SNS od mentora iz EU dobio upozorenje: Šta je Vučićev naredni korak?

zbiljaš

Ističe se
Poruka
2.284
Posle rasprave u Evropskom parlamentu o Srbiji koja je, da se podsetimo, i dalje kandidat za članstvo te je Evropski parlament itekako nadležan da o stanju u Srbiji raspravlja, iz Evropske unije je najzad stigla PRAVA osuda pijanog diktatora. Šta je njegov naredni korak? Pa, daće nalog botovima da pišu i govore kako je EU "osudila blokadere" a ne njihovog boga Oskara. Ali, to je za ćacije. Oskarov pad je postao neminovnost i on uz pomoć Dačićeve polićacije taj pad može samo da prolongira, ali i to ne dugo kako on zamišlja u svojoj pijanoj bosanskoj glavudži da će njegove bahanalije Srbija da trpi do iza EXPO-a s kojim planira da u džep strpa nove milijarde evra.

 

SNS od mentora iz EU dobio upozorenje: Šta je Vučićev naredni korak?


Najava da će Evropska narodna partija pažljivo prati situaciju i razvoj događaja u Srbiji, kao i da će se u narednim danima unutar te grupacije razgovarati o budućnost SNS, prva je ozbiljnija reakcija od početka duboke krize sa kojom se Srbija suočava i potencijalno može značiti najznačajniju promena u odnosima između SNS i njenog političkog mentora EPP.


Naredni potezi i ton koji zauzmu naprednjaci biće od ključnog značaja.

To kažu sagovonici Danasa komentarišući izjavu predsednika poslaničke grupe EPP u Evropskom parlamentu Manfreda Vebera da će budućnost SNS unutar EPP biti predmet rasprave unutar grupacije u narednim danima.

SNS od mentora iz EU dobio upozorenje: Šta je Vučićev naredni korak? 2


Veber je u utorak uoči sednice Evropskog parlamenta na kojoj se između ostalog razgovaralo i o stanju demokratije u Srbiji, rekao i da EPP pažljivo prati situaciju i razvoj događaja u Srbiji, dodajući da grupacija nije slepa na poslednja dešavanja i slike iz Srbije.


Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU, za Danas kaže da je izjava Vebera prva ozbiljnija reakcija od početka duboke krize sa kojom se Srbija suočava.

SNS od mentora iz EU dobio upozorenje: Šta je Vučićev naredni korak? 3
Bojana Selaković. Foto: Insajder

– EPP je od samog početka bio politički mentor SNS-u i glavna osovina podrške vlasti Aleksandra Vučića, pre svega preko Angele Merkel, nekadašnje kancelarke Nemačke, a onda i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Ta partijska porodica je do sada oklevala da odlučno guši autoritarne tendencije svojih članica – podsetimo da Viktora Orbána nisu isključili, već je on sam napustio EPP. Međutim, imajući u vidu krizu koja u Srbiji traje skoro godinu dana, ali pre svega veliko interesovanje evropske javnosti, medija, političkih aktera iz skoro svih država EU, verovatno postoji i pritisak baze iz pojedinih zemalja da SNS makar bude predmet unutrašnjih diskusija unutar ove političke porodice – objašnjava ona.


Za SNS, kaže Selaković, to znači da će naredni potezi i ton koji zauzmu biti od ključnog značaja.

– Ako nastave sa retorikom sukoba sa EU institucijama, koja je prethodnih dana značajno zaoštrila, potiskivanjem opozicije i nasiljem na ulicama, EPP će teško moći da to ignoriše bez ozbiljne reputacione štete. U tom smislu, moguće su i dramatičnije odluke nego što se sada čini – uključujući i privremeno suspendovanje ili čak isključenje – ukazuje ona.


I dodaje da ipak, ukoliko je Aleksandar Vučić odlučio da nastavi sa politikom balansiranja, ne treba isključiti ni scenario u kojem će SNS pokušati da ublaži nedavnu retoriku i ponudi određene „gestove dobre volje“ prema evropskim partnerima, kako bi zadržao status u EPP, jer taj status za njih ima snažnu težinu.


– Iznenađenja su, dakle, moguća, a ona će zavisiti od dva faktora: od toga koliko EPP bude dosledna u odbrani svojih principa i koliko SNS bude spreman da se prilagodi novim okolnostima, makar deklarativno – konstatuje Selaković.

Slično misli i Aleksandar Ivković, urednik vesti European Western Balkans, koji je i prvi objavio vest o izjavi Vebera.

Ivković za Danas kaže da je to vrlo bitna vest, zato što predstavlja potencijalno najznačajniju promenu u odnosima između SNS i EPP.



– Evropska narodna partija je primila SNS u pridruženo članstvo 2016. što je tada bio svojevrsni pečat potvrde da je SNS demokratska, proevropska partija. Videli smo na osnovu reakcija vlasti na pisanja međunarodnih medija proteklih nedelja da je njima stalo da održe takav imidž, koji možda nije toliko ključan za njihovo glasačko jezgro ali jeste za pasivnu podršku brojnih društvenih aktera koji smatraju da SNS vodi Srbiju u EU. Ukoliko bi izgubili članstvo u EPP, to bi bio ozbiljan udarac za takvu reputaciju i dodatno oslabilo vlast – ističe on.

O tome zašto je Veber izašao sa ovim stavom sada, kaže da je to najverovatnije zbog proste akumulacije događaja koji čine sve težim i težim da se bilo ko pretvara da je SNS partija ozbiljno posvećena EU.

– U pitanju su i reakcija vlasti na proteste, tj. policijsko nasilje, vređanje poslanika u Evropskom parlamentu, spoljna politika koja ostaje neusklađena sa EU, kao i gotovo potpun zastoj u sprovođenju unutrašnjih reformi za članstvo. To je sve nastavak dugogodišnjih trendova i teško je pretvarati se da su to neki izuzeci koji će proći – naglašava.

I pojašnjava da je za isključivanje iz članstva u EPP zadužena politička skupština te partije, koju čine delegati iz partija članica.

– Sasvim sigurno postoji jedan broj partija unutar EPP koji bi već glasali za tako nešto, poput partija iz Skandinavije i baltičkih zemalja, ali mislim da najveću težinu i dalje ima nemačka koalicija CDU-CSU. Meni se ovaj potez za sada više čini kao upozorenje SNS-u da su na tankom ledu, što bi već trebalo da ima efekta po njihovo ponašanje. Ako, međutim, nastave da se ponašaju kao do sada, samo će rasti pritisak na EPP da ih isključe – zaključuje Ivković.


Podsetimo, SNS je pridružena članica EPP od 2016, a ta evropska partijska porodica je sve to vreme održavala dobru saradnju sa naprednjacima, uprkos upozorenjima da to ne doprinosi demokratiji i reformisanju Srbije na putu ka EU.

Ponašanje policije prema demonstrantima u petak u Novom Sadu, ali i u ostalim gradovima u proteklom periodu, ali i izjave predsednika Srbije, Aleksandra Vučića, koji je poslanike Zelenih u Evropskom parlamentu nazvao ološem, izazavali su veću pažnju evropskih zvaničnika prema situaciji u Srbiji.
 

Fon der Lajen održala govor u EP - jedan paragraf o Zapadnom Balkanu, ni reč o situaciji u Srbiji i Vučiću​


https://n1info.rs/vesti/fon-der-laj...balkanu-ni-rec-o-situaciji-u-srbiji-i-vucicu/


Ova sa muzem ima neki opasan biznis. Nadam se da nece umreti od starosti pre nego sto ih provale za malverzacije,.
Fon Lajen je već pod istragom bila zbog muvanja sa vakcinama. Sada je sigurno kazala moram da odradim ovo šta mi sada msje Oskar nudi vezano za njegov EXPO, tu će bude orasa, pa da se obezbedim i odem u penziju jer zaslužila sam da i ja malo za svoj groš skitam po svetu i odmaram se, jer dosta mi je stresa u Evropskoj komisiji, ljudi ne znate pa to je jako težak posao bio.
 
Đilas:
"Zabrana putovanja u EU i zamrzavanje imovine tražene su za Vučića i ljude iz vrha režima, pripadnike policije koji su naredili i sprovodili nasilje i SNS biznismene umešane u korupcionaške poslove kroz koje su opljačkane milijarde evra.

Nije tačno da je bilo ko od predstavnika opozicije nudio iskopavanje litijuma, što takođe tvrdi Vučić. Naprotiv, rečeno je da od iskopavanja litijuma u Srbiji nema ništa i da ih Vučić laže kada im to obećava".
 

TONINO PICULA, OTVORENO: "Vučić je ozbiljno kompromitovani političar, u kojeg su veoma razočarani čak i..."


(...) neki njegovi bivši zagovornici iz Evropske pučke stranke."



picula_i_vuchic.jpg



Na putu eurointegracija Crna Gora nije postigla ono što je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje članstvu u Evropskoj uniji odvija sporijim tempom od deklarisanog, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvjetilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula.

On je kazao da je mnogo razloga zbog kojih je Crna Gora propustila da ubrza ka Briselu, a kao kočnicu vidi i revizionističke poteze u pravcu rehabilitacije ratnih zločinaca.

Picula ističe da je za državu kandidata za skorije članstvo u EU neophodno snažno suprotstavljanje revizionističkim agitatorima.

"To je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne", poručuje sagovornik Pobjede.

Za početak da se osvrnemo na uvijek aktuelne relacije između Crne Gore i Hrvatske i posljednje poruke zvaničnog Zagreba koje su donekle ohrabrujuće. Kako mislite da će se dalje odvijati odnosi naše dvije države?

Očito se ovih dana događa tzv. tiha diplomatija inicirana od strane Crne Gore, koja je i sama svjesna da pogoršanim odnosima sa Hrvatskom ne može ni korak bliže EU, nego upravo suprotno.

Pozdravljam, naravno, svaki pokušaj relaksiranja odnosa, ali biće to dug put jer šteta pričinjena u proteklih nekoliko godina nije minorna. Ova zadnja provokacija sa značkom je eklatantan primjer destrukcije odnosa. Upravo zato, smatram da jednostrani potezi, ali i provokativne izjave prave velike probleme Crnoj Gori i u potpunosti su nepotrebni.

Oko broda „Jadran“ sam svoje rekao već više puta. Smatram da se tu aktuelna vlast u Crnoj Gori ponijela nekorektno i problematično, uz plasiranje takvih izjava. Premijer je naravno šef te vlade i on odlučuje o političkim prioritetima države, a ja vjerujem da bi to i dalje trebali biti dobrosusjedski odnosi i ulazak u Evropsku uniju.

Iz EU se u posljednje vrijeme čuju pozitivni signali u vidu izjava zvaničnika da Crna Gora može uskoro postati članica. Koliko je to realno ako izbliza imamo priliku da vidimo da su rezultati ispod zadovoljavajućeg nivoa, o čemu govori sve lošiji procenat ispunjenosti obaveza iz EU agende, kao i znatno manji iznos novčanih sredstava koje je Crna Gora povukla iz Plana rasta usljed neispunjavanja zadataka?

Komesarka za proširenje Marta Kos je, pretpostavljam, htjela početi svoj mandat sa optimističnim i motivacionim političkim porukama, ali na nama je da realno procijenimo stanje stvari nakon godinu dana novog mandata Evropskog parlamenta i Komisije.

Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje EU odvija sporijim tempom od deklarisanog. Na kraju krajeva, prije se govorilo samo o Crnoj Gori kao predvodniku politike proširenja EU, a sad se već raspravlja o potencijalnom zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u EU.

Dakle, o novom couplingu. Mislim da je Crna Gora propustila veliku priliku za brži napredak u posljednjih par godina, najviše zbog unutarpolitičke situacije, a što je velika šteta.

Koliko ozbiljnu kočnicu na evropskom putu Crne Gore predstavlja istorijski revizionizam koji je sveprisutan, o čemu nam govori slavljenje ratnih zločinaca i podizanje spomenika istima?

To su apsolutno nepotrebni i štetni potezi koji podstiču političku patologiju, te jedino proizvode iritacije kod susjeda i značajnog dijela građana sopstvene države. Takve provokacije nisu spontane, to je svima jasno, i od njih se sve crnogorske proevropske političke opcije, kao i ukupna javnost, trebaju snažno ograditi.

Suprotstavljanje revizionističkim agitatorima je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne.

Pogrešne politike, bilo da je riječ o identitetskim pitanjima, provociranjem susjeda ili nedostatku reformi svakako udaljavaju Crnu Goru od EU. Da li u svemu tome premijer Spajić snosi odgovornost i djeluje li da on gubi konce posljednjim (ne)činjenjima u kontekstu adekvatne reakcije, koja bi se mogla ogledati i u potezima u pravcu rekonstrukcije Vlade?

Igre prijestola proteklih mjeseci u Crnoj Gori mi ne ulivaju baš previše povjerenja u uspješan nastavak saradnje u okviru trenutne vlade. Pitanje je koliko može biti efikasna pod sve jačim pritiskom.

Očito je da neke političke stranke, dio vladajuće koalicije, baš i nemaju ulazak zemlje u EU kao prvi na listi prioriteta. Ne mogu procijeniti kako će se ovdje postaviti premijer Spajić. Ono što znam iz prošlih situacija, jeste da je obično pokušavao sklapati loše kompromise.
On, ako istinski želi u EU, ne smije sebi dopustiti da mu koalicioni partneri otvoreno ili iza leđa opstruiraju ili usporavaju taj put.

Kako komentarišete situaciju u susjednoj Srbiji, i da li djeluje da se režimu Aleksandra Vučića polako bliži kraj, kada uzmemo u obzir sve ono što se dešava na ulicama širom zemlje u posljednje vrijeme, ali i reakciju vlasti na to?

Prilike u Srbiji su izuzetno problematične i sve kompleksnije. Kao izvjestitelj EP-a pratim stanje i izuzetno sam zabrinut oko mogućeg daljeg zaoštravanja situacije. Teško mi je predvidjeti kako će izgledati politička jesen u Srbiji, pogotovo u vrijeme prve godišnjice pada nadstrešnice željezničke zgrade u Novom Sadu. Svjedočimo dnevnoj eskalaciji nasilja represivnog aparata Vučićevog režima nad protestantima i naelektrisanoj atmosferi sve dubljih podjela u društvu.

Sve to vlast podstiče i svojim medijskim manipulacijama i neodgovornim ekonomskim potezima, s primarnim ciljem da sačuva dominaciju u svim sferama. Smatram da bi novi, ali svakako fer izbori bili optimalno rješenje izlaska iz ovog neproglašenog vanrednog stanja, iako ih je teško zamisliti u ovakvoj toksičnoj atmosferi.

Vučić se nedavno u Pekingu sastao sa Vladimirom Putinom. Govorio je tom prilikom o strateškom partnerstvu i o tome kako će Srbija nastaviti da bude jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Da li je ovo novi šamar Evropi i poruka da su u Briselu nemoćni da ozbiljnije disciplinuju lidera Srbije i da li će se ponovo izvući politički neokrznut?

Predsjednik Vučić je sada već ozbiljno kompromitovani političar, u kojeg su veoma razočarani čak i neki njegovi bivši zagovornici iz Evropske pučke stranke. Trenutno je jedino popularan kod dijela političara krajnje desnice. A to nešto govori. Vučić pokušava svojim vanjskopolitičkim izletima skrenuti pažnju od sve težih unutarpolitičkih problema, uz već viđene i sad već izlizane poteze balansiranja između različitih političkih polova.

Nažalost, napredak Srbije prema EU je nikakav i u ovim okolnostima će takav i ostati. Što se tiče Brisela, paradoksalno je uvoditi 19 generacija sankcija ruskom režimu, a ignorisati državu kandidatkinju za članstvo u EU čiji šef javno odbija uvođenje sankcija agresorskim režimu.
 

Pobunjeni univerzitet traži od Evropske komisije da zaštiti univerzitetsku autonomiju u Srbiji


"Akademska zajednica može da utiče na povećanje podrške građana Srbije evropskim integracijama, ali evropske institucije treba da je podrže"​


Pobunjeni-univerzitet.jpg


Inicijativa Pobunjeni univerzitet zatražila je danas od Delegacije Evropske komisije (EK) i ambasadora Evropske unije (EU) u Srbiji Andreasa fon Bekereta da zaštite autonomiju univerziteta, „koju vlast sistemski urušava“.

Predstavnici inicijative su, na konferenciji za medije ispred Delegacije EK u Srbiji, rekli da EU ima mehanizme kojima može da zaštiti univerzitet od političkih pritisaka.

„Nauka je na udaru, a univerziteti su se pokazali kao poslednji bedem odbrane kritičkog mišljenja“, kazala je docentkinja Jovana Bila Dubaić.

Ona je kazala da EU treba da „razmotri opciju da otkaže podršku“ predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je nedavno vređa evropske poslanike.

„Stabilokratija našem građanskom društvu nanosi neizmernu štetu i vodi ga na stranputicu (…) Vaša jasnija podrška proevropskim snagama u Srbiji – studentskom pokretu, samoorganizovanim građanskim grupama, njihovim društvenim pokretima i slobodnim i nezavisnim medijima – bila bi važan znak promena u politici EU prema demokratskim dešavanjima u zemlji“, dodala je ona.

Po njenim rečima, akademska zajednica može da utiče na povećanje podrške građana Srbije evropskim integracijama, ali evropske institucije treba da pokažu jasnu i vidljivu posvećenost vrednostima koje proklamuju.

Članovi Pobunjenog univerziteta su posle konferencije predali pismo Delegaciji Evropske komisije.

Inicijativu Pobunjeni univerzitet čine profesori i istraživači visokoškolskih ustanova koji su podržali studentske zahteve.

(Beta)
 

Back
Top