Usaglašen tekst rezolucije: Šmit se neće obratiti pred Savetom bezbednosti UN, o OHR ni reči

đavolčić

Legenda
Moderator
Poruka
51.835
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit neće govoriti na sednici Saveta bezbednosti UN-a, koja se treba održati sutra, niti će OHR biti pomenut. Navodi se to u tekstu rezolucije koji je Savet bezbednosti UN-a usaglasio večeras nakon višednevnih pregovora.


Konačnom verzijom rezolucije produžava se mandat EUFOR-a u BiH, odnosno misije Altea, prenosi Srpskainfo.

– Savet bezbednosti, utvrdivši da situacija na području bivše Јugoslavije i dalje predstavlja pretnju međunarodnom miru i bezbednosti, delujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija: ovlašćuje države članice koje deluju kroz ili u saradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest meseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTEA) kao pravnog sledbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provođenjem Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u saradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je saopšteno Savetu bezbednosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavke 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest meseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije – navodi se u tekstu rezolucije.
Ruska Federacije je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. Ali, u utorak popodne članice Saveta bezbednosati su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može videti, OHR i visoki predstavnik se nigde ne pominju, piše RTRS.

U tom telu Ujedinjenih nacija će se svakako čuti i glas Srpske. Vlada je uputila svoj izveštaj, u kojem jasno stoji da je krizu u BiH izazvao niko drugi do bivši i poslednji visoki predstavnik Valentin Incko, nametanjem izmena krivičnog zakona.
https://www.blic.rs/vesti/republika...-pred-savetom-bezbednosti-un-o-ohr-ni/8edqpdn

Za početak se baš i nije proslavio. Nadam se da je ovo početak kraja te bespotrebne institucije. Dosta je i bilo.
 
"Analitičari smatraju da je reč o velikoj pobedi Rusije, koja je dobila sve što je tražila, ali i trijumfu Republike Srpske i Milorada Dodika. Moskva je, navode oni, istrgovala da se visoki predstavnik ne obrati UN-u, u zamenu da se rezolucija o produženju mandata EUFOR usvoji bez njihovog veta."

U tom tijelu Ujedinjenih nacija će se svakako čuti i glas Srpske. Vlada je uputila svoj izvještaj, u kojem jasno stoji da je krizu u BiH izazvao niko drugi do bivši i posljednji visoki predstavnik Valentin Incko, nametanjem izmjena krivičnog zakona.
 
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit neće govoriti na sednici Saveta bezbednosti UN-a, koja se treba održati sutra, niti će OHR biti pomenut. Navodi se to u tekstu rezolucije koji je Savet bezbednosti UN-a usaglasio večeras nakon višednevnih pregovora.


Konačnom verzijom rezolucije produžava se mandat EUFOR-a u BiH, odnosno misije Altea, prenosi Srpskainfo.

– Savet bezbednosti, utvrdivši da situacija na području bivše Јugoslavije i dalje predstavlja pretnju međunarodnom miru i bezbednosti, delujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija: ovlašćuje države članice koje deluju kroz ili u saradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest meseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTEA) kao pravnog sledbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provođenjem Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u saradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je saopšteno Savetu bezbednosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavke 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest meseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije – navodi se u tekstu rezolucije.
Ruska Federacije je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. Ali, u utorak popodne članice Saveta bezbednosati su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može videti, OHR i visoki predstavnik se nigde ne pominju, piše RTRS.

U tom telu Ujedinjenih nacija će se svakako čuti i glas Srpske. Vlada je uputila svoj izveštaj, u kojem jasno stoji da je krizu u BiH izazvao niko drugi do bivši i poslednji visoki predstavnik Valentin Incko, nametanjem izmena krivičnog zakona.
https://www.blic.rs/vesti/republika...-pred-savetom-bezbednosti-un-o-ohr-ni/8edqpdn

Za početak se baš i nije proslavio. Nadam se da je ovo početak kraja te bespotrebne institucije. Dosta je i bilo.
Srušen je jedan idol Briselovih svjedoka. Ispostavilo se da su Laktaši snažniji od Atomiuma.
 
Seti se da je Milošević potpisao kapitulaciju 1995. i još nije opovrgnuta.

U međuvremenu si osijedeo
Sjeti se da ste najavljivali zelenu transferzalu, a sada vam je Brčko nedosanjani san.

Loše ti ide ijekavica, Džeg. Kao i sve na ovom forumu.
 
Kakva zabluda.. ima li išta gore od toga kada znaš da vjeruješ i pričaš jedno a duboko u sebi zarobiš i držiš grozan osjećaj koji ti govori nešto sasvim drugo.
Grozan jer ga ne prihvataš ne priznaješ.. a znaš da je to baš tako.
Naš, vaš, mi, vi, oni, neki drugi, treći.. nije nego.
A sve je to jedno te isto, samo malo drugačije upakovano. I onda misliš da je u Kanadi kanadski jezik, u Australiji australijski, u Americi, nekakav američki.. šta bi na to tek rekli Englezi? Budalaština, svakako.
Tako je i kod nas, jedan jezik koji bi svi da ga nekako oskrnave, prisvoje, promjene.. jer ti neki su drugačiji, nisu odavde.. izrodi ili već šta.
 

1635900200600.png

Ambasador Alkalaj za BHRT: Mandat EUFOR-a će biti produžen za godinu dana


Ambasador Alkalaj za BHRT:  Mandat EUFOR-a će biti produžen za godinu dana


02.11.2021, 18:02:00


Ambasador BiH pri UN Sven Alkalaj kaže kako je ubijeđen da će doći do produženja manadata EUFOR-a za narednu godinu dana, ali da u ovom trenutku nema uvida u kojoj formi, jer je sjednica Vijeća sigurnosti UN odgođena sutra za 15:00 sati.

Sjednica Vijeća sigurnosti je prema posljednjim informacijama iz New Yorka definitivno odgođena, ali i dalje nema jasnog saopštenja šta je razlog tome. Poznato je da će sjednica početi sutra u 15 po lokalnom vremenu

O otkazivanju sjednice, ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj, govorio je iz New Yorka za BHT1 uživo, te rekao kako su se pregovori vodili o samoj Rezoluciji o produženju mandata EUFOR-a , kao i razmatranju situacije u BiH, na osnovu izvještaja Visokog predstavnika.

"Pretpostavljam da će doći do produženja manadata EUFOR-a i za narednu godinu dana. To u kojoj će formi biti, nemam još uvida, ali sam ubijeđen da će mandat biti produžen za godinu dana. Misija Altea bi trebala biti nastavljena. Nikad nije ni bila upitna misija Altea i ona je korištena kao džoker u pregovaranju oko određenih stvari. Misija Altea ide i njena obnova mandata nije upitna. Bilo je upitno samo kako formulirati Rezoluciju, kaže ambasador Alkalaj.

Pojašnjava kako ostaje da se iščisti tekst rezolucije, da li da se u tekstu pominje ime ili funkcija visokog predstavnika ili ne, čemu se protive Rusija i Kina.
Na tome se sada radi, pregovori se vode već par dana, sinoć su trajali do kasno u noć, a bit će nastavljeni i danas od 10 sati po našem vremenu, kaže ambasador Alkalaj.

Ambasador Alkalaj kaže da se iza zatvorenih vrata vode razgovori o tome da li će se se visoki predstavnik Kristijan Šmit obratiti na sjednici Vijeća sigurnosti UN:
"O tome se raspravlja iza zatvorenih vrata sa zememljama članicama Vijeća sigurnosti .BiH nema pristupa takvim razgovorima, pošto su zatvoreni za druge zemlje. Dobivamo određene informacije iz diplomatskih kuloara i još nije definirano ko će i kako nastupiti sutra, kaže ambasador Alkalaj.

Komentarišući objave Vijeća za demokratizaciju društva iz Berlina koji je na tviteru objavio da je u ovoj igri, na neki način, pobijedila Rusija, koja će glasati za produženje misije Altea u BiH, ali da se zauzvrat iz rezolucije briše sve što ima veze sa OHR-om i visokim predstavnikom kojeg Rusija ne priznaje, ambasador Alkalaj kaže:

"Takve glasine pronose se ovuda po diplomatskim krugovima. Međutim, ne bih rekao da je izvojevana nečija pobjeda, odnosno da je Rusija pobijedila. Nego bih rekao da će tu BiH pobijediti, što se tiče produžetka mandata EUFOR-a.S druge strane, kakva god odluka da bude donesena i ko god da bude izvjestilac -mislim da će to biti dobra platforma da se raspravi o najvećoj krizi u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, da se o tome raspravi unutar zemalja članica Vijeća sigurnosti.

Guardian je objavio dijelove izvještaja visokog predstavnika, u kojem Kristijan Šmit kao glavnog krivca vidi predsjednika SNSD-a. O tome kako se posmatra situacija u BiH, ambasador Alkalaj kaže da postoji velika zaintersiranost zemalja članica Vijeća sigurnosti:

BiH ima veliki broj prijatelja zemalja pored stalnih članica Vijeća sigurnosti i mislim da će ta rasprava biti dobra u tom pravcu da se oslika pravo stanje, kaže ambasador Alkalaj.

Dodaje kako Izvještaj veoma realno prikazuje situaciju, te da nema informacija ko će biti izvjestilac.

"Izvještaj je vrlo realno prikazao stanje, bez uljepšavanja , bez friziranja stanja. Stanje je loše, stanje je vrlo, vrlo kritično i dobro je što je prikazano, jer je to i dobra osnova da se zemlje članice Vijeća sigurnosti upoznaju sa realnom situacijom i opasnošću u koju može da eskalira u BiH. A to i jest zadatak Vijeća sigurnosti, čije su odluke obavezujuće za sve zemlje članice UN-a," kaže ambasador Alkalaj.

Bh. ambasador smatra da je trenutno najveća opsanost u BiH blokada institucija, te povlačenje zakona koji su doneseni u parlamentarnoj proceduri,iz entiteta, te smatra da je apsurdno da niža organizaciona jedinica pokušava da povlači zakone donesene u Parlamentu BiH.

"Mislim da to stvara nepotrebne tenzije. Bolje da se okrenemo ka tome kako da unaprijedimo odnose, a ne da neko stvara zasebne oružane snage, ili obavještajne snage, o čemu je ovdje riječ, kaže ambasador Alkalaj.

Za Rusiju su , kaže ambasador Alkalaj, pored produženja rada OHR-a sporne i bonske ovlasti:

"To su stvari na koje je naišao otpor Ruske Federacije i Kine. Međutim, povlačenje odluka i ranijih ovlasti stvara nepotrebnu tenziju u čitavoj zemlji i mislim daje narod u BiH veoma uzbuđen, s obzirom na situaciju i mislim da aktivnost Vijeća sigurnosti treba doprinijeti da se tenzije spuste i da se stvari postave na pravo mjesto i da budu u okviru Dejtonskog sporazuma.

Ambasador Alkalaj smatra da u ovom trenutku nije moguće zatvaranje OHR-a, jer on treba da pomogne BiH na ispunjavanju uslova za ulazak u EU.

Ništa se posebno ne zahtijeva nego ono što je dogovoreno što predstavlja dio našeg ukupnog puta ka EU. Naše unutrašnje uređenje odnosa u zemlji u oblasti prava, korupcije i svih elelemenata jedne države su one stvari na koje bi se trebalo fokusirati. Uloga OHR je tu da pomogne da se te stvari rješavaju a ne da bude neki patron. Oni su tu i treba da nam pomognu da stvari idu u pravom pravcu,a ne da neko osporava, kaže ambasador Alkalaj.

O tome koliko OHR može da uradi bez potvrde Vijeća sigurnosti, bh. ambasador kaže:

Ostaje da se vidi i prvi ispit tog autoriteta je na ovoj sjednici. Mislim da taj autoriutet treba da se vrati i da Šmit treba da djeluje u okviru onoga što je dogovoreno. Ja se nadam da će se stvari srediti"

Također smatra da bi se Kristijan Šmit trebao obratiti na sjednici Vijeća sigurnosti, jer se do sada uvijek obraćao, bilo lično, bilo video-linkom.
Kada je riječ o ugroženosti Dejtonskog sporazuma i trenutnog stanja u BiH, bh. ambasador u UN-u smatra da je stanje ozbiljno i da se dešava nešto što se do sada nije dešavalo i da ga treba sagledati veoma ozbiljno.

Mnogi ljudi u Sarajevu su me pitali da li se sprema rat . Mislim da zabrinutost običnih ljudi, pogotovo onih koji su proveli rat u okupiranom Sarajevu nije bez razloga. Mislim da ponašanje koje dolazi iz Republike Srpske i pogotovo od remetilačkog faktora gospodina Dodika u svojoj kulminaciji prevazilazi sve normalne načine ponašanja kako političari u BiH treba da se odnose prema tom problemu. Mislim da je situacija dosta ozbiljna , kaže ambasador Alkalaj.

O izostanku reakcije međunarodne zajednice na Dodikove poteze, ambasador Alkalaj kaže kako dugo posmatra njegovo ponašanje i da je riječ o probnom puštanju balona, te da ide dokle može, a onda stane i reterira:

"Uvijek pokušava da pomjeri granicu u onome što nije u interesu BiH. On sad pokušava da proturi nešto što je totalno protivno Dejtonskom sporazumu i on pokušava da se s tim održi na vlasti i polako gubi. Evo, osipa se i članstvo SNSD i mislim da tu on polako gubi tlo pod nogama. A kad se takve stvari dešavaju, onda se čine očajnički potezi. Mislim da to nije u interesu nijednog naroda, a RS može da donese ogromne štete", kaže bh. ambasador.

Dodaje i kako je velika zainteresiraniost američke administracije za rješavanje problema u BiH , o čemu dovoljno govore imenovani nosioci funkcija koji će i u novembru imati višestruke posjete BiH.

O tome kako će se razvijati situacija, ambasador Alkalaj kaže:

"Očekujem energičnije poteze i američke i EU administracije prema remetilačkim faktorima i to mora da se sankcioniše i da se stvari vrate na normalne tokove i da se nastavi u mirnom i smirenom okruženju razgovarati. Zveckanjem oružjem, silom i prijetnjama, sigurno se daleko neće dobaciti. Očekujem, a evo i apelujem, da se međunarodna zajednica aktivno uključi i da preduzme odlučne mjere da se remetilački faktor ukloni, bez kreiranja dodatnih poteškoća i da BiH krene naprijed, poruka je Svena Alkalaja, ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama.
 
"Analitičari smatraju da je reč o velikoj pobedi Rusije, koja je dobila sve što je tražila, ali i trijumfu Republike Srpske i Milorada Dodika. Moskva je, navode oni, istrgovala da se visoki predstavnik ne obrati UN-u, u zamenu da se rezolucija o produženju mandata EUFOR usvoji bez njihovog veta."

U tom tijelu Ujedinjenih nacija će se svakako čuti i glas Srpske. Vlada je uputila svoj izvještaj, u kojem jasno stoji da je krizu u BiH izazvao niko drugi do bivši i posljednji visoki predstavnik Valentin Incko, nametanjem izmjena krivičnog zakona.

Pobeda malo manja nego ona Slobina 99.
 
"..da BiH krene naprijed" :mrgreen:
A to "naprijed" je BiH bez Srba i Rvata. Kako li se samo ovaj komšija upecao na tako prozirne istupe i riječi tj fraze preslikane iz "Islamske deklaracije"
Ili je to (vjerovatno) ćutke aminovao :mrgreen:
Šta bi tek da zna da mu je pravo ima Aleksandar Kalajdžić :eek: to mu već ne bi oprostio :rotf:
 
  • Podržavam
Reactions: iig
1635943538175.png





DŽAFEROVIĆ GOVORIO ZA TURSKI NACIONALNI KANAL: "Ukoliko Dodik napadne kasarne Oružanih snaga, kao što najavljuje, to je..."


Odbranili smo Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine i spremni smo ponovo da je odbranimo, kazao je u razgovoru za TRT World član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

sefik-dzaferovic.jpg


Prije 20h

U analizi krize u našoj zemlji koju je objavio turski nacionalni kanala na engleskom jeziku TRT World navodi se da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik dodaje drva na vatru etničkih podjela što može gurnuti zemlju u nasilnu prošlost.

Dodik, podsjeća TRT World, negira genocid u Srebrenici a zagovara podjelu države i otcjepljenje Republike Srpske.

Džaferović je za ovaj kanal komentirao Dodikove izjave da BiH nema budućnosti.

- Ja mislim da Milorad Dodik nema budućnosti na političkoj sceni. Dodik će morati mijenjati svoju politiku ili otići sa političke scene. Njegova politika je postala prijetnja po mir i sigurnost. Dodik je faktor permanentne nestabilnosti i ugrožavanja mira u Bosni i Hercegovini, mira u regionu i sveukupnog evropskog mira – kazao je Džaferović.

Istakao je Džaferović da vlasti entiteta Republika Srpska već duže od decenije prijete secesijom.

- Posljednji nasrtaji na državne institucije nisu iznenadni. Oni su dio šireg projekta. Dodikova politika je samo nastavak pokušaja stvaranja Velike Srbije kroz otimanje teritorije Bosne i Hercegovine. To je ratni cilj zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Dodik nastavlja njihovu politiku. Mi to nećemo dozvoliti. Odbranili smo Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. Spremni smo da je ponovo odbranimo. Ne plašimo se Dodika i njemu sličnih – naveo je Džaferović za TRT World.

Na pitanje da li su EU i SAD zadovoljni Dodikovim politikama, Džaferović je podsjetio da su Sjedinjene Američke Države bile ključni faktor u zaključivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Evropska unija je jedan od svjedoka sporazuma. Rušenje Dejtonskog mirovnog sprazuma, koje Dodik najavljuje, bio bi najteži udar na ugled i reputaciju Sjedinjenih Država. Ukoliko Dodik napadne kasarne Oružanih snaga, kao što najavljuje, to je direktan uvod u novi sukob u srcu Evrope. Ne vidim razloga da SAD i EU budu zadovoljne time. Ali vidim razloga da budu odlučniji prema Dodiku, jer njegova politika je godinama ista. Svaki put kada se tolerisalo njegovo ponašanje ili mu se popuštalo on je postajao sve gori. Dodiku se mora jasno reći da će snositi posljedice. Mi to govorimo. To će mu morati odlučno i konkretno poručiti i SAD i EU – zaključio je Džaferović.
 
Pogledajte prilog 1044993




DŽAFEROVIĆ GOVORIO ZA TURSKI NACIONALNI KANAL: "Ukoliko Dodik napadne kasarne Oružanih snaga, kao što najavljuje, to je..."


Odbranili smo Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine i spremni smo ponovo da je odbranimo, kazao je u razgovoru za TRT World član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

sefik-dzaferovic.jpg


Prije 20h

U analizi krize u našoj zemlji koju je objavio turski nacionalni kanala na engleskom jeziku TRT World navodi se da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik dodaje drva na vatru etničkih podjela što može gurnuti zemlju u nasilnu prošlost.

Dodik, podsjeća TRT World, negira genocid u Srebrenici a zagovara podjelu države i otcjepljenje Republike Srpske.

Džaferović je za ovaj kanal komentirao Dodikove izjave da BiH nema budućnosti.

- Ja mislim da Milorad Dodik nema budućnosti na političkoj sceni. Dodik će morati mijenjati svoju politiku ili otići sa političke scene. Njegova politika je postala prijetnja po mir i sigurnost. Dodik je faktor permanentne nestabilnosti i ugrožavanja mira u Bosni i Hercegovini, mira u regionu i sveukupnog evropskog mira – kazao je Džaferović.

Istakao je Džaferović da vlasti entiteta Republika Srpska već duže od decenije prijete secesijom.

- Posljednji nasrtaji na državne institucije nisu iznenadni. Oni su dio šireg projekta. Dodikova politika je samo nastavak pokušaja stvaranja Velike Srbije kroz otimanje teritorije Bosne i Hercegovine. To je ratni cilj zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Dodik nastavlja njihovu politiku. Mi to nećemo dozvoliti. Odbranili smo Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. Spremni smo da je ponovo odbranimo. Ne plašimo se Dodika i njemu sličnih – naveo je Džaferović za TRT World.

Na pitanje da li su EU i SAD zadovoljni Dodikovim politikama, Džaferović je podsjetio da su Sjedinjene Američke Države bile ključni faktor u zaključivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Evropska unija je jedan od svjedoka sporazuma. Rušenje Dejtonskog mirovnog sprazuma, koje Dodik najavljuje, bio bi najteži udar na ugled i reputaciju Sjedinjenih Država. Ukoliko Dodik napadne kasarne Oružanih snaga, kao što najavljuje, to je direktan uvod u novi sukob u srcu Evrope. Ne vidim razloga da SAD i EU budu zadovoljne time. Ali vidim razloga da budu odlučniji prema Dodiku, jer njegova politika je godinama ista. Svaki put kada se tolerisalo njegovo ponašanje ili mu se popuštalo on je postajao sve gori. Dodiku se mora jasno reći da će snositi posljedice. Mi to govorimo. To će mu morati odlučno i konkretno poručiti i SAD i EU – zaključio je Džaferović.
Шта има Додик да напада касарне кад су у касарнама углавном Срби а касарне су на државној територији Српске
Народна скупштина само треба да врати министарство одбране и законе који су важили до неуставног укидања Војске Републике Српске ,војници у касарнама ће сами приступти ВРС

Ако Муслимани пређу границе ентитета и покушају да нападну касарне на државној територији РС то је онда агресија


 

1635944817270.png

O VIJEĆU SIGURNOSTI

Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima


Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji boravi na ekonomskom forumu u Azerbejdžanu prokomentarisao je i jučerašnje događaje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija poručivši da je se dešava ono što je već bilo poznato.


b_211103032.jpg


3 sata

Podsjetimo, u Vijeću sigurnosti je usaglašen tekst rezolucije o produženju mandata EUFOR-a, s tim da će se iz rezolucije izbaciti rečenice gdje se spominje OHR s obzirom da Rusija i Kina ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.

"Nema tu ništa novo. Koliko ja vidim u ovom trenutku, kada je u pitanju usaglašenost stavova vezano za rezoluciju Vijeća sigurnosti, bit će produžen mandat vojnim snagama EUFOR-a u BiH i to je glavna stvar. OHR ostaje u svom kapacitetu, ostaje sa Bonskim ovlaštenjima, sa svim onim mehanizmima koji su propisani odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Ono što je novina kod usvajanja ove rezolucije, ako bude usvojena kako danas stvari stoje da neće u rezoluciji biti pomenut OHR kao što je to bilo svih dosadašnjih godina kada se produžavao mandat EUFOR-a.

Ovo što se događa u Vijeću sigurnosti je ustvari ono što mi proživljavamo u BiH proteklih 10–15 godina jer mi nismo imali proteklih desetak godina nikakvih ozbiljnijih intervencija visokog predstavnika osim one kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida", istakao je Džaferović.

On tvrdi da ono što je za nas najvažnije je da se pokrenu mehanizmi unutar zemlje i unutar međunarodne zajednice kako bi se u samoj BiH i njenom sistemu izgradili mehanizmi kojima će biti moguće otklanjati blokade, sprečavati bojkote i kojima će se moći omogućiti da institucije BiH nesmetano, neovisno od bilo koga normalno funkcionišu.

"To je posao koji nas čeka unutar BiH. Mislim da je sada vrijeme kada vrlo ozbiljno treba da promišljamo o izgradnji vlastitih mehanizama i uz pomoć međunarodne zajednice unutar same BiH. Kada će se to desiti ne znam, OHR postoji u BiH, postojat će i u budućnosti, ali je očigledno da i ova rezolucija Vijeća sigurnosti oslikava ono stanje djelotvornosti OHR-a kakvo je bilo proteklih desetak godina. Za mene, a i po međunarodnim dokumentima, OHR je potpuno legalan, legitiman i tu nema dileme, ima mogućnosti da koristi Bonska ovlaštenja, ali znate da određene članice, pogotovo neke od stranih članica Vijeća sigurnosti UN-a osporavaju OHR. Nisu u pravu, ali stvari stoje tako“, istakao je Džaferović.

Na pitanje kako bi Rusija mogla prokomentarisati pomoć Azerbejdžana u snabdjevanju plinom, Džaferović je kazao kako smatra da je u interesu cijelog svijeta da postoji saradnja u okviru ukupne međunarodne zajednice.

"Korist od Azerbejdžanskog plina imat će prije svega BiH, ja sam dužan da vodim računa o interesima BiH i mislim da to ne bi trebalo da bude smetnja ikome na svijetu. Mi u BiH koristimo i ruski plin, tu nema ništa nepoznato. Mislim da bi bilo značajno i da niko ne bi trebao da ima ništa protiv konkurencije", kazao je.

Osvrnuo se Džaferović i na trenutnu situaciju u BiH, gdje su građani u strahu da bi moglo doći do sukoba, te kazao kako su vlasti iz entiteta Republika Srpska "bespotrebno pokrenule tu kampanju unutar BiH".

"To se mora zaustaviti i ja sam uvjeren da nećemo doći u situaciju da stvari eskaliraju i da idemo u stanje sigurnosne prijetnje u BiH“, poručio je, te dodao i kako su SAD veliki prijatelji BiH i kako nema dileme da nastoji pomoći našoj zemlji da izađe iz krize.
 

Pogledajte prilog 1045010

O VIJEĆU SIGURNOSTI

Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima


Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji boravi na ekonomskom forumu u Azerbejdžanu prokomentarisao je i jučerašnje događaje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija poručivši da je se dešava ono što je već bilo poznato.

b_211103032.jpg


3 sata

Podsjetimo, u Vijeću sigurnosti je usaglašen tekst rezolucije o produženju mandata EUFOR-a, s tim da će se iz rezolucije izbaciti rečenice gdje se spominje OHR s obzirom da Rusija i Kina ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.

"Nema tu ništa novo. Koliko ja vidim u ovom trenutku, kada je u pitanju usaglašenost stavova vezano za rezoluciju Vijeća sigurnosti, bit će produžen mandat vojnim snagama EUFOR-a u BiH i to je glavna stvar. OHR ostaje u svom kapacitetu, ostaje sa Bonskim ovlaštenjima, sa svim onim mehanizmima koji su propisani odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Ono što je novina kod usvajanja ove rezolucije, ako bude usvojena kako danas stvari stoje da neće u rezoluciji biti pomenut OHR kao što je to bilo svih dosadašnjih godina kada se produžavao mandat EUFOR-a.

Ovo što se događa u Vijeću sigurnosti je ustvari ono što mi proživljavamo u BiH proteklih 10–15 godina jer mi nismo imali proteklih desetak godina nikakvih ozbiljnijih intervencija visokog predstavnika osim one kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida", istakao je Džaferović.

On tvrdi da ono što je za nas najvažnije je da se pokrenu mehanizmi unutar zemlje i unutar međunarodne zajednice kako bi se u samoj BiH i njenom sistemu izgradili mehanizmi kojima će biti moguće otklanjati blokade, sprečavati bojkote i kojima će se moći omogućiti da institucije BiH nesmetano, neovisno od bilo koga normalno funkcionišu.

"To je posao koji nas čeka unutar BiH. Mislim da je sada vrijeme kada vrlo ozbiljno treba da promišljamo o izgradnji vlastitih mehanizama i uz pomoć međunarodne zajednice unutar same BiH. Kada će se to desiti ne znam, OHR postoji u BiH, postojat će i u budućnosti, ali je očigledno da i ova rezolucija Vijeća sigurnosti oslikava ono stanje djelotvornosti OHR-a kakvo je bilo proteklih desetak godina. Za mene, a i po međunarodnim dokumentima, OHR je potpuno legalan, legitiman i tu nema dileme, ima mogućnosti da koristi Bonska ovlaštenja, ali znate da određene članice, pogotovo neke od stranih članica Vijeća sigurnosti UN-a osporavaju OHR. Nisu u pravu, ali stvari stoje tako“, istakao je Džaferović.

Na pitanje kako bi Rusija mogla prokomentarisati pomoć Azerbejdžana u snabdjevanju plinom, Džaferović je kazao kako smatra da je u interesu cijelog svijeta da postoji saradnja u okviru ukupne međunarodne zajednice.

"Korist od Azerbejdžanskog plina imat će prije svega BiH, ja sam dužan da vodim računa o interesima BiH i mislim da to ne bi trebalo da bude smetnja ikome na svijetu. Mi u BiH koristimo i ruski plin, tu nema ništa nepoznato. Mislim da bi bilo značajno i da niko ne bi trebao da ima ništa protiv konkurencije", kazao je.

Osvrnuo se Džaferović i na trenutnu situaciju u BiH, gdje su građani u strahu da bi moglo doći do sukoba, te kazao kako su vlasti iz entiteta Republika Srpska "bespotrebno pokrenule tu kampanju unutar BiH".

"To se mora zaustaviti i ja sam uvjeren da nećemo doći u situaciju da stvari eskaliraju i da idemo u stanje sigurnosne prijetnje u BiH“, poručio je, te dodao i kako su SAD veliki prijatelji BiH i kako nema dileme da nastoji pomoći našoj zemlji da izađe iz krize.


FDOBlI0XIAUokKh
 
среда, 03. новембар 2021.
Мисија ЕУФОР у БиХ биће продужена, у резолуцији Савета безбедности неће се спомињати ОХР, нити ће се високи представник обратити тој институцији. Аналитичари с којима је Дојче веле (ДВ) разговарао оцењују да је то победа Русије.
05%20%D0%A8%D0%BC%D0%B8%D1%82%201.jpg

„Ово је заиста неславан и не сасвим кредибилан почетак Кристијана Шмита. Он је први високи представник коме је забрањено да се обрати у Уједињеним нацијама. Ово је нажалост и нова реторичка муниција за господина Милорада Додика, коју ће он без сумње употребити за даље сејање страха и психозе у Босни и Херцеговини. Странци у међувремену ћуте, а о санкцијама још ни речи. Тако је то кад господин Шмит каже ’ја нисам Педи Ешдаун’. И сигурно да није“, каже за ДВ новинар Ерол Авдовић, који у Њујорку прати седницу Савета безбедности Уједињених нација.
На седници би у среду (3.11.) требало да буде продужен мандат ЕУФОР (Европских војних снага) у БиХ, али се шеф ОХР-а Кристијан Шмит неће обратити члановима Савета како би представио свој редовни извештај о стању у БиХ. То је резултат вишедневних преговора иза затворених врата у УН којима је Русија заправо „добила шта је хтела“.
„Москва је практично ултиматумом захтевала да се високи представник не обрати УН, у замену за усвајање резолуције о продужењу мандата ЕУФОР-а у БиХ без њиховог вета. Тако ћемо имати нови текст резолуције у којем се ОХР и високи представник неће спомињати. На крају су изгледа и Американци пристали на то, иако је изгледало да је њихова црвена линија била управо захтев за обраћањем Шмита“, каже Ерол Авдовић.
Бодо Вебер: Вето Русије је могао да се избегне
И немачки политиколог и стручњак за западни Балкан Бодо Вебер каже да је јасно да су сталне чланице Савета сигурности УН, САД, Велика Британија и Француска, попустиле пред „уценом Русије“.
„За одустајање Москве од стављања вета на наставак војне мисије ЕУФОР-а, они су пристали на избацивање сваке референце на ОХР и високог представника у стандардном тексту резолуције. Тиме није оштећен мандат високог представника и ОХР у правном смислу, али је зато политичка порука коју шаљу западни чланови поражавајућа и опасна, с обзиром на предстојеће изазове које најављује Република Српска. Све се то могло лако избећи одвраћањем Москве од вета планирањем НАТО мисије као замене за ЕУФОР, али за то у кључним западним престоницама није било политичке воље“, каже Вебер.
Бодо Вебер: Све се то могло лако избећи одвраћањем Москве од вета планирањем НАТО мисије као замене за ЕУФОР
И новинар Авдовић сматра да Русима више одговарају малобројне европске снаге у БиХ (око 700 војника) од робусних снага НАТО које би могле да буду послате у ту земљу у случају окончања мандата ЕУФОР.
„Задовољна је изгледа и већина од 15 чланица Савета безбедности УН, јер су бар у писаној форми добили Шмитов извештај о којем данас имају право расправљати. То што новог високог представника неће бити ни уживо у Њуорку, нити на видео-линку из Сарајева, изгледа да никог посебно не узбуђује“, преноси Авдовић.
Угрожен кредибилитет ОХР
Војно-политички аналитичар из Сарајева Неџад Ахатовић за ДВ каже да, без обзира на исход расправе у Савету безбедности УН или руски вето, међународна војна мисија у БиХ, било да је реч о снагама ЕУФОР или НАТО, не може бити доведена у питање, јер је регулисана Дејтонским споразумом.
„Сасвим је друго питање да ли у одређеном тренутку има политичке воље да се међународна војна мисија у БиХ оснажи додатним трупама или ослаби, као што је то до сада више пута учињено. Проблем је што се оваквим поступцима, не само уценом Русије, него и прихватањем ултиматума од стране Запада, угрожава кредибилитет ОХР који би требало да процени ситуацију у БиХ, па и препоручи евентуално јачање међународних војних снага у земљи. То ојачава сепаратистичке снаге у БиХ, руску позицију, у перспективи и војно присуство Москве у овом делу света, а онда неће бити угрожена само БиХ, него и комплетно јужно крило НАТО“, мишљења је Ахатовић.
Шварц-Шилинг: Русији се не сме дозволити да преко Србије и РС уништи Европу
Уочи седнице Савета безбедности УН, у Сарајеву борави немачки дипломата, бивши високи представник за БиХ, Кристијан Шварц-Шилинг. Он је, заједно са представницима више невладиних организација, позвао на одлучнију акцију како би се „спасао мир“ у БиХ и регији.
„Ово је питање спасавања мира“, рекао је Шварц-Шилинг упозоравајући на претећу улогу Русије. „Оно што морате да схватите јесте да се Русији не сме дозволити да преко Србије и РС уништи Европу, а то је сада у ствари на делу. И ова борба у БиХ је борба за Европу“, рекао је Шварц-Шилинг. Он је упозорио да се „гласовима попут Додикових не сме дозволити да постану исувише гласни.“
Кристијан Шварц-Шилинг: Ово је питање спасавања мира
Ако се високи представник не обрати Савету безбедности УН, онда мора да се обрати Савету за спровођење мира, а тамо нема вета, рекао је Шварц-Шилинг. „Тамо морају да важе демократски принципи, а не вето који ће ућуткати високог представника. Европској унији мора бити јасно да таква ситуација није у складу с људским правима, ни у складу с Повељом која то третира. Савет за спровођење мира морао би да гласа о том извештају, да га изгласаног предају Савету безбедности и да се тражи да се високи представник позове да објасни свој извештај“, саветује Шварц-Шилинг.
Шмит: Опасност од поништења мировног споразума
Високи представник у Босни и Херцеговини Кристијан Шмит у свом извештају Савету безбедности упозорава да се „БиХ суочава с највећом егзистенцијалном претњом у послератном раздобљу“.
„Упорни, озбиљни изазови темељима Општег оквирног споразума за мир од стране власти ентитета РС, на челу с највећом странком у РС, Савезом независних социјалдемократа (СНСД) коју води члан Председништва БиХ Милорад Додик, угрожавају не само мир и стабилност земље и региона, већ то, ако међународна заједница не буде одговорила, може довести до поништења самог мировног споразума“, упозорио је Шмит.
Он је, такођер, упозорио да би повратак „изворном Дејтону“ у режији Милорада Додика значио „враћање унатраг“, чиме би се поништили кључни реформски процеси у областима одбране, индиректног опорезивања и правосуђа. „Господин Додик овај подухват назива ’повратак изворном Дејтону’, што је политички погрешан термин који се темељи на погрешним тумачењима Устава БиХ (...) Укратко, господин Додик настоји да извуче РС из уставног поретка успостављеног Анексом 4 Мировног споразума и одустане од цивилног спровођења Споразума утврђеног Анексом 10. То је једнако отцепљењу (РС) без проглашавања“, оцењио је Шмит.
„Ако неспорно успеју у том потхвату, власти РС успоставиле би нови уставни и правни оквир којим би се РС избацила из дејтонске архитектуре, посебно из уставног поретка БиХ, што је синоним за сецесију. Игнорисање или омаловажавање таквог стања могло би да има опасне импликације за регион и шире“, упозорио је Шмит у извештају.
Додик: Ако смо ми сепаратисти, он је окупатор
Након што су објављени детаљи Шмитовог извештаја, лидер Милорад Додик је изјавио да „високи представник нема више шта да тражи у БиХ“, али да нема ништа против тога да Савет безбедности УН продужи мандат ЕУФОР-у у Босни и Херцеговини.
11%20%D0%94%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BA.jpg

Милорад Додик: Високи представник нема више шта да тражи у БиХ
„Мислим да високог представника нема и неће га ни бити. Све оно што би он доносио и претње да би користио бонска овлашћења – нека користи. То нема никаквог значаја у Републици Српској. Ако смо ми сепаратисти, он је окупатор“, рекао је Додик.
Чланице Савета безбедности УН добиле су Шмитов извештај у писаној форми и о њему ће расправљати у среду (3.11.). Новинар Ерол Авдовић каже да је тај извештај већ од петка (29.10.) званични документ Уједињених нација.
(Дојче веле)
 
1635978214824.png





SNAŽNA PODRŠKA SCHMIDTU U VIJEĆU SIGURNOSTI UN-a: Traži se poduzimanje ROBUSNE AKCIJE U BiH: "Iako nije danas tu s nama, želimo izraziti..."


BiH je pokazala veliki napredak u 2019. godini u provođenju prioriteta koje su uslov za pridruživanje EU.

ambasador_eu_u_vijecu_sigurnosti.jpg


Prije 49 min

Predstavnik Evropske unije u Vijeću sigurnosti UN-a u svom je obraćanju na današnjoj sjednici istakao snažnu podršku EU radu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Kako je rekao u uvodu svog obraćanja EU pozdravlja njegov izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini.

"Iako nije danas tu s nama, želimo izraziti snažnu podršku radu Christiana Schmidta i institucije Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini", kazao je predstavnik EU.

Dodao je da je BiH pokazala veliki napredak u 2019. godini u provođenju prioriteta koje su uslov za pridruživanje EU.

"Urgirali smo da nastave s tim i u ovoj neizbornoj godini, da nastave s izbornim reformama i da se sljedeći izbori provedu po EU standardima", dodao je ambasador EU.

No, kako je rekao, blokada institucija, koja je na djelu, dovela je do toga da su svi pozitivni procesi bačeni u drugi plan.

"Osuđujemo retoriku koja ugrožava teritorijalni integritet zemlje, kao i blokiranje njenih institucija. EU poziva odgovorne političke aktore da prestannu sa secesionističkom retorikom. Očekujemo poduzimanje robusne akcije da se stane u kraj blokadama", kazao je ambasador EU u Vijeću sigurnosti UN-a.
 
1635978342939.png





VIJEĆE SIGURNOSTI UN-a ODLUČILO: EUFOR ostaje u BiH, ambasadorica SAD-a ODRŽALA LEKCIJU DODIKU!


“U ime evropske zajednice i u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, kao i odlukama Vijeća sigurnosti. Iz tog razloga nam je drago što je ova rezolucija usvojena”

873x400-2.jpg


Prije 3h

U New Yorku je u toku zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a u vezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini.
Vijeće sigurnosti UN-a je usvojilo Rezoluciju kojom se produžava mandat EUFOR-a, ali u kojoj se ne pominju OHR i visoki predstavnik.


Vijeće sigurnosti UN-a večeras je donijelo odluku o produženju mandata misije EUFOR-a (Althea) u Bosni i Hercegovini. Misija je produžena za narednih 12 mjeseci sa 15 glasova “za”.

Nakon usvajanja rezolucije, pred Vijećem sigurnosti govorio je francuski ambasador koji je izrazio podršku OHR-a, ali i zadovoljstvo zbog produženja EUFOR-ovog mandata.

“U ime evropske zajednice i u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, kao i odlukama Vijeća sigurnosti. Iz tog razloga nam je drago što je ova rezolucija usvojena”.

Ambasadorica SAD-a u Vijeću sigurnosti UN-a Linda Thomas-Greenfield pružila je punu podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu i OHR-u te upozorila bh. lidere da prestanu s opasnom i zapaljivom retorikom, a posebno lider SNSD-a Milorad Dodik te da se deblokira rad državnih institucija.
"Drago nam je da je visoki predstavnik Schmidt poslao čistu poruku o važnosti mira i stabilnosti. Zahvalni smo na izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta. Iako nije ovdje s nama danas, pozdravljamo ga i zahvaljujemo na doprinosu i budućem radu u OHR-u u BiH, ima našu punu podršku. BiH se suočava s najdubljom političkom krizom u postratnoj historiji. Tu su opasna retorika, zahtjevi za zatvaranjem OHR-a i izborne reforme", rekla je.
Ona je kazala da lider SNSD-a Milorad Dodik ima opasnu retoriku.

"Dodik je pozvao da se RS povuče iz Oružanih snaga BIH i drugih institucija BiH poput UIO, OSA-e... On govori i o potpunom povlačenju RS-a iz BiH. Ovo je opasan put, za BiH i region Zapadnog Balkana. SAD podržava izjavu visokog predstavnika da je ovo opasno i za BiH i za cijeli Zapadni Balkan. Zabrinuti smo da Dodik pravi novi ustav za RS. Ovo je prijetnja za dejtonsku arhitekturu koja je osigurala mir i čuva ga do danas", dodala je.


U posljednjih nekoliko mjeseci sve strane su dale određene opasne izjave, dodala je.

"Tražimo smirenost svih strana, da počnu raditi u korist građana BiH. To znači da se Predsjedništvo mora sastajati, institucije moraju biti operativne i na usluzi građanima. Moramo zaštiti ulogu OHR-a. On je važan za stabilnost BiH. Christian Schmidt ima našu punu podršku za provođenje civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma sve dok se ne ispuni 5+2. Tek tada BiH može napustiti međunarodnu superviziju", rekla je.

Američka ambasadorica je istakla i važnost izbornih reformi i ograničenih izmjena ustava.

"Zvaničnici moraju implementirati sve presude sudova za ljudska prava i druge reforme, boriti se protiv korupcije i osigurati jednaka prava za sve građane BiH za izbore 2022. godine", kazala je.

Istakla je kako je korupcija nedemokratska i iskra koja podriva stabilnost.

"Građani BIH zaslužuju bolje od svojih vlada. Ovo je delikatan momenat za BiH, ali sam sigurna da svi akteri moraju raditi na prosperitetu i boljoj budućnosti", zaključila je.

Geraldine Byrne Nason, ambasadorica Irske pri UN-u, je također iskazala podršku OHR-u i misiji EUFOR-a te zahvalila visokom predstavniku Christianu Schmidtu na izvještaju.

''Irska podržava Ured visokog predstavnika. Pozivamo sve da rade na ispunjavanju '5+2' ciljeva za zatvaranje OHR-a. Zabrinuti smo glorificiranjem ratnih zločinaca. tome nema mjesta. Posebno nema mjesta negiranju genocida. Politički zastoj i blokada institucija tjera mnoge mlade da napuste zemlju. BiH je napravila veliki napredak. Potrebno je osigurati da izabrani političari rade zajedno s međunarodnim dužnosnicima. sve strane pozivamo da zajedno rade i provedu nužne reforme kako bi BiH pridružila se EU'' kazala je irska ambasadorica.

Visokog predstavnika je između ostalog pozvala da radi na pitanju jednakosti spolova.

''Što se tiče izborne reforme ona mora garantirati da svi građani imaju ista prava. Žalimo što još uvijek to nije urađeno. Politički lideri trebaju se fokusirati na 14 uvjeta koje je EU postavila pred BiH kako bi postala zemlja kandidat. Nadamo se da će lideri obnoviti razgovore'', kazala je ambasadorica Byrne Nason.
Predstavnica Ujedinjene Kraljevine je kazala da se BiH suočava s najvećom prijetnjom nakon rata.

''Duboko smo zabrinuti zbog retorike podjela koja dolazi iz Republike Srpske. Te aktivnosti koje uključuju i uključivanje vojske Republike Srpske poništavaju sav progres napravljen u proteklih 26 godina. To ugrožava ne samo mir i stabilnost u regiji već je i prijetnja Daytonskom sporazumu. Izražavamo podršku visokom predstavniku i Bonnskim ovlastima koje ima'', kazala je predstavnica UK-a. Naglasila je podršku suverenitetu BiH.

''Napredak je napravljen, ali to nije dovoljno. Potreban je konstruktivan put prema pomirenju 26 godina poslije rata. Energija se treba trošiti na sveobuhvatne reforme uključujući vladavinu prava i presude Evropskog suda za ljudska prava. Potvrđujemo podršku teritorijalnom integritetu BiH kao jedne zemlje koja se sastoji od dva entiteta'', kazala je Mona Juul, ambasadorica Norveške pri UN-u.
 
Стварно ми ти муслимани из Босне нису јасни. Зашто хое да живе са онима које непрекидно називају геноцидашима? Како да живе са народом који тако паклено мрзе, и који би радо истребили кад би могли. А није да нису покушавали, и у тим покушајима су просули море српске крви у оба сетска рата, а пре тога током дугих деценија отоманске окупације.
 
Стварно ми ти муслимани из Босне нису јасни. Зашто хое да живе са онима које непрекидно називају геноцидашима? Како да живе са народом који тако паклено мрзе, и који би радо истребили кад би могли. А није да нису покушавали, и у тим покушајима су просули море српске крви у оба сетска рата, а пре тога током дугих деценија отоманске окупације.
Oni ne vide nacionalnu pripadnost.

Posmatraju sebe samo kao patriotama odnosno ljubiteljima Bosne
 

Back
Top