Upozorenje iz Nemačke za Balkan

комшија

Stara legenda
Poruka
96.548
1620373685405.png



Upozorenje iz Nemačke za Balkan


1620373710331.png


7. maja 2021. 08:07

Balkan i jugoistočna Evropa nestali su s međunarodne političke karte. Postoje očigledno mnogo važniji problemi i krize oko kojih SAD i EU moraju da se brinu“, ocenjuje se u analizi nemačkog stručnog magazina „Međunarodna politika“.
A posledica te navodne nezainteresovanosti je nedostatak „neophodnih političkih impulsa, koncepata i vizija za rešavanje brojnih sukoba“.

To je početna teza članka pod naslovom „Opasno zatišje“ objavljenog u nemačkom stručnom magazinu „Međunarodna politika“, čiji je izdavač Nemačko društvo za spoljnu politiku. Autor analize je Tomas Braj, dugogodišnji dopisnik agencije s područja jugoistočne Evrope koji sada radi kao profesor politike i novinarstva na više nemačkih fakulteta.

Ni Braj, kao i neki drugi strani posmatrači koji se smatraju dobrim poznavaocima prilika u regionu, ne isključuje mogućnost oružanih sukoba u tom „opasnom metežu“ čiji su sastojci, kako navodi, nacionalizam, korupcija, pritisak na medije i na pravosuđe, kao i indoktrinacija mladih.

Bosna i Hercegovina se u članku naziva „propalom državom“. Braj piše da je razlog za to „svađa među muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima koja je često prožeta i mržnjom“.
Kosovo se u članku naziva „najvećim izvorom opasnosti“. Objašnjenje za tu tezu autora je sledeće: „Srbija svoju bivšu pokrajinu, koju naseljavaju gotovo isključivo Albanci, ne želi da otpusti u nezavisnost, zato što se tamo nalaze srednjovekovni srpski manastiri i bojna polja“.

Autor pritom dodaje da „niko ne veruje u skoro priznanje Kosova od strane Beograda“, ali i da „niko, a ponajmanje Srbi, ne može čak ni teoretski da zamisli reintegraciju Kosova u državni savez sa Srbijom“. Zapadni političari, tvrdi se, „i dalje polaze od nerealnog cilja da će dva suseda moći motivišu na međusobno priznanje“.

Kako se navodi u analizi „svuda u regionu vodeći političari orijentišu se po uzoru na ruskog predsednika Vladimira Putina“. Kao primere za tezu da se to događa „svuda“ autor navodi mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovu „neliberalnu demokratiju“, premijera Slovenije Janeza Janšu koga „Orban snažno podržava“, kao i Aleksandra Vučića, predsednika Srbije.

U članku se Balkan (i jugoistok Evrope) nazivaju „region bez perspektive“: isti političari koji su decenijama na vlasti, i koje EU i SAD tretiraju kao partnere u sprovođenju reformi, demokratizaciji i modernizaciji, „iako su oni zapravo deo problema“. Braj smatra da je taj koncept propao, ali i da se „Zapad svejedno ponaša kao da sve ide po planu“. I dodaje: „Najvažnije je da vlada mir – kao da je to deviza nakon građanskih ratova devedesetih godina tiokom raspada Jugoslavije“.

Simptomi takve politike su „korupcija, zaostajanje po pitanju slobode mišljenja i medijskih sloboda, nedostaci u funkcionisanju državnih institucija i porast stope kriminala“, a posledica, piše u članku: „masovni egzodus“ pogotovo mlađih, dobro obrazovanih ljudi. A one ljude koji ostanu, piše Braj, politički lideri „motivišu“ nacionalističkim tonovima kako bi zbili sopstvene redove pod vođstvom istih tih političkih figura: „Jer, navodno samo sopstvena politička elita može da spasi svoje sunarodnike od zla koje preti od komšija drugih nacionalnosti.“

link

Балкан се враћа у фокус светске јавности. Па зар то није фантастично?! То је "смрт" за тзв."српске националисте"!
 
Pogledajte prilog 920551


Upozorenje iz Nemačke za Balkan


Pogledajte prilog 920552

7. maja 2021. 08:07

Balkan i jugoistočna Evropa nestali su s međunarodne političke karte. Postoje očigledno mnogo važniji problemi i krize oko kojih SAD i EU moraju da se brinu“, ocenjuje se u analizi nemačkog stručnog magazina „Međunarodna politika“.
A posledica te navodne nezainteresovanosti je nedostatak „neophodnih političkih impulsa, koncepata i vizija za rešavanje brojnih sukoba“.

To je početna teza članka pod naslovom „Opasno zatišje“ objavljenog u nemačkom stručnom magazinu „Međunarodna politika“, čiji je izdavač Nemačko društvo za spoljnu politiku. Autor analize je Tomas Braj, dugogodišnji dopisnik agencije s područja jugoistočne Evrope koji sada radi kao profesor politike i novinarstva na više nemačkih fakulteta.

Ni Braj, kao i neki drugi strani posmatrači koji se smatraju dobrim poznavaocima prilika u regionu, ne isključuje mogućnost oružanih sukoba u tom „opasnom metežu“ čiji su sastojci, kako navodi, nacionalizam, korupcija, pritisak na medije i na pravosuđe, kao i indoktrinacija mladih.

Bosna i Hercegovina se u članku naziva „propalom državom“. Braj piše da je razlog za to „svađa među muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima koja je često prožeta i mržnjom“.
Kosovo se u članku naziva „najvećim izvorom opasnosti“. Objašnjenje za tu tezu autora je sledeće: „Srbija svoju bivšu pokrajinu, koju naseljavaju gotovo isključivo Albanci, ne želi da otpusti u nezavisnost, zato što se tamo nalaze srednjovekovni srpski manastiri i bojna polja“.

Autor pritom dodaje da „niko ne veruje u skoro priznanje Kosova od strane Beograda“, ali i da „niko, a ponajmanje Srbi, ne može čak ni teoretski da zamisli reintegraciju Kosova u državni savez sa Srbijom“. Zapadni političari, tvrdi se, „i dalje polaze od nerealnog cilja da će dva suseda moći motivišu na međusobno priznanje“.

Kako se navodi u analizi „svuda u regionu vodeći političari orijentišu se po uzoru na ruskog predsednika Vladimira Putina“. Kao primere za tezu da se to događa „svuda“ autor navodi mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovu „neliberalnu demokratiju“, premijera Slovenije Janeza Janšu koga „Orban snažno podržava“, kao i Aleksandra Vučića, predsednika Srbije.

U članku se Balkan (i jugoistok Evrope) nazivaju „region bez perspektive“: isti političari koji su decenijama na vlasti, i koje EU i SAD tretiraju kao partnere u sprovođenju reformi, demokratizaciji i modernizaciji, „iako su oni zapravo deo problema“. Braj smatra da je taj koncept propao, ali i da se „Zapad svejedno ponaša kao da sve ide po planu“. I dodaje: „Najvažnije je da vlada mir – kao da je to deviza nakon građanskih ratova devedesetih godina tiokom raspada Jugoslavije“.

Simptomi takve politike su „korupcija, zaostajanje po pitanju slobode mišljenja i medijskih sloboda, nedostaci u funkcionisanju državnih institucija i porast stope kriminala“, a posledica, piše u članku: „masovni egzodus“ pogotovo mlađih, dobro obrazovanih ljudi. A one ljude koji ostanu, piše Braj, politički lideri „motivišu“ nacionalističkim tonovima kako bi zbili sopstvene redove pod vođstvom istih tih političkih figura: „Jer, navodno samo sopstvena politička elita može da spasi svoje sunarodnike od zla koje preti od komšija drugih nacionalnosti.“

link

Балкан се враћа у фокус светске јавности. Па зар то није фантастично?! То је "смрт" за тзв."српске националисте"!
1) To što "Zapad" nije "zainteresovan" za Balkan znači da su - prdnuli u čabar i da su u ekonomskim problemima pa sad gledaju kako da im dupe ne prosvira kroz bušne gaće. Ne znam u čemu je zabava smetati drugome a da ti on ne može uzvratiti ali tome došao kraj.

2) Titova "klackalica" USA-Moskva je unapredjena zahvaljujući mudroj proceni Aleksandra Vučića uključivanjem Kine.
Za Moskvu bi USA/EU i napravili odgovor ali avaj, šta sa Kinom? A Srbija Kini sad lep mostobran za ufur u EU (bilo Kina bilo Srbija - tek neko sad mora).

3) Tek će sa ih "boli glava" oko Srbije a za Bosnu ni Turci ne haju - trčite za Njemačku umjesto kod Erdogana kom ivica Dačiċ pod pendžere poje bate?

Znaš kad ćete takvi u dženet?
Kad mrtav prdne
 
Poslednja izmena:
1620424748853.png





NEOČEKIVANA VIJEST IZ BRUXELLESA: Evropska unija pripremila svoj non-paper, evo šta piše za BiH...


Evropska unija i članice trebaju se zajedno zalagati za ubrzanje reformi, posebno kod vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi regija ostala čvrsto na strateškom evropskom putu.

o_4565_1024_1[1].jpg


Prije 4h

Na Zapadnom Balkanu Evropska unija i članice trebaju se zajedno zalagati za ubrzanje reformi, posebno kod vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi regija ostala čvrsto na strateškom evropskom putu, navodi se u radnom dokumentu za ovomjesečni sastanak šefova diplomatija EU-a.

U dokumentu, u koji je agencija Beta imala uvid, ističe se da integriranje Zapadnog Balkana u političke, sigurnosne i ekonomske interese EU-a predstavlja geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju.

U dokumentu “Non paper: Pojačano angažiranje EU-a na Zapadnom Balkanu”, koji je Vanjskopolitička služba EU-a (EEAS) proslijedila za sastanak, navodi se da proces eurointegracije Srbije i Crne Gore koji je u toku treba ubrzati.

BiH – Pomjeranje od Daytona ka Briselu

Dvije zemlje moraju “povećati dinamiku svog reformskog programa, posebno u pogledu vladavine prava i uprave, te konsoldirati geopolitičku orijentaciju”.
Srbija i Kosovo, s obzirom da obje vlade sada imaju solidnu podršku biračkog tijela, trebaju iskoristiti priliku da postignu sveobuhvati sporazum o normalizaciji, jer nema vremena za gubljenje.

Po hitnom postupku je potreban napredak po pitanju vizne liberalizacije za Kosovo.

“Kosovo treba preduzeti odlučne reformske napore na provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju [SSP] i napretku dijaloga koji podržava EU kako bi mu se omogućio dalji napredak na evropskom putu”, navodi se u radnom dokumentu.

Za Bosnu i Hercegovinu piše da je napredak po pitanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od suštinskog značaja da se ta zemlja “pomjeri” od Daytona do Brisela.

Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se da je proces pristupanja EU-a pružio snažan podsticaj reformama i time demokratiji, stabilnosti i prosperitetu i da sada što prije treba početi pristupne pregovore s tim zemljama.

U dokumentu se ističe značaj dobrih susjedskih odnosa i iznalaženja konačnih, inkluzivnivnih i obavezujućih rješenja bilateralnih sporova i neriješenih pitanja iz prošlosti.

Aktivnosti nove američke administracije

Snažno prisustvo EU-a najbolji je način da se spriječi okretanje Zapadnog Balkana na drugu stranu i ukazuje na značaj posjeta EU zvaničnika i zajedničkih akcija s misijama/ambasadama/delegacijama EU-a.

Članice EU-a se trebaju dogovoriti da unaprijede saradnju s regijom oko osnovnih sigurnosnih pitanja “s više odlučnosti i na sistemski način, uključujuči na operativnom nivou”.

Ispituju se mogućnosti za pojačano zajedničko djelovanje na hibridne prijetnje, uključujući dezinformacije, oko saradnje u vezi obavještajnih pitanja, nabavke vojne opreme, PESCO, reforme sektora sigurnosti, vojne mobilnosti radi olakšavanja civilno-vojne pomoći regiji u slučajevima pandemije i prirodnih katastrofa.

“Članice EU-a moraju imati posebnu ulogu u zajedničkom rješavanju s partnerima pitanja koja se tiču ilegalne imigracije, borbe protiv organiziranog kriminala i nelegalne trgovine”, navodi se u dokumentu.

Nova američka administracija namjerava raditi na jačanju zajedničkih aktivnosti EU-SAD na Zapadnom Balkanu.
Uz promoviranje angažmana NATO-a u regiji, vanjska politika SAD-a zasniva se na pretpostavci da će EU konsolidirati jedinstvo Evrope i integrirati Zapadni Balkan.

Pravi partneri na globalnim izazovima


“SAD aktivno podržavaju taj proces i reforme u toku, ali također očekuju da će EU predvoditi i ostvariti tu viziju”, navodi se.

Uprkos opredijeljenosti za eurointegracije i velikoj finansijskoj i ekonomskoj pomoći, uključujući zbog pandemije, na Zapadnom Balkanu osjeća se duboko razočaranje u proces proširenja.

To je posljedica nedostatka odlučnih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju nakon odluke Vijeća EU-a iz marta 2020. godine o otvaranju pregovora, sporog napretka na EU putu Srbije i Crne Gore, spore provedbe ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine i SSP na Kosovu, kao i neizvjesnosti oko dijaloga Srbije i Kosova.

Glavni izazov je sposobnost Zapadnog Balkana da ispuni standarde i obaveze koje proističu iz članstva i efikasnosti EU-a da podrži potrebne reforme.
“Važno je zadržati najviši nivo političkog angažmana u regiji, osloboditi zajednički potencijal, raditi kao pravi partneri na globalnim izazovima i zajedno uobličavati zajedničku budućnost u EU kroz hitne i konkretne akcije”, navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Manji ekonomski i demografski efekti

Ekonomski i demografski efekti pune integracije regije bit će daleko manji nego kod prethodnih proširenja.

Bruto domaći proizvod (BDP) Zapadnog Balkana je manji od jedan posto BDP-a EU-a, a populacija je oko četiri posto populacije Unije.
Međutim, geopolitička korist za EU će biti značajnija, navodi se u dokumentu.

Značaj Zapadnog Balkana i jasnu evropsku perspektivu regije u potpunosti i nedvosmisleno više puta potvrdili su Vijeće EU-a, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i članice bloka na samitima EU – Zapadni Balkan u Sofiji i Zagrebu 2018, odnosno 2020. godine.

(Vijesti.ba / AJB)
 
Pogledajte prilog 921091




NEOČEKIVANA VIJEST IZ BRUXELLESA: Evropska unija pripremila svoj non-paper, evo šta piše za BiH...


Evropska unija i članice trebaju se zajedno zalagati za ubrzanje reformi, posebno kod vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi regija ostala čvrsto na strateškom evropskom putu.

Pogledajte prilog 921092


Prije 4h

Na Zapadnom Balkanu Evropska unija i članice trebaju se zajedno zalagati za ubrzanje reformi, posebno kod vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi regija ostala čvrsto na strateškom evropskom putu, navodi se u radnom dokumentu za ovomjesečni sastanak šefova diplomatija EU-a.

U dokumentu, u koji je agencija Beta imala uvid, ističe se da integriranje Zapadnog Balkana u političke, sigurnosne i ekonomske interese EU-a predstavlja geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju.

U dokumentu “Non paper: Pojačano angažiranje EU-a na Zapadnom Balkanu”, koji je Vanjskopolitička služba EU-a (EEAS) proslijedila za sastanak, navodi se da proces eurointegracije Srbije i Crne Gore koji je u toku treba ubrzati.

BiH – Pomjeranje od Daytona ka Briselu

Dvije zemlje moraju “povećati dinamiku svog reformskog programa, posebno u pogledu vladavine prava i uprave, te konsoldirati geopolitičku orijentaciju”.
Srbija i Kosovo, s obzirom da obje vlade sada imaju solidnu podršku biračkog tijela, trebaju iskoristiti priliku da postignu sveobuhvati sporazum o normalizaciji, jer nema vremena za gubljenje.

Po hitnom postupku je potreban napredak po pitanju vizne liberalizacije za Kosovo.

“Kosovo treba preduzeti odlučne reformske napore na provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju [SSP] i napretku dijaloga koji podržava EU kako bi mu se omogućio dalji napredak na evropskom putu”, navodi se u radnom dokumentu.

Za Bosnu i Hercegovinu piše da je napredak po pitanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od suštinskog značaja da se ta zemlja “pomjeri” od Daytona do Brisela.

Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se da je proces pristupanja EU-a pružio snažan podsticaj reformama i time demokratiji, stabilnosti i prosperitetu i da sada što prije treba početi pristupne pregovore s tim zemljama.

U dokumentu se ističe značaj dobrih susjedskih odnosa i iznalaženja konačnih, inkluzivnivnih i obavezujućih rješenja bilateralnih sporova i neriješenih pitanja iz prošlosti.

Aktivnosti nove američke administracije

Snažno prisustvo EU-a najbolji je način da se spriječi okretanje Zapadnog Balkana na drugu stranu i ukazuje na značaj posjeta EU zvaničnika i zajedničkih akcija s misijama/ambasadama/delegacijama EU-a.

Članice EU-a se trebaju dogovoriti da unaprijede saradnju s regijom oko osnovnih sigurnosnih pitanja “s više odlučnosti i na sistemski način, uključujuči na operativnom nivou”.

Ispituju se mogućnosti za pojačano zajedničko djelovanje na hibridne prijetnje, uključujući dezinformacije, oko saradnje u vezi obavještajnih pitanja, nabavke vojne opreme, PESCO, reforme sektora sigurnosti, vojne mobilnosti radi olakšavanja civilno-vojne pomoći regiji u slučajevima pandemije i prirodnih katastrofa.

“Članice EU-a moraju imati posebnu ulogu u zajedničkom rješavanju s partnerima pitanja koja se tiču ilegalne imigracije, borbe protiv organiziranog kriminala i nelegalne trgovine”, navodi se u dokumentu.

Nova američka administracija namjerava raditi na jačanju zajedničkih aktivnosti EU-SAD na Zapadnom Balkanu.
Uz promoviranje angažmana NATO-a u regiji, vanjska politika SAD-a zasniva se na pretpostavci da će EU konsolidirati jedinstvo Evrope i integrirati Zapadni Balkan.

Pravi partneri na globalnim izazovima

“SAD aktivno podržavaju taj proces i reforme u toku, ali također očekuju da će EU predvoditi i ostvariti tu viziju”, navodi se.

Uprkos opredijeljenosti za eurointegracije i velikoj finansijskoj i ekonomskoj pomoći, uključujući zbog pandemije, na Zapadnom Balkanu osjeća se duboko razočaranje u proces proširenja.

To je posljedica nedostatka odlučnih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju nakon odluke Vijeća EU-a iz marta 2020. godine o otvaranju pregovora, sporog napretka na EU putu Srbije i Crne Gore, spore provedbe ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine i SSP na Kosovu, kao i neizvjesnosti oko dijaloga Srbije i Kosova.

Glavni izazov je sposobnost Zapadnog Balkana da ispuni standarde i obaveze koje proističu iz članstva i efikasnosti EU-a da podrži potrebne reforme.
“Važno je zadržati najviši nivo političkog angažmana u regiji, osloboditi zajednički potencijal, raditi kao pravi partneri na globalnim izazovima i zajedno uobličavati zajedničku budućnost u EU kroz hitne i konkretne akcije”, navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Manji ekonomski i demografski efekti

Ekonomski i demografski efekti pune integracije regije bit će daleko manji nego kod prethodnih proširenja.

Bruto domaći proizvod (BDP) Zapadnog Balkana je manji od jedan posto BDP-a EU-a, a populacija je oko četiri posto populacije Unije.
Međutim, geopolitička korist za EU će biti značajnija, navodi se u dokumentu.

Značaj Zapadnog Balkana i jasnu evropsku perspektivu regije u potpunosti i nedvosmisleno više puta potvrdili su Vijeće EU-a, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i članice bloka na samitima EU – Zapadni Balkan u Sofiji i Zagrebu 2018, odnosno 2020. godine.

(Vijesti.ba / AJB)
a što oni ne gledaju svoga posla?
nek uhlebe one azilante pre Covida

a kad smo kod Covida

slepci iz EU otimali maske medjusobno na graničnim ptelazima a nama nude "dobre namere"?
 

Back
Top