Uzgajanje oraha finansiraju digitalnim tokenom - šta nude ulagačima?

Poruka
17.859

Uzgajanje oraha finansiraju digitalnim tokenom - šta nude ulagačima?​


Tri godine otkako se u Srbiji primenjuje Zakon o digitalnoj imovini, državni regulator je odobrio objavljivanje belog papira za tokene kompanije The Walnut Enterprise sa sedištem u Novom Sadu. Ovo je tek druga firma u zemlji koja je odlučila da izda digitalne tokene, a pionir na ovom polju bio je beogradski Finspot. Kao što su to uradili njihovi prethodnici, digitalni tokeni i ove kompanije zamišljeni su kao dematerijalizovane obveznice.

Komisija za hartije od vrednosti dala je zeleno svetlo za inicijalnu ponudu 4.400 The Walnut Enterprise tokena (skraćeno TWE_R token), nominalne vrednosti 6.000 dinara i ukupne vrednosti inicijalne ponude 26,4 miliona dinara.

Firma osnovana 2020. bavi se gajenjem voća - sa težištem na orah, a klijentima nudi da preko onlajn platforme dugoročno ulože novac u projekat uzgoja biljaka i zarade od profita koji firma napravi prodajom voća. Emisija tokena služi prikupljanju novca radi finansiranja sopstvenog poslovanja.

"Cilj kompanije je da sva sredstva prikupljena na osnovu ovog belog papira dalje koristi za podizanje novih modernih i visokoproduktivnih plantaža oraha sorte čendler, kupovinu nove zemlje, nabavku sadnica, instaliranje sistema za navodnjavanje, ograđivanje zasada, nabavku i popravku neophodne mehanizacije i održavanje poljoprivrednog zemljišta do postizanja samoodrživosti", navodi se u njihovom belom papiru.

U dokumentu je precizirano da se token odnosi na plantažu u Rekovcu od skoro 34.000 kvadratnih metara, gde je od januara do marta ove godine zasađeno 1.100 stabala oraha. "Investitor kupovinom TWE_R tokena ostvaruje pravo na kamatu čija visina zavisi od profita plantaže." Drugim rečima, firma ne može investitorima da garantuje fiksni prihod po osnovu ulaganja, budući da isplativost zavisi od pregršt faktora poput klimatskih uslova i kretanja na tržištu.

Ipak, kompanija u belom papiru objašnjava kako bi takva računica mogla izgledati, a navode i konkretan primer za potencijalnog investitora koji bi kupio 400 njihovih tokena.

Inicijalna javna ponuda trebalo bi da počne ovog meseca i da traje 15 dana, ali zasad nisu poznati tačni datumi.

"U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću reći da li će to biti naredne nedelje, s obzirom na to da od banke čekamo otvaranje namenskog računa za te svrhe. S naše strane sve je spremno", rekao je suosnivač ove novosadske kompanije Milan Žikić na pitanje Bloomberg Adrije kada je planirana inicijalna javna ponuda.

Prema navodima iz belog papira, TWE_R tokeni će biti preneti u blokčejn novčanike investitora najkasnije dva radna dana od trenutka završetka inicijalne ponude, pod uslovom da je ponuda uspešno završena.

https://rs.bloombergadria.com/trzis...-imovina-sta-donosi-drugi-token-u-srbiji/news

Oво је званични сајт, где можете преко калкулатора да израчунате добит.
https://thewalnutfund.com/

Ја сам дошао до закључка да је годишња просечна добит током тих 40 година улагања свега 5,65%, што је нешто више од обичне орочене штедње. Други проблем је што поврат уложене инвестиције имаш тек после 10 година и то не рачунам утицај инфлације. У преписци са њима, док ја спомињем годишњу добит, они упорно се држе процента који се тиче РОИа. Ту постоји и низ других проблема, да ли ће цена ораха пасти, да ли ће нпр Албанија бити бољи извозник, због јефтиније радне снаге, 40 година је превише дуг период итд. п.с. АИ ми је помогао што се тиче оне скале са просечним приносима односно годишњом добити, пошто WF нису баш транспарентни до краја.
 
Iskreno, nisam vas u toku- u zadnje vreme se oskanjam na tvoje izvestaje- mislim da je diversifikacija i “index funds” uvek najjednostavnije i verovatno najsigurnije resenje- tako da uloziti nesto izmedju ostaloga i u orahe, mozda se pokaze kao dobra investicija, mada sumnjam da ce biti ista dramaticno.
Пази, лепо је да је токенизација кренула и код нас, лепо је што је еколошки исправно, само је проблем што власници тог пројекта не желе да одговоре како сам ја дошао до чињенице да је то ипак за тих 40 година улагања, свега добит од 5% годишње. Они потурају РОИ који је 20%, поврат на уложену инвестицију.
Такође, неки финансијски стручњаци који промовишу овај пројекат, не желе да потврде ту чињеницу.

Ипак у склопу диверзификације, овај пројекат није лош, без обзира на малу добит, јер још мање ћеш добити од орочене штедње, такође државне и корпоративне обвезнице, као и већина инвестиционих фондова.
 
Poslednja izmena:
Ипак у склопу диверзификације, овај пројекат није лош, без обзира на малу добит, јер још мање ћеш добити од орочене штедње, такође државне и корпоративне обвезнице, као и већина инвестиционих фондова.
- Sve sto si rekao ima smisla, zapravo si sasvim kompetentan u ovoj sferi, mada iz mog iskustva tesko je pogoditi sta ce se dogoditi na neke duze staze, tako da je dugorocno investiranje uvek pomalo lutrija, ono o cemu najvise razmisljam ovih dana jeste pad stanovnistva i kako se to moze odraziti na sve?
Jedna stvar je sigurna- elektricne energije ce trebati mnogo vise- ako tu iskrsne prilika- tu definitivno treba ulagati.
 
- Sve sto si rekao ima smisla, zapravo si sasvim kompetentan u ovoj sferi, mada iz mog iskustva tesko je pogoditi sta ce se dogoditi na neke duze staze, tako da je dugorocno investiranje uvek pomalo lutrija, ono o cemu najvise razmisljam ovih dana jeste pad stanovnistva i kako se to moze odraziti na sve?
Jedna stvar je sigurna- elektricne energije ce trebati mnogo vise- ako tu iskrsne prilika- tu definitivno treba ulagati.
Сразмерно становништву, Македоцни много више улажу у соларну енергију. Ми ту каснимо.
 

Back
Top