli Inkviziciju, i kako bi isplatili dugove, proterali sve Sefarde sa onim što su mogli uzeti, dok su imovinu i veći deo blaga ostavili tamo.
Broj Jevreja na Bliskom istoku za vreme Krstaša nije bio značajan, 134. su proterani iz tih krajeva.

Nisu oni bili na Bliskom istoku, vec u Evropi. Nemci su njih u Evropi jurili, ubijali i pljackali.

A ovo u vezi sa Spanijom je bilo pre 1095. kada su poceli planovi za krstaski rat? Zanima me konkretno prvi milenijum nove ere.
 
Vizigoti su pokorili španiju, a sa tim i Sefarde u V veku. Na početku su mislili da će biti sve u redu, ali 2 veka su trpeli progone i nasilna prekrštavanja. Arabljani su pokorili 711. Iberijsko poluostrvo, što su ovi dočekali sa uzbuđenjem, imali su povlašćen položaj u Omejadskom kalifatu.
Aškenazi u Nemačkoj i Italiji nisu bili u naročito povoljnom položaju, stalno su trpeli pokolje i nasilna proveravanja, ali neki vladari, poput nekih papa, Karla Velikog i njegovih naslednika, puštali su ih da slobodno ispovedaju svoju veru, naravno u svojim četvrtima i da daju zajmove po potrebi .
U Vizantiji, vladala je stalna nepoverljivost prema njima. U Justinijanovom zborniku prava je jasno naglašeno da nisu smeli imati hrišćanske robove, kazna za to bi bila instant pogubljenje. Iraklije je vršio nasilna preveravanja, ubijanja i oduzimanja imovine. Ali ostali vladari su bili u dobrim odnosima sa njima, mada ih je narod smatrao vešcima. Dosta podataka o Jevrejima u ranoj Vizantiji je očuvano ( spominju se i u ,,De Administando Imperio'' i u ,,Aleksijadi''.). Bila je značajna populacija u Carigradu, Solunu, Draču, Antiohiji, Nišu....
 
Jevreji su sposobni i veoma vredni... umeju da zarade novac... i da jednom Jevrejinu oduzmes sve i on krene od nule vrlo brzo ce opet steci mnogo novca... kao da imaju ugradjen cip za kintu... A Rokfeler je ispricao kako se on obogatio: prvo mi je tetka dala jednu jabuku. Ja sam je izglancao i prodao. Za taj novac sam kupio dve jabuke. I njih sam izglancao i prodao. Za dobijeni novac sam kupo cetiri jabuke koje sam lepo izglancao i prodao. A onda sam dobio bogatstvo u nasledstvo. Naravoucenije: treba i imati i umeti zaraditi jos...

Rokfeleri nisu Jevreji.
 
1) religijska tradicija Jevreja i hrišćana; još u vreme pisanja Mletačkog trgovca, Jevreji su u Veneciji već čitav vek (od 1509. godine tačnije, kada Jevreji zbog ratova Venecije i Kambrijske lige dolaze iz Mestre u Veneciju) pružali kreditne usluge. Mlečani su imali dobar razlog da getoiziraju Jevreje i omoguće im da od 1516. godine ispred Banco Rosso obavljaju svoje komercijalne usluge. Naime, za hrišćane je davanje novca na zajam uz kamatu kao greh bilo osuđeno još na Trećem lateranskom saboru 1179, na Bečkom saboru 1312, u Danteovom Paklu, u propovedima franjevaca i dominikanaca... U Šekspirovo vreme ovaj tabu ipak je bio oslabio, ali ga niko nije smeo potcenjivati i prenebregavati, pogotovo što je Papska država bila saveznik Mlečanima u ratu s Kambrijskom ligom. Interesantno je da je vera i Jevrejima zabranjivala davanje novca na zajam uz interes, ali samo drugim Jevrejima - Strancu podaj na dobit, ali bratu svojemu nemoj davati na dobit, da bi te blagoslovio Gospod Bog tvoj u svemu zašto se prihvatiš rukom svojom u zemlji u koju ideš da je naslijediš. (Ponovljeni zakoni 23:20).

2) uspon nacionalne države od 17. veka i povećani troškovi državnog aparata koji ni u jednoj klasi nije imao kreditorskog saveznika osim, u početku, u dvorskim Jevrejima, a kako je država rasla u bogatoj jevrejskoj zajednici u celini. Apsolutne monarhije su dugo tražile u društvu klasu koju bi uzele za finansijski oslonac, kakav je feudalna država imala u plemstvu. Indiferentnost buržoazije za državnu politiku i državne finasije u to doba primoralo je državu da se okrene Jevrejima, jer je do kraja 18. veka postalo jasno da nijedan od staleža ili klasa u različitim zemljma nije voljan ili nije u mogućnosti da postane nova vladajuća klasa, to jest da se identifikuje sa vlašću kao što je to plemstvo vekovima činilo. Tokom 17. i 18. veka, kako navodi Hana Arent, svaki monarh u Evropi već je imao dvorskog Jevrejina koji je vodio njegove finansijske poslove. Zato je na neki način bilo u prirodno da se Jevreji, sa svojim višegodišnjim iskustvom pozajmljivanja novca i svojim vezama sa evropskim plemstvom, kome su često dugovali lokalnu zaštitu i čije su finansijske poslove vodili, pozovu u pomoć kada su, od vremena apsolutističkih monarhija, troškvi državnog aparata i potreba za kapitalom postali preglomazni. Zauzvrat su obično dobijali određene privilegije i plemićke titule i ostajali izvan klasne difernecijacije u evropskim državama jer je to odgovaralo i njima i Jevrejima. Tako se, na primer, za jednog od dvanaest jevrejskih mešetara primljenih u londonsku berzu govorili da barata četvrtinom svih vladinih dugova u vreme Engleskog građanskog rata; u Austriji su za samo četrdeset godina (1695-1739) Jevreji kreditirali vladu sa više od 35 miliona florina,a smrt Zamuela Openhajmera 1703. izazvala je tešku finansijsku krizu i za državu i za cara; u Bavarskoj su 1808. za osamdeset posto svih vladinih dugova jamčili i pregovarali Jevreji ; u Francuskoj su trgovinski uslovi bili posebno povoljni za Jevreje, a već je Kolber hvalio veliku korist koju država ima od Jevreja, itd. (Hana Arent, Izvori totalitarizma).

3) internacionalni činilac; bez teritorije i bez sopstvene države, Jevreji su bili međuevropski element i taj internacionalni status nacionalna država je brižno čuvala jer su na njemu počivale kreditne i druge finansijske usluge Jevreja
 
Poslednja izmena:
Zašto su Jevreji takvi je vrlo teško reći.
Ja mislim da je to zbog njihove teške tragedije vjekovnih prognanika.
Muka ih je natjerala da se sa svim sredstvima bore za goli život i postojanje i ta tradicija se prenosila na generacije.

Poznajem dosta Jevreja i svi imaju nešto zajedničko;
- svi se drže zajedno i pomažu se (možda su tu slični Crnogorcima).
- pretjerano štede i kako kažu za "crne dane" iako često za to nema potrebe.
- najsrećniji su kad uspiju nešto da uštede pa makar i gladovali. S tim su baš opterećeni pa često ispostavljeni blamaži.
- U svakoj sredini se vrlo brzo upoznaju međusobno i pomažu one isključivo svoje koji su u nevolji i to im je mao duhovna obaveza i hrana.
- svi su skloni nekome sitnome švercu i trgovini i zajebu te dok rečeš keks. U tome su velemajstori.
- svi su vredni i radni i ljenština nema.
Zaista su posebni i nikome nisu slični na ovoj planeti.
 
Mislim da to ima prije svega veze sa podnebljem sa kojeg su potekli. Bliski istok. I Arapi, njihova braca, su slicni u tijem poduzetnickim poslovima, npr. sitnim poduizetnitsvtom. Samo su Jevreji to usavrsili do krajnji granica.
Bankarstvo je samo jedna od stvari kojima su se oni bavili i kojima se bave.

Jedan od razloga zasto su unisteni Templari je bilo to, pozajmljivanje para sa kamatom. Ako se ne varam, kod Evropljana toga nije bilo, nego sto zajmis to i vratis. Oni su to pokupili na Bliskom istoku, znaci od Jevreja i Arapa.
 
Niko nije rekao da su Jevreji uspeshni i u nauci, knjizevnosti, filmu, muzike. Dale radi se tu o mnogim dubljim stvarima. Meni se chini da je insistiranje na obrazovanje , negovanje kritickog razmisljanja ( sto bi rekli Ameri out of the box thinking), naravno i pomaganje medju sebe su glavni uzroci njihovog uspeha
 
Niko nije rekao da su Jevreji uspeshni i u nauci, knjizevnosti, filmu, muzike. Dale radi se tu o mnogim dubljim stvarima. Meni se chini da je insistiranje na obrazovanje , negovanje kritickog razmisljanja ( sto bi rekli Ameri out of the box thinking), naravno i pomaganje medju sebe su glavni uzroci njihovog uspeha
To jeste, u trgovini i biznisu su velemajstori.
 
Jevreji su odavno prisutni u Evropii imali su veštine i posebne zajednice gde su se vladali po svojim pravilima.Bili su uspešni bankari zato što su bili vrlo obrazovani i poznavali su još od ranije ekonomiju.Jednostavno oni nisu ni mogli ništa drugo da rade s obzirom na to da su živeli u posebnim delovima grada takozvanim Getoima,a i nisu mogli da kupuju zemlju jer im je bilo zabranjeno.Zbog svog toga oni su se opredelili za kredutiranje i samih vladara i bili proganjani kad god je neko od njih bio previše dužan.S druge strane i katolička crkva ih je proganjala mada koliko sam ja upoznat samo u španiji organizovano u 15 veku ali u ostalim zemljama je inkvizicija radila samo protiv pagana i jeretika.Evo na primer odakle je toliko jevreja bilo u Poljskoj ako su oni važili i danas važe za hard kor katolike.Zato što je još od vremena Kazimira 3 u 14 veku jevreji su počeli da dolaze zbog dobre političke klime
 

Back
Top