Ivan Meštrović
Meštrović je rođen 1883. godine u Vrpolju u tadašnjoj Austrougarskoj, današnjoj Hrvatskoj.
Iako po nacionalnosti Hrvat katolik, oduvek se zalagao za ideju jugoslovenskog ujedinjenja,
što je više puta iskazivao kroz svoja skulptoralno-arhitektonska dela. Školovao se u klesarskoj
radionici
Pavla Bilinića u Splitu, a dalje usavršavanje nastavio na Akademiji u Beču, gde je
na njega značajni utisak ostavio pokret Bečke Secesije. Uzori su mu bili umetnici poput
Mikelanđela i
Rodena u čijim delima je prepoznao senzibilitet koji će do kraja života
usmeravati njegovu stvaralačku ideju i posvećenost.
Kao i mnogi veliki umetnici, Meštrović je pomno pratio društveno-politička zbivanja na
Balkanu,a naročito je bio dirnut istorijskim srpskim i crnogorskim pobedama i oslobođenjem
dela teritorija tokom Rata za oslobođenje od Turaka od 1876. do 1878. godine. Iako su se
ova dešavanja dogodila i pre njegovog rođenja, činjenica da i hrvatski narod, po uzoru na
svoju braću i susede Srbe i Crnogorce, može izboriti svoju nezavisnost od Austrougarske
monarhije, konačno je usmerila njegovu političku orijentaciju i stvaralačke aktivnosti.
Vidovdanski hram, sa monumentalnom maketom, koja je za dopremljena iz Narodnog
muzeja u Kruševcu. Tu je i više skulptura, različitih motiva i formata, koji su sastavni
deo koncepta Vidovdanskog hrama. Ali šta je zapravo
Vidovdanski hram, koji iako
neizveden, predstavlja krunu umetničkog opusa vajara Ivana Meštrovića?