Let na Mesec je tada Amerikance koštao 150 milijardi dolara u današnjim dolarima. Armija ljudi bila je zaposlena oko tog projekta, skoro 400 hiljada ljudi. To je ogromna mašinerija. Trošak je morao da odobri Kongres, a jedina institucija koja je mogla da ga izvede bila je NASA. Tada je maltene 5% kompletnog državnog budžeta USA išlo za NASA, a danas je to 20 puta manje, a cena takvog projekta bi lagano bila još i veća nego što je bila. Zato nikome ne pada na pamet da uopšte izađe sa takvim zahtevom. A i što bi?
Cela ideja Apolo projekta bila je da se porazi SSSR u svemirskoj trci. I to su i uspeli i zato su pristali na taj trošak. U naučnom smislu, prvo sletanje je bilo najvažnije, jer su praktično doneli sav materijal koji je trebao, uzorke i fotografije, a svako sledeće sletanje bilo je sve manje ekonomski opravdano, do trenutka do kad su odustali. Danas više nema interesa u tom nekom smislu, ali postoji interes da se napravi stalna naseobina i naučna baza. Problem je što para nema, pa sve ide sporo, danas bi kongres teško odobrio trošak od par stotina milijardi dolara za nešto što nema neku naročitu svrhu osim turističke. Pre će to uraditi SpaceX nego NASA.
Posle Apolo programa NASA je krenula da razmišlja o "reciklabilnim" letelicama, pa je krenula da ulaže pare u Čelendžer program, gde bi letelice bile ponovo upotrebljive, kao i teleskope, Habl i tako dalje. Nije bilo nikakve šanse da ponovo dobiju takve pare za tako nešto kao što je Apolo.
Međutim, svi ovi argumenti nekome ko je skeptik ne znače ništa, jer taj ne razmišlja racionalno u kontekstu novca i interesa. Ali eto, ako hoćeš ti razmisli o ovome što sam napisao.