ZA ROĐENE 60-tih...

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ziveli smo u zemlji u kojoj detinjstvo nije ni postojalo,ljudi su se radjali odgovorni i starili,Boga niko nije vide,Biljke su iskljucivo rasle iz semena,Zivotinje su izlazile samo iz Darvinovog dzepa a u bajkama su postojali Patuljci,Vile,Dzinovi,Zmajevi,Charobnjaci.Nebom nisu promicali leteci Cilimi,a iz boca nisu izlazili Duhovi,Chardak je bio na zemlji.Zivot je medjutim sve to demantovao...Deca bolje vide nego odrasli,Bog postoji,Biljke rastu sa dlana,Zivotinje nastaju iz ljubavi,Male Devojchice donose rode,a Mali Dechaci rastu u kupusu,Vile,Patuljci i Dzinovi zive oko nas,Zmajevi se kriju na ikonama ili u nasim dzepovim,Duhovi ne izlaze samo iz lampi i memljivih boca nego i iz tetrapaka i sijalica,a cilimi lete na interkontinentalnim linijama.
Pogledom kruzim po moru usnulog chovechanstva i shapucem ove rechi u noci.Znam da se obracam velikom bicu koje spava jos uvek nesvesno sebe.Chak i ako divlji zimski vetrovi vashih sistema komunikacija poshalju delove ove poruke koja odjekuje u tami,znam da cu se i dalje obracati nesvesnima.Svesni su vec videli da na istoku pochinje da se razdanjuje i osetili su kako toplo prolece vechnog zivota pochinje da otapa led njihovih predrasuda.
Probudite se...Setite se...
 

Prilozi

  • On the top of the world.jpg
    On the top of the world.jpg
    27,5 KB · Pregleda: 2
sunni9.gif

Pesma za mene , pesma za tebe....

Potrebno mi je mnogo sunca,
i to i noću, jedno da me susreće,
jedno da zamnom svetlost baca,
u ponoru jedno dubokom,
jedno da nosim u ruci
kad od jada ne vidim prst pred sobom.

Potrebno mi je mnogo nežnosti,
i to svakog dana, i mnogo od milošte reči:
potrebno mi je primirje
između srca i sećanja
između neba
i bola koji pred njim kleči.

Potrebna su mi dobrodošlicom ozarena
lica mnoga,
i to svakog trena,
potreban mi prijatelj i to što veći,
potrebni su mi mostovi viseći
preko mržnje,
preko nesporazuma nepremostivoga...

sunni9.gif
 
300px-Simon_Ushakov_Archangel_Mikhail_and_Devil.JPG


Kulta predaka, naročito domaćeg boga zaštitnika porodice, Srbi se nisu odrekli kada su primali hrišćanstvo, već su pri krštenju izabirali jednog od hrišćanskih svetitelja za zaštitnika svoga doma. Ta slava je spojena sa bogosluženjem, pomenom umrlih srodnika, svečanim obredom i gozbom, te darivanjem sirotinje i crkve. Tu su krsni kolač, žito, prosfora za crkvu, crno vino, voštanica, tamjan i izmirna (mirta).

Sveti Arhistratig Mihail slavi se kao Sabor svetog arhangela Mihaila - Aranđelovdan, 8. odnosno 21. novembra po novom kalendaru. Anđeli, kao božji glasnici, imaju značajnu ulogu među bićima hrišćanske mitologije. I među njima postoji hijerarhija - najviši rang imaju arhanđeli, na čijem čelu je bio Mihailo, u narodu poznat kao sv. Aranđel ili Ranđel. Srpski seljaci mislili su da je sv. Aranđel najstariji i da živi pored samog Boga na nebesima.

Bog mu je poverio najvažniji zadatak - silazio je na zemlju i samrtnicima vodio dušu. Zbog toga su ga u nekim krajevima zvali i "dušovodnikom", a ponegde i "krvnikom". Vađenjem duše nožem ili mačem, sv. Aranđel je olakšavao samrtne muke ljudima. Aranđelovdan je bio i krsna slava dinastije Nemanjića.

Vreme u kome smo se udaljavali od vere unelo je izvesnu pometnju u smisao, simboliku i način proslavljanja krsne slave. Proslavljanje slave je izraz naše blagodarnosti Bogu za sva dobra kojima nas je obdario. S tim ciljem, a ne radi gošćenja, jela i pića, treba slaviti.
Kako slavimo slavu
Pre slave, u domu svečara sveštenik osvećuje vodicu, a na dan slave u crkvi ili u domu blagosiljaju se žito i slavski kolač, koji se preliva vinom. Slavski kolač, sveća, žito i zejtin u kandilu predstavlja žrtvu blagodarnosti bogu. Kađenje tamjanom, pak, označava našu molitvu koja treba da počne iz čista srca. Na dan slave, domaćin nosi na svetu liturgiju kolač i koljivo uvijeno u belu maramu, crno vino u bočici i manju sveću koju stavlja u žito i i zapali je da gori dok se obavlja obred osvećenja kolača.

Potom sveštenik kazuje molitvu, blagosilja vino i kolač, moleći Boga da primi prinetu žrtvu u spomen svetitelja koji se slavi. Nakon što unakrst iseče kolač i prelije ga vinom, okreće ga sa svečarom pevajući tri pesme o mučenicima i svetitelju; potom ga seče napola, ljubi ga i kaže: "Hristos posredi nas", a svečar ga ljubi i odgovara: "I jest i budet". Po povratku kući, svečar pali sveću, okadi je, a zatim i ikonu i sve domaće, a onda se cela porodica pomoli bogu i svetitelju, čestitaju slavu jedni drugima, pa se izljube.

"Dizanje u slavu" je drugi najvažniji deo slavskog rituala, koje se obavlja odmah posle lomljenja kolača, za vreme ručka. To je vrhunac praznovanja jer domaćin ustaje i sa najstarijim gostom pije u slavu Božiju i slavu svoga sveca zaštitnika. Za njim i ostali gosti ustaju, a domaćin izgovara reči zahvalnosti Bogu i svome svecu.


Edicija "Srpske slave"

db881fc465bdc8c94a66c4a923eea5cc.gif
278360ux689qma1c.gif
 
Nista u ovoj Galaksiji nema smisla bez bezuslovne, Kosmicnke Ljubavi dusi...Hrist je u Srcu svakoga od Vas...Ljubav je sve,Ljubav je esencija postojanja i ona je srz jezgra Vashe dushe...Setite se...Osluskujte sopstveni srce...
 

Prilozi

  • poster-jesus-geths-23.jpg
    poster-jesus-geths-23.jpg
    22,6 KB · Pregleda: 1
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top