Vuk

Како сад то Милане ? Ти си почео од тога да кољу читаво стадо, а сада причаш да вукови не нападају овце ?:dontunderstand:
Срнетина је много боља од овчетине, али је ловци љубоморно чувају за себе:tajna:
 
72474_wolf-1226703-1920_f.jpg
 
wolf-howling-animal-wild-nature-wildlife.jpg


Stepski vuk
(Herman Hese)


Ja stepski vuk jurim i jurim
zavejanim svetom surim,
sa breze gavran tu i tamo prhne
al‘ nigde zeca nigde srne!
A ja srne toliko volim,
da mi je da sad sretnem koju!
Ničega lepšeg no kad je skolim
i pokazem joj čeljust svoju.
Tako bih dobar sa njom bio,
sav bih se zario u njen nežan but,
svetlu joj krv bih pio,pio,
pa zavijajući produzio put.
Bar da je negde kakav mali
zec,da me slatkim mesom zgreje!-
Ah, zar uteklo od mene sve je
što život može malo da razgali?
Odavno mi je umrla ženka,
olinjao i sed mi je rep,
a ja jurim kroz noć kao senka,
jurim i sanjam,poluslep,
kako srne i žeceve vijam,
slušam gde vetar granjem zavija,
snegom tolim suvoga grla plam
i nosim dušu da je đavolu dam.
 
Интересантно је како су различите цивилизације током историје имале сасвим различит, чак супротан, о вуку.
Тек је западна хришћанска цивилизација прогласила вука за отеловљење зла.Доминира тај однос још увек и он се одразио на популацију вукова у западној Европи и Северној Америци где су готово истребљени.Симбол тога је прича о Црвенкапи.
У другим цивилизацијама је вук поштован као предак и учитељ.
Код Срба је од најстаријих дана вук сматран за претка . Тако су и други народи који су били у контакту са Србима њих видели и забележили као народ који потиче од вука.Код нас је вук остао поштован, што се види и кроз предање, давање имена и приче везане за св. Саву, кога прате вукови и који је вучји пастир.
Тек агресивни продор западне цивилизицаје је донео промену код данашњих Срба.
Српски сељак је смео да брани своја стада од вукова , али није смео да убије вука. Данас се организују комерцијалне хајке на вукове.
Вук је исти као што је и био, само смо се ми променили.
 
Васко Попа
КОВАЧНИЦА СВЕТОГ САВЕ

Из опседнутих брда
Дозивају га вукови
Са кичмом у пламену

Пружа им змијоглави штап
Да му допузе
Спокојни до ногу

Купа их у врелој крви
Светогочинског олова
И риђом брадом брише

Кује им нову кичму
Од младог гвожђа
И шаље их натраг у брда

Бескрајним урликом
Поздрављају га вукови
Са врхова очишћених брда

vuk CB.jpg
 
Vuk i hijerarhija

(Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije)

wolf-lone-predator-wildlife-nature-wild-lupus-looking-fur.jpg



Čopor kanida, najčešće vukova i pasa je grupa životinja organizirana po striktnoj socijalnoj hijerarhiji. U divljini, čopor predvode alfa mužjak i alfa ženka. Ovakva socijalna struktura omogućava vukovima da ulove plijen koji je mnogo puta veći od jednog vuka. U posljednje vrijeme se smatra da čopor i nema neke veze sa lovom, nego sa poboljšanjem novih jedinki pri reprodukciji.
Veličina čopora se mijenja vremenom i zavisi od okoline u kojoj čopor živi, individualnosti jedinki, kao i izvora hrane. Čopor najčešće sadrži od dvije do šest jedinki, iako su zabilježeni i čopori od 20 jedinki. Hijerarhija je relativno striktna, sa alfama (mužijakom i ženkom) na vrhu i omegama na dnu i važi za sve aktivnosti u čoporu od ishrane do parenja.

Alfa par ima najviše društvene slobode od svih životinja u čoporu, ali nisu vođe u onom smislu kako to smatraju ljudi. Oni ne izdaju naređenja. Alfe jednostavno imaju najviše slobode da izaberu gdje bi da idu i šta bi da rade.
Dok su većina alfa parova monogamni, izuzeci postoje. Alfa životinje se mogu pariti i sa nižerangiranim životinjama, naročito ako je u pitanju bliska jedinka (brat ili sestra). Vukovi se takođe ne pare uvijek sa istom jedinkom. U slučaju smrti jednog u alfa paru, status drugog se ne mijenja i on se nastavlja pariti sa drugom jedinkom u čoporu.
Uobičajeno je, da alfa par jedini ima mlade i da ih uspješno dovede do zrelosti. (Druge jedinke se takođe mogu pariti, međutim zbog nedostatka slobode i resursa za život njihovi mladi rijetko dožive zrelost). Svi vukovi u čoporu pomažu pri podizanju mladih. Štenad mogu da izaberu da li će ostati u istom čoporu ili će otići iz čopora.

wolf-lone-predator-snow-wildlife-nature-wild-lupus-looking.jpg


Uspostavljanje hijerarhije
Hijerarhija je uspostavlja i održava kroz niz ritualizovanih borbi i prikazivanja stava. Vukovi više vole da vode psihološke, nego stvarne borbe i prije alfa status zasluži jedinka sa najjačim karakterom nego jedinka sa većom stvarnom snagom. Način na koji se mjesto u hijerarhiji zadržava i, eventualno, poboljšava varira od čopora do čopora. U većim čoporima životinja blaže naravi, ili u gupama mladih životinja, hijerarhija može stalno da se mijenja ili čak da bude cirkularna!(jedinka A dominira nad jedinkom B koja dominira nad jedinkom V, koja opet dominira nad jedinkom A).
Gubitak mjesta u hijerarhiji čopora može nastajati postepeno ili odjedom. Stariji vuk može jednostavno da popusti kada se pojavi ambiciozni izazivač, pri čemu se redoslijed u hijerarhiji mijenja bez prolivanja krvi. Takođe je moguće da stari alfa mužijak odluči da uzvrati braneći svoje mjesto, pri čemu će poraženi najčešće biti protjeran iz čopora ili čak i ubijen od strane ostalih članova čopora (iako se ovo rijetko dešava). Najjače borbe se, po pravilu dešavaju u zimskim mjesecima, u doba parenja.


Novi čopori se formiraju kada vuk odluči da napusti svoj rodni čopor i zauzme neku teritoriju. Skupina ovakvih vukova, koji zajedno putuju u cilju pronalaženja odgovarajuće teritorije polako postaje čopor. Prilikom pronalaženja teritorije, poželjno je izbjegavati tuđe teritorije.
 
Zavijanje vukova



29CLI-WOLVES1-mobileMasterAt3x.jpg



Vukovi su noćne životinje, što znači da su najaktivniji tokom zore i sumraka, tako da nije ni čudo što ih često viđamo sa Mjesecom u pozadini. Kada zavijaju, vukovi podižu njušku prema nebu. Ali, vukovi zavijaju na isti način i tokom dana.
Vukovi podižu njušku prema nebu kako bi maksimizirali akustiku poziva (zavijanja) koji se može čuti na udaljenosti od preko 6 kilometara. Za vukove, zavijanje je izuzetno važno. Ono im služi kao ljepilo koje drži čopor zajedno. S obzirom da jedan čopor vukova pokriva ogromno područje, oni se često razdvajaju kako bi imali veće šanse da ulove plijen. Kada se to konačno desi, vukovi počinju zavijati i prizivati ostale vukove na gozbu.



Zavijanje im služi i da upozore druge čopore da se drže podalje od njihove teritorije. Ponekad su vukovi i neobično tihi. To uglavnom znači da spremaju napad na drugi čopor tako što će im se prišunjati i napasti ih iz zasjede. Činjenica je da je glavni uzrok smrti vukova – drugi vukovi.
Svaki vuk zavija drugačije. To znači da oni mogu prepoznati jedni druge i u najtamnijim noćima. Alfa mužijaci i veći vukovi proizvode dublje tonove, dok niže rangirani vukovi u čoporu proizvode više tonove.

Nije rijetkost da ženka odabere partnera na osnovu zvuka zavijanja. Što mužijak proizvodi dublji zvuk, to je veća šansa da će ga ženka odabrati. Po dubini tona zavijanja možemo odrediti i agresivnost čopora. Ako alfa mužijak zavija jako dubokim tonovima, to znači da je on, a samim time i čopor, postao izuzetno agresivan.

gray-wolf_thumb.ngsversion.1591723271179.adapt.1900.1.jpg
 

Back
Top