Vanzemaljci smo možda mi

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
390.390
1979594027588791f304c14348716679_v4_big.jpg


Doktor Kaleb Šarf sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku smatra da je život nastao na Marsu, pre nego što je putem asteroida prenesen na Zemlju.
Ova radikalna teorija, nazvana panspermija, prvi put je iznesena 1871. godine.
Mars je, prema njoj, nekad imao idealne uslove za nastanak života, uključujući vodu u tečnom stanju i atmosferu.
U ovu planetu u jednom trenutku je udario asteroid, koji je pokupio životne forme i preneo ih na Zemlju.

“Na Zemlji se mogu naći delovi Marsa, pa pretpostavljamo da se na Marsu mogu naći delovi Zemlje. Ako ove stene mogu da prenesu žive organizme, onda nije isključeno da smo možda Marsovci”, izjavio je Šarf za Biznis insajder.

Uprkos tome što još nema dokaza, ideja o panspermiji sve je prihvaćenija među naučnicima.
Biolog Piter Vord sa Vašingtonskog univerziteta u Sijetlu, astrobiolog Čandra Vikramasinge sa Univerziteta u Bakingemu i njegov kolega doktor Milton Vejnrajt samo su neki od njih.

“U blizini naše galaksije otkriveno je 900 egzoplaneta, a računica govori da se samo u našoj galaksiji nalazi oko 140 milijardi nastanjivih planetarnih sistema, od kojih je većina povezana sa ‘crvenim patuljcima’. Oni su međusobno udaljeni samo nekoliko svetlosnih godina. Reč je o relativnoj maloj međuplanetarnoj udaljenosti koju bi svemirska prašina, meteori i komete mogli lako da premoste”, pisao je Vikramasinge u studiji obljavljenoj 2015. godine u “Astrobiološkom magazinu”.

“Submikronsku prašinu koja sadrži bakterije i viruse vrlo lako bi mogao da zadrži međuplanetarni disk sistema do kojeg je dospela nakon udara asteroida. Samim tim, postojala bi mogućnost za dospevanje životnih formi na nastanjivu planetu”, zaključio je.

Teorija nije strana ni Nasinim naučnicima koji trenutno tragaju za dokazom o postojanju života na Marsu. S druge strane, pažnja naučnika Evropske svemirske agencije usmerena je ka Mesecu.

Izvor: Daily Mail/B92
 
Nije bas toliko radikalna teorija, osim sto se spominje Mars kao mesto nastanka zivota. Postoje na desetine teorija po kojima su komete donele zivot na Zemlju, Solarni sistem. Zivot sigurno postoji jos negde u vasioni, da li je prenosenje moguce, to je sada veliko pitanje.
 
Nije bas toliko radikalna teorija, osim sto se spominje Mars kao mesto nastanka zivota. Postoje na desetine teorija po kojima su komete donele zivot na Zemlju, Solarni sistem. Zivot sigurno postoji jos negde u vasioni, da li je prenosenje moguce, to je sada veliko pitanje.
Sekundarno? Kao što je negde mogao da nastane 'prvi' život iz nežive materije, tako je mogao da nastane i na Zemlji?
Ali, po mojoj teoriji, mi jesmo 'pali sa Marsa' kojega su bivši marsovci uništili nuklearnim ratom, ili slučajnom globalnom katastrofom? Na Marsu je energija Sunca samo pola od ove na Zemlji pa i nisu imali neke alternativne izvore energije..... PS: A mi već imamo dovoljno bombica da to ponovimo! :zcepanje:
 
Sekundarno? Kao što je negde mogao da nastane 'prvi' život iz nežive materije, tako je mogao da nastane i na Zemlji?
Ali, po mojoj teoriji, mi jesmo 'pali sa Marsa' kojega su bivši marsovci uništili nuklearnim ratom, ili slučajnom globalnom katastrofom? Na Marsu je energija Sunca samo pola od ove na Zemlji pa i nisu imali neke alternativne izvore energije..... PS: A mi već imamo dovoljno bombica da to ponovimo! :zcepanje:
Da budem iskren nije mi jasno sta si hteo da kazes. Da , zivot je mozda nastao na Zemlji , ali tesko da je bio prvi, posto postoje delovi vasione koji su 3 puta stariji. Mars, moguce, brze se ohladio od zemlje i postojali su uslovi slicni onima na Zemlji , sve dok nije izgbio atmosferu.Osnovno je pitanje da li virusi i bakterije mogu da prezive put kroz kosmos? Razni mikroorganizmi su se pokazali kao vrlo izdrzljivi, recimo antraks, koji moze da prezivi vekovima u permafrostu.
 
Da budem iskren nije mi jasno sta si hteo da kazes. Da , zivot je mozda nastao na Zemlji , ali tesko da je bio prvi, posto postoje delovi vasione koji su 3 puta stariji. Mars, moguce, brze se ohladio od zemlje i postojali su uslovi slicni onima na Zemlji , sve dok nije izgbio atmosferu.Osnovno je pitanje da li virusi i bakterije mogu da prezive put kroz kosmos? Razni mikroorganizmi su se pokazali kao vrlo izdrzljivi, recimo antraks, koji moze da prezivi vekovima u permafrostu.
Život je možda nastao na Zemlji, ili je stigao nekako od nekuda! I svakako nije bio PRVI u beskonačnom i VEČNOM Kosmosu!
A kako je i zašto Mars izgubio atmosferu i VODU?
Samo virusi i bakterije? Semenke biljki i sperma se ČUVA i PREŽIVI na minus 183°C u tečnom azotu!
 
Život je možda nastao na Zemlji, ili je stigao nekako od nekuda! I svakako nije bio PRVI u beskonačnom i VEČNOM Kosmosu!
A kako je i zašto Mars izgubio atmosferu i VODU?
Samo virusi i bakterije? Semenke biljki i sperma se ČUVA i PREŽIVI na minus 183°C u tečnom azotu!
Negde je morao da bude prvi , mada sasvim je logicno da je nastao u delu Kosmosa koji je mnogo stariji. Sasvim je moguce da je nastao i na vise mesta nevezano i da ti oblici zivota uopste ne lice jedan na drugi.
Oko Marsa i atmosfere ima vise teorija ali je najzastpljenija ona da je hladjenjem izgubio magnetno polje a samim tim i zastitu od suncevih zracenja. Vremenom su solarni vetrovi oduvali atmosferu.
Ne mozes da poredis laboratorijske uslove sa svemirom gde pored variranja temperature imas i radijaciju koja je smrtonosnija od hladnoce. Ako su komete prenosioci, one se krecu od kajperbelta do recimo orbite Merkura, tako da je raspon temperature od skoro apsolutne nule do topljenja leda.
 
Negde je morao da bude prvi , mada sasvim je logicno da je nastao u delu Kosmosa koji je mnogo stariji. Sasvim je moguce da je nastao i na vise mesta nevezano i da ti oblici zivota uopste ne lice jedan na drugi.
Oko Marsa i atmosfere ima vise teorija ali je najzastpljenija ona da je hladjenjem izgubio magnetno polje a samim tim i zastitu od suncevih zracenja. Vremenom su solarni vetrovi oduvali atmosferu.
Ne mozes da poredis laboratorijske uslove sa svemirom gde pored variranja temperature imas i radijaciju koja je smrtonosnija od hladnoce. Ako su komete prenosioci, one se krecu od kajperbelta do recimo orbite Merkura, tako da je raspon temperature od skoro apsolutne nule do topljenja leda.
I šta je verovatnije? Da je nastao negde drugde, i nekako stigao na ovu zabit Zemlju, ili kao i tamo, isto nastao i na Zemlji jer je bilo uslova?
Radijacija u 'dubokom' svemiru, daleko od zvezda je zanemariva.
 
I šta je verovatnije? Da je nastao negde drugde, i nekako stigao na ovu zabit Zemlju, ili kao i tamo, isto nastao i na Zemlji jer je bilo uslova?
Radijacija u 'dubokom' svemiru, daleko od zvezda je zanemariva.
Verovatno je nastao na Zemlji, kao sto je nastao i negde drugde.
Radijacija u medjuzvezdanom prostoru uopste nije zenemarljiva, sta vise kosmicki zraci dospevaju cak i na zemlju i pored magnetnog polja. Ako se uzme teorija da su komete prenosioci zivota kroz vasionu, onda su one izlozene ne samo kosmickim zracima u recimo orto sferi, vec i suncevom, kada prolaze blizu njega.
 
Verovatno je nastao na Zemlji, kao sto je nastao i negde drugde.
Radijacija u medjuzvezdanom prostoru uopste nije zenemarljiva, sta vise kosmicki zraci dospevaju cak i na zemlju i pored magnetnog polja. Ako se uzme teorija da su komete prenosioci zivota kroz vasionu, onda su one izlozene ne samo kosmickim zracima u recimo orto sferi, vec i suncevom, kada prolaze blizu njega.
Ako se ne varam, komete NISU do nas stigle iz 'dubokog' svemira, nego su nastale tokom formiranja Sunčevog sistema sa vrlo 'pijanim' putanjama. Većina prvih kometa je nestala pri sudarima sa formiranim planetama, nekoliko ih još luta, dok se i one ne zabiju u neku od njih.....
Bilo šta da stigne iz dubokog svemira, NEĆE da ostane u orbiti oko Sunca, osim ako ga nešto uspori sa druge kozmičke na PRVU kozmičku brzinu....
 
Postoji vise vrsta kometa, one sa vrlo dugom orbitom oko Sunca od nekoliko hiljada godina, smatra se da mozda poticu izvan suncevog sistema. Naravno sve su to teorije danas, a za deset godina mogu da se promene. U vreme mog skolovanja jos se diskutovalo da li su planete redovna pojava ili su izuzetno retke. Onda smo zadnjih 10tak godina pronasli gomilu planeta , ukljucujuci i one koje lutaju svemirom.
 

Back
Top