Yugoslavia - da ili ne?

Da li mislite da bi obnova Jugoslavije bila dobra ideja?


  • Ukupno glasova
    77
jugoslavija?...nikad više..
1970.
  • 6. 1. - Jugoslovenski konzul u Njujorku Aleksa Kapičić zatražio politički azil u SAD, u poverljivoj izjavi za FBI opisuje proceduru za eliminaciju pripadnika neprijateljske emigracije, kao i otmica u tršćanskom području, npr. Krunoslava Draganovića[1].
  • 16 - 17. 1. - Deseta sjednica CK SK Hrvatske - partija smatra da je unitarizam opasniji od nacionalizma. Biće smenjen Miloš Žanko, koji je optužen za unitarizam i čije su teze o porastu nacionalizma u Hrvatskoj odbačene
  • 5. 2. - Vrhovni sud SR Srbije preinačio kaznu piscu Zoranu Gluščeviću sa šest meseci zatvora (osuđen prošlog oktobra) na tri meseca uslovno - pisao je članak "uvredljiv za SSSR" (presudu čekao na slobodi).
  • 13. 2. - Prištinski univerzitet osamostaljen od Beogradskog: održana osnivačka skupština a dva dana kasnije svečana sednica Skupštine univerziteta
  • 3. 3. - Milovanu Đilasu oduzet pasoš malo pre putovanja u SAD - "Komunist" tvrdi da je to jedinstven slučaj[7], ali pasoš je oduzet i pjesniku Zlatku Tomičiću[8], a sledećeg meseca i Veri Mihajlov, majci disidenta Mihajla (Đilasov pasoš vraćen tek 1987).
  • 4. 3. - Mihajlo Mihajlov pušten iz zatvora posle tri i po godine, godinu dana ranije - objavljivanje mu zabranjeno četiri godine po izlasku[9].
  • april - Odlučeno da se povećaju ulaganja u Kosovo, u proteklih pet godina investirano je 800 miliona dolara, tj. Fond za nerazvijena područja je dao 2,5 milijarde dolara niskokamatnih kredita južnim krajevima
  • jun - Rasprave o projektu mauzoleja na Lovćenu: zabranjene studentske novine koje su ga nazvale "nečuvenim vandalizmom"[1
  • 2. 7. - Deveta sednica Predsedništva SKJ: odlučnije nastaviti s politikom ubrzanog razvoja nerazvijenih područja (za SAP Kosovo 1966-70 izdvojeno oko 20 miliijardi dinara, tj. 4,19% jugoslovenskog GDP)[17].
  • 21. 9. - Tito izjavio u Zagrebu da će ga naslediti kolektivno predsedništvo[21
  • 4. 10. - Edvard Kardelj izjavljuje da će kolektivno rukovodstvo imati novog predsedavajućeg svake godine (podrazumeva se, posle Tita)
  • 30. 10. - Milovan Đilas u NY Timesu: marksističko-lenjinistička ideologija je istrošena, republičke birokratije traže izlaz u birokratskom nacionalizmu, ekonomska i ideološka kriza su se pretvorili u državnu
  • 13. 11. - Ustavni sud Crne Gore zaključio da postojeća Njegoševa kapela na Lovćenu nije hram i da nema osnova da se zaustavi odluka o gradnji mauzoleja (odgovor na predstavku Mitropolije crnogorsko-primorske od 27. 4.).
  • 22. 11. - Matica hrvatska se povukla iz saradnje na Rečniku srpskohrvatskog jezika
  • 28. 12. - Savezna skupština podržala predlog predsednika Tita za promenu ustava radi uvođenja kolektivnog rukovodstva.
 
Nova Jugoslavija bi mogla biti nešto slično EU, SAD ili Švajcarskoj.
Bez naroda i narodnosti, republika i tih kur.čeva. Ako živiš u Jugoslaviji, ti si Jugosloven i ćao zdravo, kao u SAD.
Dakle, pripajanje Makedonije i CG Srbiji i podela BiH između Srbije i Hrvatske.
Srbija, Hrvatska i Slovenija će biti tri jednake države članice unutar Saveza. U spoljnoj politici će nastupati zajedno, granice će biti otvorene, biće isti pasoš, dokumenta, valuta i slično.
Jedina razlika je u tome što će budžet biti poseban, policija i organi unutrašnjeg reda i mira posebni, i što će postojati premijer svake države članice, a biće predsednik, bilo ko iz tri republike, koji će biti glavni.

Ukratko: Zajedno napolju, a unutra autonomija republika.
 
Pa realnost je takva da je sad suludo razmisljati o nekoj novoj zajednickoj drzavi sa Hrvatima, Slovencima i Bosnjacima, u istorijskom kontekstu Jugoslavija jeste bila nasa velika greska ali isto tako u realnom kontekstu je ta Jugoslavija bila svetlosnim godinama ispred bilo cega sto je nastalo nakon njenog raspada na ovim prostorima, ono u svakom pogledu kulturno, ekonomski, vojno, teritorijalno, u smislu medjunarodnog ugleda i uticaja , itd, jednom recju bila je ozbiljna drzava naspram ovoga sto imamo danas i sigurno da je ta drzava imala znatno veci kapacitet u bilo kom smislu nego ova koju imamo danas, mislim to je tako ocigledno i logicno kao sto je logicno da u bure od 200 litara moze da stane vise vode ili tecnosti nego u bure od 50 litara.
 
Poslednja izmena:
1971

  • 1. 1. - Decentralizacija u SFRJ: ukinut Savezni investicioni fond, republike obavezne da same finansiraju sve investicione projekte na svojoj teritoriji[1].
  • 24. 1. - Devalvacija dinara sa 12,5 na 15 za američki dolar - uvoz svejedno raste, kao i inflacija[3
  • 28. 1. - U hrvatskim i srpskim novinama objavljena "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku" sedmorice hrvatskih književnika (V. Lukić, M. Pešorda, N. Martić, V. Koroman, M. Marjanović, V. Pavlović, S. Bašić).
  • januar - Matica hrvatska se i formalno povukla iz projekta zajedničkog Rečnika srpskohrvatskog jezika[4][5]; "savez komunista i katolika" ističe ekonomska prava, te kulturalni i etnički identitet Hrvata[6].
  • februar - Konzervativni članovi SK Hrvatske traže akciju protiv Matice hrvatske, Savke Dabčević-Kučar i Pera Pirkera, ali inicijativa blokirana.
  • mart - Javna rasprava o novim amandmanima na Ustav SFRJ na beogradskom Pravnom fakultetu. Filozof Mihailo Đurić smatra da je položaj Srba u Jugoslaviji već neodrživ i dovodi u pitanje granice između republika u slučaju stvaranja nacionalnih država (biće uhapšen i osuđen na robiju 1972).
  • 31. 3. - Popis stanovništva 1971. u SFRJ (referentna tačka) - preko 20,5 miliona stanovnika, najveći rast na Kosovu[9], Muslimani prvi put kao narod. Jugoslaveni po prvi put iskazani kao posebna grupa na popisu.[10]
  • 7. 4. - Hrvatski teroristi (Miro Barešić i Anđelko Brajević) teško ranili jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj, Vladimira Rolovića (umro 15. 4.).
  • 7. 4. - Lideri SK Hrvatske tvrde da postoji zavera protiv njih, spolja i iznutra[12].
  • 15. 4. - Tito izjavljuje da su nacionalističke razlike među komunističkim liderima tolike, da će možda morati da obavi čistku kako bi očuvao nacionalno jedinstvo[1
  • 28 - 30. 4. - 17, zatvorena, sednica Predsedništva SKJ na Brionima o problemu nacionalizma u Hrvatskoj i Srbiji - oštra diskusija.
  • 30. 4. - Zabranjeno specijalno izdanje novina beogradskog univerziteta sa debatom o ustavnim amandmanima.
  • 25. 5. - U Zagrebu zabranjen broj "Večernjih novosti" zbog karikature "Kafanski stol", uz obrazloženje da se njome "nanosi povreda časti i ugleda hrvatskog naroda i njegovih najviših predstavnika" (šahovničasti stolnjak).
  • 2. 6. - 18. sednica predsedništva SKJ - osuđeni slučajevi nacionalizma i aktivnosti prosovjetskih elemenata.[19].
  • 20. 6. - Proširena sednica Opštinskog Komiteta SK Prištine, govori se o iseljavanju pod pritiskom, diskriminaciji pri zapošljavanju, pritiscima na tursko stanovništvo da se na popisu izjasne kao Albanci
  • 30. 6. - Amandmani XX-XLII na Ustav SFRJ:
    • XX i XXI am. - "Povelja samoupravljanja": SFRJ je "...zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalističkih republika, kao i socijalističkih autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova koje su u sastavu Socijalističke Republike Srbije,..." (am. XX).
    • Ustanovljeno je Predsedništvo SFRJ (po troje iz republika i dvoje iz pokrajina (am. XXXVI) + Tito kao Predsednik Republike (am. XXXVII
    • 4. 7. - Sastanak Tita i hrvatskog rukovodstva u vili "Vajs" u Zagrebu ("hoćemo li opet imati 1941?")
    • septembar i novembar - "Hrvatski tjednik" objavljuje delove "Zelene knjige" o navodnom monopolizovanju kreditiranja u Dalmaciji od strane beogradskih banaka.
    • studeni - "Hrvatski tjednik" piše o malom udelu Hrvata u institucijama BiH.
    • 12 - 17. 11. - Tito u Bugojnu[37], vojni komandanti mu pokazuju snimke nacionalističkih skupova u Hrvatskoj[38]
    • 23. 11. - Hrvatsko proljeće: počeo štrajk na Zagrebačkom sveučilištu (prvobitno planiran za januar), tema su savezni propisi u vezi valuta, bankarstva i trgovine, kao i razni lingvistički, vojni i politički zahtevi; Savez studenata pozvao na štrajk na svim visokoškolskim institucijama u Hrvatskoj, što je prihvaćeno.

    • 30 godina JNA
      • 16. 12. - Uhapšeno 234 mladih u zagrebačkom studentskom domu, nakon četiri dana uličnih demonstracija[44].
      • 21. 12. - Tito u Sarajevu: zadatak Armije je ne samo da brani zemlju od spoljne agresije, već i da brani naš socijalizam kada vidimo da je u opasnosti i da nema drugog načina da ga odbranimo[47].
      • 22. 12. - Devalvacija dinara sa 15 na 17 za američki dolar (sa ustavnim amandmanima, početak ispunjavanja zahteva "proljećara")
 

Back
Top