Voren Bafet ide u penziju, da li njegova investiciona filozofija ima budućnost?

Banovic_Strahinja

Aktivan član
Moderator
Poruka
1.953
Angel Zhong, Profesor finansija na RMIT univerzitetu

Warren Buffett investicioni gigant i izvršni direktor Berkshire Hathaway, u svojoj 94toj godini najavio je da će se povući sa funkcije krajem ove godine. Njegov odlazak označava kraj ere vrednosnog investiranja, metodi koji se zasniva na kupovini kvalitetnih kompanija po razumljivim cenama i njihovom dugoročnom držanju. Buffettov pristup transformisao je Berkshire Hathaway iz male tekstilne firme iz 1960-ih u ogroman konglomerat, čija je vrednost danas veća od 1,1 triliona američkih dolara. Svoju je imovinu ostvario ulaganjem u američku energetiku, osiguranje i poznate brendove, uključujući značajne udjele u kompanijama kao što su Coca-Cola, American Express i Apple. Na godišnjem sastanku akcionara, Buffett je imenovao Grega Abela za svog naslednika.
Abel, 62 godine, trenutno je predsednik i izvršni direktor Berkshire Hathaway Energy, kao i potpredsednik opsežnih neosiguravajućih operacija Berkshire Hathaway-a. Poznat je po svom disciplinovanom i direktnom stilu upravljanja, a upravni odbor kompanije je jednoglasno odobrio njegov potez. Ova promena na čelu dolazi u ključnom trenutku – povratak Donalda Trumpa na predsedničku funkciju SAD već je doneo značajne promene u ekonomskoj politici, dok se pitanja o ekonomskoj dominaciji SAD-a sve jače postavljaju naspram kontinuiranog rasta Kine.

"Prorok" iz Omahe
Warren Buffett je ime koje izaziva izuzetan respekt u svetu finansija. Rođen u Omahi, Nebraska, 1930. godine, već je od malih nogu pokazivao izuzetan talenat za brojeve i investiranje, kupivši prvu akciju sa 11 godina.
Njegova investiciona filozofija zasniva se na kupovini potcenjenih kompanija sa jakim fundamentalama, što mu je donelo nadimak "Oracle of Omaha" zbog neverovatne sposobnosti da, mnogo godina unapred, prepozna tržišne trendove i identifikuje uspešne investicije. Buffett je svoju strategiju nadahnuo vrednosnim principima britanskog ekonomiste Benjamina Grahama, preferirajući kompanije koje imaju dugoročne konkurentske prednosti i jasnu vrednosnu ponudu.

Među njegovim ključnim investicijama nalazi se osiguravajuća kompanija GEICO, železnička firma BNSF, kao i, novije, kineski proizvođač električnih vozila BYD. Izbegavao je spekulativne balone, poput dotcom balona kasnih 1990-ih i, više nedavno, investicija u kriptovalute, te je uvek zagovarao dugoročno strpljenje kod investitora. U čuvenom pismu akcionarima iz 1988. godine izjavio je: “Kada posedujemo udjele u izvanrednim kompanijama sa izvanrednim menadžmentom, naš omiljeni period držanja je zauvek.”

Vrednosna ulaganja
Buffett je svoju investicionu filozofiju zasnivao na principima vrednosnog ulaganja britanskog ekonomiste Benjamina Grahama. Preferirao je kompanije koje imaju trajne konkurentske prednosti i jasnu vrednosnu ponudu. Među njegovim ključnim ulaganjima su osiguravajuća kompanija GEICO, železnička firma BNSF i, u novije vreme, kineski proizvođač električnih automobila BYD.
On je izbegavao spekulativne balone – poput "dotcom" balona kasnih 1990-ih kao i investicije u kriptovalute – i uvek je zagovarao dugoročno strpljenje kod investitora. Kako je poznato napisao u pismu akcionarima 1988. godine:

"Kada posedujemo udjele u izvanrednim kompanijama sa izvanrednim menadžmentom, naš omiljeni period držanja je zauvek."
Buffettovo vodstvo pomoglo je Berkshire Hathawayu da izdrži mnoge ekonomske usponi i padove, a kroz njegovih šest decenija na čelu kompanije ostvareni složeni godišnji prinosi iznose skoro 20%, što je gotovo duplo više od prinosa indeksa S&P 500.
Pored finansijskog uspeha, Bafet se zalagao za etičku poslovnu praksu i obavezao se da će donirati više od 99% svog bogatstva kroz Giving Pledge, koji je osnovao zajedno sa Bilom Gejtsom i Melindom Frenč Gejts.

Izazovi Bafetovoj strategiji u današnjem svetu
U kolumni za New York Times iz 2008. godine, Buffett je podelio čuvenu mudrost koja vodi njegove investicione odluke: "Budi uplašen kada su drugi pohlepni, a pohlepan kada su drugi uplašeni." Međutim, njegova strategija je cvetala u eri rastuće globalizacije, slobodne trgovine i američke ekonomske dominacije – dok se svet od tada značajno promenio. Postoje zabrinutosti zbog nedavnog slabijeg učinka vrednosnog investiranja, naročito zato što tehnologijske kompanije danas dominiraju u tradicionalnim industrijama. Ovo postavlja pitanje da li će naslednici Buffett-a uspeti da prepoznaju sledeće velike disruptore u industriji.

Amerika na prvom mestu?

Trumpov povratak na poziciju predsednika SAD-a donosi značajne promene u ekonomskoj politici. Trgovačka ograničenja mogu negativno uticati na neka međunarodna ulaganja Berkshire Hathaway-a, dok bi iste mere mogle koristiti Buffettovim ulaganjima usmerenim na SAD.
Ideja o američkoj ekonomskoj nadmoći sada se suočava sa novim pitanjima – Kina bi mogla da preuzme vodeću ulogu u globalnoj ekonomiji tokom 2030-ih, a udeo SAD-a u globalnoj ekonomskoj proizvodnji opao je sa oko 22% 1980. godine na oko 15% danas. Buffettov moto "nikada ne kladi protiv Amerike" sada je pod novim ispitivanjima.

Izazovi za Bafetovog naslednika

Abel preuzima kompaniju koja raspolaže gotovinom od oko 348 milijardi američkih dolara (539 milijardi australijskih dolara). To predstavlja značajan kapital koji je potrebno mudro investirati usred globalne ekonomske nesigurnosti i Trumpovog trgovinskog rata.

Verovatno će Abel zadržati osnovne vrednosti Berkshire Hathaway-a, istovremeno osvežavajući pristup kompanije. Njegovi izazovi uključuju:

  • Održavanje "Buffett premije": Abel ne uživa kultni status koji je Warren Buffett imao među investitorima, što može postepeno umanjiti dodatnu tržišnu vrednost Berkshire-ja povezanu sa Buffettovim vođstvom.
  • Efikasno iskorišćavanje gotovinske rezerve: Bez Buffettove reputacije, Abel će verovatno biti pod pritiskom da pametno rasporedi ogromnu gotovinsku rezervu na berzi koja i dalje ostaje preskupa, gde su vrednovanja visoka i teško je pronaći prave prilike.
  • Tehnološka adaptacija: Iako je Berkshire Hathaway tokom godina povećao ulaganja u tehnologiju (uključujući pozicije u Apple-u i Amazon-u), izazov predstavlja balansiranje između tradicionalnih nasleđenih ulaganja (kao što su Coca-Cola i železnice) i sektora rasta poput veštačke inteligencije i obnovljivih izvora energije.
  • Ekološki izazovi: Velika zavisnost Berkshire Hathaway-a od uglja i termoelektrana na gas suočava se sa sve izraženijom kritikom, jer investitori i regulatori sve više zahtevaju prelazak na čistije energetske opcije.
  • Reprodukovanje "zlatnog dodira": Buffettov genije nije se ogledao samo u izboru akcija, već i u pametnoj raspodeli kapitala, sklapanju poslova i kriznom menadžmentu (na primer, kupovina udela u Goldman Sachs tokom globalne finansijske krize). Ključno pitanje ostaje – da li će Abel uspeti da replicira te uspehe?

    Posle Bafeta

    Buffettovi principi – strpljenje, unutrašnja vrednost i klađenje na Ameriku – su bezvremenski. Ali svet se promenio. Njegov naslednik mora da se snalazi među geopolitičkim rizicima, tehnološkim poremećajima i rastom pasivnog investiranja, uz istovremeno očuvanje jedinstvene kulture Berkshire Hathaway-a.

    Era nakon Buffetta predstavlja više od same promene vođstva. To je test da li Buffettovi principi mogu da opstanu u svetu koji postaje sve više usmeren na kratkoročne rezultate, dominiran tehnologijom i geopolitički složen.

    Abelovo rukovođsenje će otkriti trajnu moć – ili ograničenja – Buffettove filozofije.
    Ovaj prelomni period poziva na dublje razmišljanje o tome kako tradicionalni principi mogu da se prilagode modernim izazovima. Možda te interesuje kako će se slični trendovi odraziti na druga velika preduzeća ili kako investitori mogu da balansiraju između dokazanih vrednosnih strategija i novih, dinamičnih tržišnih uslova.

 

Back
Top