- Poruka
- 390.700
"Voda je osnovni princip i uzor svega što postoji, iz koje je sve nastalo i u koju se sve vraća. Ona je beskonačna, večna materija koja se kreće, zgušnjava i razređuje i tako nastaju sve pojave. Gde nema vode – tu nema života. To je prva potreba čoveka, koju on mora trajno da obezbedi, pre nego sto počne da gradi svoje stanište."
Tales iz Mileta, grčki filozof
Prema podacima Ujedinjenih nacija, uprkos činjenici da je ostvaren znatan napredak u pristupu čistoj vodi za piće za milijarde ljudi, svaka treća osoba nema pristup vodi bezbednoj za piće, dvoje od petoro nema uslove za osnovno pranje ruku sapunom, a više od 673 miliona ljudi nema adekvatne sanitarne uslove za obavljanje fizioloških potreba.
Drugi alarmantni podaci kazuju da nestašica vode pogađa oko 40 odsto ljudi u svetu te da taj postotak može da raste s porastom globalne temperature. Rezultati istraživanja iz 2011. godine prikazali su da je 41 zemlja bila suočena s problemima u vodosnabdevanju, a deset država je iscrpelo zalihe obnovljivih slatkih voda. Projekcije za 2050. godinu govore da će svaka četvrta osoba biti pogođena stalnom nestašicom vode.
Srbija se nalazi na visokom mestu kada je reč o vodnim resursima. Najveći deo u Srbiji čine tranzitne vode, ali za bogatstvo vodnih resursa važan je i kvalitet vode. Od sredine XX veka porast broja stanovnika i industrijalizacija uticali su na zagađenje mnogih vodotokova.
Pojedine analize govore da čak 1,5 miliona stanovnika Srbije pije neispravnu vodu, te da je najlošije stanje u Vojvodini, gde oko 40 odsto ljudi pije vodu sa arsenom, a oko 30 odsto pije vodu sa određenom količinom natrijuma. Istraživanja pokazuju da više od 650.000 ljudi u Vojvodini pije vodu s količinom arsena većom od dozvoljene.
• Više od 80 odsto otpadnih voda nastalih ljudskim aktivnostima ispušta se u reke ili mora bez ikakvog uklanjanja zagađenja.
• Gotovo 1.000 dece dnevno umire usled dijareje zbog neadekvatnih sanitarnih uslova.
• 350 litara vode dnevno troši prosečno domaćinstvo u Srbiji.
• Oko 60 odsto izvorske vode u Srbiji koristi se u komercijalne svrhe.
• Beogradske otpadne vode, kroz 20 izliva, ispuštaju se direktno u Dunav i Savu.
Klimatske promene takođe ne treba zanemariti kao problem u vodosnabdevanju. S obzirom na to da se jugoistočna Evropa zbog posledica klimatskih promena zagreva nešto brže u odnosu na ostatak planete i Srbija može da se suoči s problemom nestašice vode za piće. Količina padavina u Srbiji nije se smanjila, ali se promenila njihova raspodela. Poremećaji u ciklusima padavina dovode do ekstremnih vremenskih prilika, negativno utiču na oticanje i akumulaciju vode.
Republika Srbija podržava agendu UN za održivi razvoj i među prvima je formirala telo za implementaciju. Takođe, s Razvojnom bankom Saveta Evrope ratifikovan je sporazum kojim su odobrena sredstva za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čija bi izgradnja trebalo da počne tokom ove godine.
Proaktivan odnos prema zagađivačima, donosiocima odluka, kao i odgovornost privrede i pojedinaca dobar su početak da se bogatstvo vodnih resursa u Srbiji sačuva i unapredi.