Godine 1948., na Titov zahtjev, gradi se Nuklearni institut u Vinči, mjestu petnaestak kilometara udaljenom od Beograda. Nakon što je dio opreme nabavljen, naučnici, koji su išli na stručna usavršavanja u Norvešku, počeli su raditi. Susreli sa nečim potpuno novim, barem u praksi, ali odlučno su kročili neutabanim stazama.
A onda je, dvadeset osam godina prije katastrofe u Černobilju, došlo do ozbiljna nuklearnog incidenta. Njegovo poprište bio je Institut nuklearnih nauka Boris Kidrič, kako se ustanova u Vinči tada zvala, pisao je portal Povijest.
Nepunih pet mjeseci prije incidenta, Institut je pustio u rad eksperimentalni reaktor nulte snage. To je, preciznije, svečano učinio Tito, što dovoljno govori o tome koliko je to značilo za međunarodni prestiž Jugoslavije. Na spomen-ploči je zapisano da je toga 17. maja 1958., u 9 sati i 16 minuta, postignuta lančana reakcija u prisutnosti Josipa Broza, što je bila jasna poruka da je u radu s reaktorom, sa oko 200 kilograma urana, bila ostvarena i zaštita od zračenja. Tome nije bilo tako: predsjednikov pritisak na dugme bio je simboličan, a zaštita operatera daleko ispod tada dostignute svjetskih nivoa.
Te kobne srijede, 15. oktobra 1958. godine, šestero mladih i neiskusnih naučnika, od kojih neki još nisu bili diplomirali, radilo je na eksperimentu na reaktoru u “Vinči”. Sve je teklo rutinski – do trenutka kad su mjerni instrumenti počeli pokazivati najveće vrijednosti na svojim skalama. Miris ozona ispunio je prostoriju, što je ukazivalo na to da je smrtonosna količina radijacije prisutna u zraku.
Mladi inženjeri brzo su reagovali i napustili prostorije, da bi postali svjesni stravične istine. Jedan od njih morao se vratiti, kako bi zaustavio daljnji rad reaktora i time spriječio katastrofu čije bi posljedice osjetila čitava zemlja. Diplomac Života Vranić, kojeg je zapala ta uloga, znao je da odlazi u sigurnu smrt.
Kako u Jugoslaviji nije postojala oprema za medicinsko zbrinjavanje ozračenih, jedina šansa za njihov spas bila je eksperimentalna klinika “Curie” u Parizu. Ondje su prebačeni dan nakon incidenta, a francuski liječnik Georges Mate došao je na radikalnu ideju – prvi put u istoriji medicine, napraviće transplantaciju koštane srži!
https://www.atvbl.rs/lat/vijesti/svijet/nuklearna-nesreca-u-jugoslaviji-o-kojoj-se-cutalo-10-11-2023