A kako bi TI odgovorio? (ako uopste verujes da si Nerej, jer je i u tvom marksizmu takodje izgubljen covek kao licnost, samo na potpuno drugaciji nacin nego kod ovih ostalih

)
A el jasno sta te pitam? Radi se o tome da si rekao, ako se secas, da filosof prvo treba da prouci istoriju filosofije a onda da krene samostalno.
Kod tebe ja to ne vidim, vec vidim da te upotpunjuje tek ona druga strana koju kritikujes. Jer tvoja kritika je samo kritika losih informacija a ne kriticko misljenje.
Pa se postavlja pitanje zasto bi tvoja tacnost bila iznad Drakcetove greske, na primer, ako ona bar ispoljava umetnicku ili filosofsku slobodu?
Znas, nadmenost moze da se manifestuje na mnogo nacina. Tako neki ovde misle da su bozanstvo, neki da je filosofija zavrsena pre 200 godina (ne zna se sta je bolesnije)
Ti opet pokazujes nadmenost (mada nisi toga svestan) kada sebe uzdizes pokazivanjem da si uceniji, informisaniji, akademski potkovan. Mada nije na stupnju ostalih ipak je nadmenost.
A nadmenost...tu ti filosofija ne moze resiti nista, prosto... to je njen koren i aksiom koji nosi odredjene posledice, koje su, opet, po meni najvise izrazene u kritici cistog uma... a ovaj forum je dobar primer toga. Mozda bi ti Tertulijan tu mogao pomoci..mozda kazem..ali samo ako bi sebi dozvolio da ga razmatras
i izvan istorije filosofije, a ne samo unutar nje.

Postoji i suprotno misljenje o znacaju istorije filosofije (ne ono banalno kao Sopenhauerovo) i to na nacin da se ne ponistava taj tok Hegelovih misli.
Ovde ljudi vec godinama umisljaju da su dosli do neke istine, jer unutar samog koncepta, u nasoj subjektivnoj skucenosti, nema nikakve protivrecnosti, ali nije skladan tok misli ono sto razdvaja istinu i laz. Naprotiv, nama je najveci problem bas to sto su sva ucenja logicna i smislena. Problem su sami
svojevoljni aksiomi, koji odredjuju lanac misljenja. Postoji samo jedan pravi, a on je izvan cele filosofije, pa cak i izvan ispraznog misticizma.
I sam sam donekle Hegelovac, kazem donekle, ali zapitaj se zasto je bio negativno nastrojen prema Vizantiji na primer. Bar ti znas da nista nije slucajno, da se svaka misao namece sa razlogom tacno onda kada treba radi onog sledeceg. No, za odgovor na ovo pitanje nije dovoljan ni Hegel, ni Marks, pa cak ni Koplston.
Ali jasno mi je da sa nekim ko se razvijao intelektualno na Marksizmu ne vredi polemisati, jer bi to dovelo do cupanja kose, bas kao sto i zozi cupa svoju kad vidi sliku Hegela.

Zato samo odgovori, gde ti je kriticko misljenje, gde ti je licni pecat i zasto zanemarujes Huserlov poziv da je originalnost bitna i da ne treba samo da se pozivamo na resenja prethodnika?