Đinđić je rekao Belgija.
Ali SNS je rekao da bi bilo bolje Niger
belgija...hm,tebi kao muslimanu to bi odgovaralo...
Belgija bi se mogla raspasti?
Belgija ima neizvjesnu budućnost. Bogati, flamanski sjever ove zemlje i siromašni, Valoni se sele sve dalje i dalje. Flamci sve glasnije govore o svojoj državi.
Konflikt između flamanskog sjevernog dijela i valonskog južnog dijela Belgije eskalirao je posljednjih godina. Čini se da prednja strana između ta dva dijela svakim danom postaje sve jača. Stanovnici sjevernog dijela Belgije govore flamanski, nizozemski dijalekt i južni francuski. Ali to ne bi trebao biti jedini razlog sukoba. U Europi se pokazalo da ljudi koji govore različitim jezicima mogu živjeti zajedno bez ikakvih problema. U Belgiji, međutim, postaje sve teže i teže kako godine prolaze. Na primjer, Kršćansko-demokratska stranka postoji u valonskom i flamanskom dijelu. Ali postoji duboki jaz između dviju sestrinskih strana. U dijelovima zemlje postojeće stranke često surađuju bolje od sestrinskih stranaka koje djeluju na različitim jezicima.
Podjela zemlje raste
Podjela u Belgiji ima dugu povijest. Putnik na stanici u gradu Namur, koji pripada Walloon dijelu zemlje, kaže: „Čuo sam da Belgija nema dijete kao dijete. Jasno je da se Belgija može raspasti. Možda se to može shvatiti kao opasnost koja nam prijeti. Ono što je istina, naravno, jest da je Belgija od svog osnivanja uvijek imala nešto neprirodno “.
Bogat sjever i siromašan jug
Oba su dijela zemlje posljednjih desetljeća sve ekonomski udaljenija. Sjever je postao bogat. Južno siromašno. Luka Antwerp na sjeveru zemlje danas je druga po veličini u Europi. Šire područje oko tog grada smatra se, nakon američkog Houstona, drugim najvećim kemijskim centrom na svijetu. Uz to, u regiji je procvat visoko tehnološka industrija. S druge strane, jug zemlje ekonomski je odvojen od sjevera. Ovdje su gradovi poput osiromašene Charleroi. Svaka odrasla Flamanka, objašnjava joj na sjeveru, mora izdvojiti 2,50 eura dnevno za subvencioniranje juga. U tome nema budućnosti. Flemmingi uporno zahtijevaju nastavak državnih reformi na temelju kojih bi transfer financijskih sredstava trebao biti jasno smanjen. Mnogi političari u dijelu Valonije to kategorički odbacuju.
Valoni to ne mogu sami
Antwerpen - Osim što je poznat po dijamantima, ovaj grad je i druga najveća luka u Europi
U međuvremenu, postoje čak i Valoni koji, s obzirom na mogućnost jednostranih poteza flamske strane, čak vide manje zla u državnim reformama. Luc Arnould, službenik za međunarodne poslove u Namurskoj upravi straže, kaže: "Činjenica je da trebamo promijeniti ustav i svoj način rada. Regije trebaju više autonomije. Oni traže veću neovisnost. I žele se organizirati u gospodarskom smislu. "
Ali kako će Valoni funkcionirati bez vanjske pomoći, nitko ne zna. Stručnjaci upozoravaju da ovaj dio zemlje ne može sam
brinite se za svoje umirovljenike i nezaposlene. Ali Flamance nije pogođen. Mnogi od njih otvoreno govore o svojoj državi i smatraju da su reforme nezadovoljavajuće.
Da nije bilo Bruxellesa ...
Bruxelles - Glavni grad je jedan od razloga zašto je Belgija još uvijek cjelovita
Razlog zašto se Flemmingi do sada nisu približili razdvajanju kao krajnjem utočištu, može se potražiti u posebnoj situaciji u kojoj se nalazi glavni grad Bruxelles. Ovaj se grad geografski nalazi na sjevernom dijelu zemlje. Dakle, flamanski. To je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuski. Nitko ne zna što bi se trebalo dogoditi sa glavnim gradom u slučaju da se Flemmingi odluče za neovisnost. Ni što bi se u budućnosti dogodilo s kraljevskim prijestoljem. Pored toga, pitanje je hoće li EU ostati u Briselu sa svojim institucijama. Zbog ovih pitanja, na koja do sada nije bilo odgovora, mnogi belgijski političari pretpostavljaju da, barem u skoroj budućnosti, neće biti velikog potresa.
https://www.dw.com/bs/belgija-bi-se-mogla-raspasti/a-3949122
