Unutrasnja izolacija stana

  • Začetnik teme Začetnik teme So Ma
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

So Ma

Početnik
Poruka
2
Stanujemo na visokom spratu zgrade izgrađene sedamdesetih godina prošlog veka.
Da li se u starogradnji bez izolacije preporučuje postavljanje unutrašnje izolacije pre ili posle zamene stolarije (možda baš da koincidira s obradom nove stolarije i špaletni)?

I koja vrsta izolacije se preporučuje da bi (na visokim spratovima) postigla najpovoljniju sinergiju s novim troslojnim prozorima?
Ili se izolacija s tim ciljem uopšte ne isplati?"

Hvala najlepše na trudu i vremenu za odgovor.
 
Da li se u starogradnji bez izolacije preporučuje postavljanje unutrašnje izolacije pre ili posle zamene stolarije (možda baš da koincidira s obradom nove stolarije i špaletni)?
Mora sa unutrašnje strane jer od stavljanje sa spoljne strane nema ništa. Posle zamene ili obrade stolarije se radi izolacija.
I koja vrsta izolacije se preporučuje da bi (na visokim spratovima) postigla najpovoljniju sinergiju s novim troslojnim prozorima?
Ili se izolacija s tim ciljem uopšte ne isplati?"
Stavi 10 santimeta stiropora i biće dovoljno. Samo ako soba ima izlaz na terasu može sa spoljne strane i tu onda ne treba sa unutrašnje. I tu treba sa spoljne strane osim ako terasa nije baš uska.
 
Poslednja izmena:
Stanujemo na visokom spratu zgrade izgrađene sedamdesetih godina prošlog veka.
Da li se u starogradnji bez izolacije preporučuje postavljanje unutrašnje izolacije pre ili posle zamene stolarije (možda baš da koincidira s obradom nove stolarije i špaletni)?

I koja vrsta izolacije se preporučuje da bi (na visokim spratovima) postigla najpovoljniju sinergiju s novim troslojnim prozorima?
Ili se izolacija s tim ciljem uopšte ne isplati?"

Hvala najlepše na trudu i vremenu za odgovor.

Izolacija se nikada ne radi sa unutrasnje strane zida, uvek ide sa spoljne strane zbog vlage.

Kazes da je zgrada iz 70-ih tako da je izolacija najverovatnije uradjena kada je zavrsena zgrada.
 
Mora sa unutrašnje strane jer od stavljanje sa spoljne strane nema ništa. Posle zamene ili obrade stolarije se radi izolacija.

Stavi 10 santimeta stiropora i biće dovoljno. Samo ako soba ima izlaz na terasu može sa spoljne strane i tu onda ne treba sa unutrašnje. I tu treba sa spoljne strane osim ako terasa nije baš uska.

Velika greska.
Izolacija sa unutrasnje strane samo sakriva vlagu i budj koja kasnije moze da izazove i ozbiljne zdravstvene probleme.
 
Mora sa unutrašnje strane jer od stavljanje sa spoljne strane nema ništa. Posle zamene ili obrade stolarije se radi izolacija.

Stavi 10 santimeta stiropora i biće dovoljno. Samo ako soba ima izlaz na terasu može sa spoljne strane i tu onda ne treba sa unutrašnje. I tu treba sa spoljne strane osim ako terasa nije baš uska.
Termoizloacija u gradjevinarstvu se uvek stavlja ka spoljnjoj sredini, nikada ka unutra. Ako uradis izloaciju sa unutrasnje strane da bi imala efekta, odnosno da se ne bi pravili temperaturni mostovi na spoju zidova i ploce (mesta gde imate gubitke toplotne energije) morao bi da uradis i izolaciju plafona i podova u stanu a sto je suludo. Neko drugi je spomenuo i kondenz koji bi se javio sa druge strane izolacije i stvaranje budji, ja bih dodao na to da bi se voda koja se kondenzuje slivala na spoju zida i termoizolacionog sloja i izazivala podizanje podnih obloga (parketa) u tom stanu kao i kvasenje plafona i zida stana ispod, na stranu da bi se posle izvesnog vremena i ta izolacija odlepila od zida. Iz tih razloga je i ZABRANJENA takva intervencija na stanu, odnosno komsija ciji je stan tako ostecen ima pravo da trazi da se takva izolacija ukloni iz stana odozgo (moze da procuri 4-5 spratova ispod stana u kom je takva izolacija) i dobija ga na svakom sudu.

10 cm stiropora na unutrasnje zidove?!? Haha, sto ne i 20cm pa da sobu od 2,20m svede na 2,00m.
Kakvih "strucnjaka" ovde ima, sve samo prsti.
 
Termoizloacija u gradjevinarstvu se uvek stavlja ka spoljnjoj sredini, nikada ka unutra.
Kada je reč objektima od kulturnog značaja čija fasada ne sme da se menja TI stavlja se ka unutra. Ako se stavi sa spoljne strane menja se fasada i uništava se njegov kulturni značaj. Stavi TI sa spoljne strane na Narodnom muzeju u Beogradu pa ćeš čuti vrlo brzo histeriju.
10 cm stiropora na unutrasnje zidove?!? Haha, sto ne i 20cm pa da sobu od 2,20m svede na 2,00m.
Kakvih "strucnjaka" ovde ima, sve samo prsti.
Ti objekti o kojima on govori su one betonske kule ili lamele verovatno. Bolje da mu bude malo uža prostorija nego da mu bude hladno.

Gde bre ti imaš sobu dužine 2.2m? Pa tu knap staje bračni krevet bez mogućnosti pristupa sa strane.
 
Kada je reč objektima od kulturnog značaja čija fasada ne sme da se menja TI stavlja se ka unutra. Ako se stavi sa spoljne strane menja se fasada i uništava se njegov kulturni značaj. Stavi TI sa spoljne strane na Narodnom muzeju u Beogradu pa ćeš čuti vrlo brzo histeriju.

Ti objekti o kojima on govori su one betonske kule ili lamele verovatno. Bolje da mu bude malo uža prostorija nego da mu bude hladno.

Gde bre ti imaš sobu dužine 2.2m? Pa tu knap staje bračni krevet bez mogućnosti pristupa sa strane.
Objekti na listi zavoda za zastitu spomenika kulture NE smeju ni iznutra da se menjaju odnosno moraju ostati u autenticnom stanju. Prevod za neuke: nista unutra ne sme da se radi sem na ocuvanju originalnog stanja, nikakve promene materijala ili dodavanje novih obloga odnosno termoizolacija koja nije postojala u vreme izgradnje originalne zgrade.

Imas koliko hoces soba dim. revimo 2,20x3,50 ili slicnih gabarita, pa kad po tvojoj zamisli oduzmes jednoj takvoj sobi 5% sirine to se itekako primeni.

Inzenjerska komora Srbije izdaje licence za energetsku efikasnost diplomiranim inzenjerima. Imas li ti tako sta? Ja imam.
 
Radi se u specijalnim slučajevima, da ne širim priču, ovde mora jer je zdrada velika i nema šanse da se svi stanari slože da se odradi cea fasada zgrade sa termoizolacijom.

Ne radi se sa unutrašnje strane. Ne postoji slučaj koji to može da opravda.

Termoizolacija ide isključivo sa spoljne strane i posle njenog postavljanja preko nje ide sloj zaštite, malter, fasadna cigla ili nešto drugo. Mrezica i lepak nisu zaštita iako je postavlja velika većina preko stiropora.
 
Objekti na listi zavoda za zastitu spomenika kulture NE smeju ni iznutra da se menjaju odnosno moraju ostati u autenticnom stanju. Prevod za neuke: nista unutra ne sme da se radi sem na ocuvanju originalnog stanja, nikakve promene materijala ili dodavanje novih obloga odnosno termoizolacija koja nije postojala u vreme izgradnje originalne zgrade.

Imas koliko hoces soba dim. revimo 2,20x3,50 ili slicnih gabarita, pa kad po tvojoj zamisli oduzmes jednoj takvoj sobi 5% sirine to se itekako primeni.

Inzenjerska komora Srbije izdaje licence za energetsku efikasnost diplomiranim inzenjerima. Imas li ti tako sta? Ja imam.

Kolega :pivce:
 
Objekti na listi zavoda za zastitu spomenika kulture NE smeju ni iznutra da se menjaju odnosno moraju ostati u autenticnom stanju. Prevod za neuke: nista unutra ne sme da se radi sem na ocuvanju originalnog stanja, nikakve promene materijala ili dodavanje novih obloga odnosno termoizolacija koja nije postojala u vreme izgradnje originalne zgrade.
Javni neki objekat u centru Beograda, sedište ministarstva nekog na primer, fasada ne sme da se menja ali sme unutra sigurno jer se tako ne narušava izgled i autentičnost objekta. Kako inače izolovati prostorije i smanjiti toplotne gubitke?
 
Radi se u specijalnim slučajevima, da ne širim priču, ovde mora jer je zdrada velika i nema šanse da se svi stanari slože da se odradi cea fasada zgrade sa termoizolacijom.
Ako nesto treba da se radi, a izolacija je neophodnost, onda bi trebali postojati mehanizmi da stanar MORA da plati svoj deo
troskova, makar bila i prinudna naplata.
Zivis u zajednici onda plati svoj deo troskova te zajednice.

Ali posto je to kod nas lose reseno, a izolacija spoljnih zidova stana na recimo 8 spratu nije moguca, onda se mora uraditi iznutra.
Nije isti kvalitet kao spoljna ali znaci i treba je uraditi.

Termoizloacija u gradjevinarstvu se uvek stavlja ka spoljnjoj sredini, nikada ka unutra. Ako uradis izloaciju sa unutrasnje strane da bi imala efekta, odnosno da se ne bi pravili temperaturni mostovi na spoju zidova i ploce (mesta gde imate gubitke toplotne energije) morao bi da uradis i izolaciju plafona i podova u stanu a sto je suludo. Neko drugi je spomenuo i kondenz koji bi se javio sa druge strane izolacije i stvaranje budji, ja bih dodao na to da bi se voda koja se kondenzuje slivala na spoju zida i termoizolacionog sloja i izazivala podizanje podnih obloga (parketa) u tom stanu kao i kvasenje plafona i zida stana ispod, na stranu da bi se posle izvesnog vremena i ta izolacija odlepila od zida. Iz tih razloga je i ZABRANJENA takva intervencija na stanu, odnosno komsija ciji je stan tako ostecen ima pravo da trazi da se takva izolacija ukloni iz stana odozgo (moze da procuri 4-5 spratova ispod stana u kom je takva izolacija) i dobija ga na svakom sudu.

10 cm stiropora na unutrasnje zidove?!? Haha, sto ne i 20cm pa da sobu od 2,20m svede na 2,00m.
Kakvih "strucnjaka" ovde ima, sve samo prsti.
Znas li kakve su zgrade pravili pre 50-ak god?
Sam beton sa izolacijom manjom od kartonske kutije.
To bi se po ps-u sve trebalo srusiti i napraviti kako treba, zar ne?
Dok se to ne uradi ljudi mora da se snalaze i rade kako mogu.
 
To je pogresno i ne znam zasto to Knauf radi ali ako malo analiziras njihov sajt vidis da je ovaj odeljak na totalno pogresnom odeljku na njihovom web-sajtu, u odeljku za Pregradne zidove a ne Spoljne zidove i da svi ostali ostali sistemi gradnje kod njih na web-sajtu imaju dokumentovan i fotografijama objasnjen nacin gradnje. Jedino sistem ugradnje termoizolacije sa unutrasnje strane spoljnjeg zida nije niti dokumentovan niti fotografijama podrzan, sto znaci da nemaju iskustva sa njim odnosno da nigde nije ugradjivan.
Pa dalje ako odes na njihov sajt u Hrvatskoj i Nemackoj recimo taj sistem uopste ne postoji na njihovim sajtovima odnosno tamo se ne ugradjuje. Zasto ga u Srbiji daju? Zato sto se u Srbiji moze sve i bez propisa i na svoju ruku, samo da prevaris potrosaca a u Srbiji je neobicno aktuelna potrosnja skupe energije za grejanje/hladjenje.

Dalje, ta metalna podkonstrukcija, plus izolacioni sloj, parna brana i gips kartonske ploce za zavrsni sloj brat bratu imaju 12-15 cm debljine. To nije namenjeno za stambenu gradnju, sto se ni ne navodi na njihovom sajtu.

A odmah da krenem od osnovnih termickih i izolacionih stvari, na spoju zida i betonske ploce stvara se toplotni most (gubici i kondezovanje vodene pare) jer to nije zasticeno ovom termizolacijom, plus se vodena para koja prolazi kroz gips kartonske ploce i njihove spojeve kondenzuje na parnoj brani i sliva na spoju te brane i gips-ploca, tako kondezovana voda odlazi u tvoj pod, dize ti parket i izaziva procurivanje na plafonu kod komsije. Razmisli, folija za parnu branu sluzi da zaustavi vodenu paru koja se na njoj kondenzuje i negde mora oteci, jedini put je dole jer na nju deluje sila gravitacije, znaci u tvoj pod odnosno plocu izmedju tvog i komsijinog stana. Komsija te tuzi, izadje sudski vestak i napise zasto se to desava, sud donese odluku da moras sve vratiti i prvobitno stanje.
 
Ako nesto treba da se radi, a izolacija je neophodnost, onda bi trebali postojati mehanizmi da stanar MORA da plati svoj deo
troskova, makar bila i prinudna naplata.
Zivis u zajednici onda plati svoj deo troskova te zajednice.

Ali posto je to kod nas lose reseno, a izolacija spoljnih zidova stana na recimo 8 spratu nije moguca, onda se mora uraditi iznutra.
Nije isti kvalitet kao spoljna ali znaci i treba je uraditi.


Znas li kakve su zgrade pravili pre 50-ak god?
Sam beton sa izolacijom manjom od kartonske kutije.
To bi se po ps-u sve trebalo srusiti i napraviti kako treba, zar ne?
Dok se to ne uradi ljudi mora da se snalaze i rade kako mogu.
Koliko se secam nekad je postojala Skusptina stanara i tamo su se vecinom usvajale odluke bitne za zgradu, pa tako je bilo i sa tim odlukama oko vecih radova na zajednickim delovima zgrade (krov, fasada, ulazi, instalacije, liftovi) i za njih je odlucivala vecina stanara iznad nekog % ( da li je za radove na krovu ili fasadi kao skuplje bilo to 70% ne secam). Pa ako su ti radovi isli preko Gradskog stanbenog onda su skkupstine stanara prebacivale na tu firmu, odnosno Infostan, da naplate radove od stanara koji su se bunili protiv odluke o radovima na fasadi recimo.

Posto sam ja u svojoj dosadasnjoj karijeri radio i kao inzenjer u Gradsko stambenom znam koje su to muke bile za ostale stanare sa nekim tvrdoglavim sustanarima, pretili oruzjem cak. Prokisnjava krov, gornja 4 sprata u zgradi rasulo po plafonima i zidovima, kratki spojevi u struju, stanari sa donjih spratova nece ni da cuju da placaju za izolaciju krova, njima ne curi. Dzaba sto im se dokazuje da ce i njima na kraju doci ta voda do plafona, na stranu nesto sto se zove zajednistvo. One iz prizemlja ili sa I sprtata zabole sto lift ne radi, one sa gornjih spratova zabole sto se kanalizacija izliva u prizemlju itd, tako u krug... diovlji ljudi silom doterani u zgrade po gradovima.

Znam kakve su zgrade radili, bio sam zaposlen u Gradskom stambenom napisah gore. Nekad su postojali JUS standardi oko termoizloacije i radjeno je po njima, od projektovanja do izgradnje, ti standardi su bili nizi ali suludo je zbog toga u nasim uslovima rusiti te zgrade ili dopustiti da svako radi na svoju ruku. Treba psotaviti standarde u koju energetsku klasu treba prebaciti postojece zgrade i sta treba uraditi na tome, zatim definisati nekoliko tipova izolacije koji su primenjivi kod nizih, visih, betonskih, zidanih objekata, naci nacin da grad/republika dotira deo troskova (daleko bolja investicija od gradnje novih blokova termoelektana u Kostolcu i Obrenovcu ili u nacionalni stadion), postici drzavni dogovor sa bankama da kreditiraju stanare za takvu vrstu radova na njihovim zgradama. Na taj nacin se vrti neki novac koji bi ostao u drzavi (ako izuzmemo taj Knauf ili Henkel), zaposlilo bi se desetine domacih firmi, ljudi bi u tim firmama dobijali plate, ustedeo bi se novac u investicije na novim elektranama za prozivodnju el.energije, na gasu, drvima, uglju... na taj nacin bi vazduh u srpskim gradovima bio cistiji, manje ljudi bi se arzbolevalo od bolesti respiratornih organa i raka pluca te bi i zdravstvo manje trosilo. No, ovo je razmisljanje za neku normalnu drzavu, Srbija to nije, vlast interesuje samo da se ogrebe za svoj % od investicija, gradjane samo da prodju sto jeftinije, a retko ko gleda u buducnost na 10 a boze sacuvaj na 20 godina unapred.
 
Koliko se secam nekad je postojala Skusptina stanara i tamo su se vecinom usvajale odluke bitne za zgradu, pa tako je bilo i sa tim odlukama oko vecih radova na zajednickim delovima zgrade (krov, fasada, ulazi, instalacije, liftovi) i za njih je odlucivala vecina stanara iznad nekog % ( da li je za radove na krovu ili fasadi kao skuplje bilo to 70% ne secam). Pa ako su ti radovi isli preko Gradskog stanbenog onda su skkupstine stanara prebacivale na tu firmu, odnosno Infostan, da naplate radove od stanara koji su se bunili protiv odluke o radovima na fasadi recimo.

Posto sam ja u svojoj dosadasnjoj karijeri radio i kao inzenjer u Gradsko stambenom znam koje su to muke bile za ostale stanare sa nekim tvrdoglavim sustanarima, pretili oruzjem cak. Prokisnjava krov, gornja 4 sprata u zgradi rasulo po plafonima i zidovima, kratki spojevi u struju, stanari sa donjih spratova nece ni da cuju da placaju za izolaciju krova, njima ne curi. Dzaba sto im se dokazuje da ce i njima na kraju doci ta voda do plafona, na stranu nesto sto se zove zajednistvo. One iz prizemlja ili sa I sprtata zabole sto lift ne radi, one sa gornjih spratova zabole sto se kanalizacija izliva u prizemlju itd, tako u krug... diovlji ljudi silom doterani u zgrade po gradovima.

Znam kakve su zgrade radili, bio sam zaposlen u Gradskom stambenom napisah gore. Nekad su postojali JUS standardi oko termoizloacije i radjeno je po njima, od projektovanja do izgradnje, ti standardi su bili nizi ali suludo je zbog toga u nasim uslovima rusiti te zgrade ili dopustiti da svako radi na svoju ruku. Treba psotaviti standarde u koju energetsku klasu treba prebaciti postojece zgrade i sta treba uraditi na tome, zatim definisati nekoliko tipova izolacije koji su primenjivi kod nizih, visih, betonskih, zidanih objekata, naci nacin da grad/republika dotira deo troskova (daleko bolja investicija od gradnje novih blokova termoelektana u Kostolcu i Obrenovcu ili u nacionalni stadion), postici drzavni dogovor sa bankama da kreditiraju stanare za takvu vrstu radova na njihovim zgradama. Na taj nacin se vrti neki novac koji bi ostao u drzavi (ako izuzmemo taj Knauf ili Henkel), zaposlilo bi se desetine domacih firmi, ljudi bi u tim firmama dobijali plate, ustedeo bi se novac u investicije na novim elektranama za prozivodnju el.energije, na gasu, drvima, uglju... na taj nacin bi vazduh u srpskim gradovima bio cistiji, manje ljudi bi se arzbolevalo od bolesti respiratornih organa i raka pluca te bi i zdravstvo manje trosilo. No, ovo je razmisljanje za neku normalnu drzavu, Srbija to nije, vlast interesuje samo da se ogrebe za svoj % od investicija, gradjane samo da prodju sto jeftinije, a retko ko gleda u buducnost na 10 a boze sacuvaj na 20 godina unapred.
Nece to skoro.
A do tad?
Pre ce te zgrade da se sruse nego sto ce se sve to u Srbiji regulisati.
 
Nece to skoro.
A do tad?
Pre ce te zgrade da se sruse nego sto ce se sve to u Srbiji regulisati.
Pola grada ce pobeci na selo, nekih 40-60km od BGD ili NS. Pa tako je trenutni trend medju mojim poznanicima da se kupuju i sredjuju kuce po sremskom delu obale Dunava, Fruskoj Gori, podavalskim selima, Kosmaju... a bogami kum mi ode za Banat, u Opovo, na dedovinu.

Pa tako svi koji mogu da rade i treba im mozda 1-2 puta nedeljno da se pojave u firmi na NBGD kao moj kum, sednu u kola ispred kuce u Banatu, predju zemunskim mostom u Srem, nekako se dokopaju (jos nisu zavrsili Glavnu u Zemunu?) YU-biznis centra i odrade taj 1 dan u kancelariji u BGD. Onda isti takav mukotrpni povratak u Banat. Ali zato u miru shora u banatskom selu on sredise svoju kucu samo tako, od izolacija, grejanja na gas, klima uredjaja, solarnih panela, kamina, peci za hleb, peciva i pizzu na drva u letnjoj kuhinji... a sve to od prodaje 2-sobnog stana kod hotela Jugoslavija, plus ostalo za novog megana i kinte darovane za pocetak sinu.

Selo na Fruskoj u kom moja supruga ima dedovinu, kucu i nesto zemlje, vec ima 10-tak takvih kuca, ima ljudi koji su jos u radnim godinama , rade odozgo i povremenop putuju u gradove a ima i penzionera koji su pobegli iz grada da zive gore penzionerske dane. I niko od njih se vise ne zaye.bava sa nadrndanim komsijom iznad od koga mu curi voda na plafon ili koji mu lupa u betonsku plocu iznad glave. Sam radis svoju izolaciju, sam se grejes, ne svadjas se sa sustanarima, imas mesta da se parkiras...
 
Pola grada ce pobeci na selo, nekih 40-60km od BGD ili NS. Pa tako je trenutni trend medju mojim poznanicima da se kupuju i sredjuju kuce po sremskom delu obale Dunava, Fruskoj Gori, podavalskim selima, Kosmaju... a bogami kum mi ode za Banat, u Opovo, na dedovinu.

Pa tako svi koji mogu da rade i treba im mozda 1-2 puta nedeljno da se pojave u firmi na NBGD kao moj kum, sednu u kola ispred kuce u Banatu, predju zemunskim mostom u Srem, nekako se dokopaju (jos nisu zavrsili Glavnu u Zemunu?) YU-biznis centra i odrade taj 1 dan u kancelariji u BGD. Onda isti takav mukotrpni povratak u Banat. Ali zato u miru shora u banatskom selu on sredise svoju kucu samo tako, od izolacija, grejanja na gas, klima uredjaja, solarnih panela, kamina, peci za hleb, peciva i pizzu na drva u letnjoj kuhinji... a sve to od prodaje 2-sobnog stana kod hotela Jugoslavija, plus ostalo za novog megana i kinte darovane za pocetak sinu.

Selo na Fruskoj u kom moja supruga ima dedovinu, kucu i nesto zemlje, vec ima 10-tak takvih kuca, ima ljudi koji su jos u radnim godinama , rade odozgo i povremenop putuju u gradove a ima i penzionera koji su pobegli iz grada da zive gore penzionerske dane. I niko od njih se vise ne zaye.bava sa nadrndanim komsijom iznad od koga mu curi voda na plafon ili koji mu lupa u betonsku plocu iznad glave. Sam radis svoju izolaciju, sam se grejes, ne svadjas se sa sustanarima, imas mesta da se parkiras...
Znaci tvoj savet je - nemoj da radis 30 kvadrata izolacije zidova, napravi kucu na fruskoj gori.
Umesto 500 evra spremi 100 hilj.
Ako nema hleba nek jede kolace. :D
 
Znaci tvoj savet je - nemoj da radis 30 kvadrata izolacije zidova, napravi kucu na fruskoj gori.
Umesto 500 evra spremi 100 hilj.
Ako nema hleba nek jede kolace. :D
Da si citao malo sire od same price sa izolacijom, tu bi iscitao i druge probleme sa stanovanjem u bivsim drustvenim zgradama u BGD ( novije "kapitalisticke" zgrade imaju savremenu izolaciju, jelte), od toga kako skupiti novac za popravke krova, izloacija, instalacija, liftova, probleme sa nadrndanim komsijama, nedostatka mesta za parking, nezdrav vazduh, stresan zivot, skuplji zivot...

A krenuli smo od toga da li je pametno raditi unutrasnju termoizolaciju zidova u stanu usred stambene zgrade ili ne. Ja tvrdim da ces izazvati probleme komsiji ispod kao i samom sebi usled onoga sto sam opisao. Resenje je da podignes skelu do tvog 8-mog sprata i uradis termicku izolaciju fasade od 30m2 samo svog stana (ko yebe komsije ispod, iznad i sa strane), zamenis samo svoje prozore i imas ususkan stan a sto imas temperaturne mostove na sve 4 strane nije vazno. Ah da, neko treba da ti izda odobrenje za intervenciju na fasadi i otvaranje gradilista jer ce komunalna policija i gradjevinska inspekcija oglobiti i prekinuti radove bez obzira sto si stanare pre toga puskom naterao da ti dopuste da stavis skelu. A mozda ipak zivis u zgradi gde su stanari ekstremno prijateljski, sve se dogovaraju, zive maltene kao jedna porodica pa se uradi izolacija cele zgrade...

No, ako nista od toga ne radi (a obicno ne radi u dzravi Srbiji) onda ti je normalnije da odes pod samo svoj krov negde gde mozes.

Uzgred, 500e za 30m2 je 16e po m2 - sta se danas u Srbiji moze dobiti po toj ceni? Mislim da bi te 6x vise kostao m2 termoizolacije kad bi radio tu unutrasnju izolaciju (metalna podkonstrukcija, termoizolacija, parna brana, gipsane ploce, obrada gipsa, malterisanje spaletni, parketarski radovi, molerski radovi, elektricarski radovi - premestanje sukoa, grejacki radovi-pomeranje cevi i radijatora). A na sve to treba, jos jednom reci da bi sem sebi prouzrokovao probleme komsiji ispod i da bi verovatno u par godina u buducnost morao skinuti tu izlaciju po nalogu suda.

Stan od 50m2 na NBGD danas kosta 120-130k eura (gledam i ja oglase), kuca na selu na 50km od BG ako nemate koga da nasledite 40-tak hiljada, plus 30-tak za popravku, kola 25-30 hiljada (supruzi date ona koja ste koristili u BG, eto nacina da jednom u zivotu dodjete do novih kola). Ostane vam 20-30k da date sinu za put pod noge negde u Svabiju ili Kanadu.
 
Poslednja izmena:
Da si citao malo sire od same price sa izolacijom, tu bi iscitao i druge probleme sa stanovanjem u bivsim drustvenim zgradama u BGD ( novije "kapitalisticke" zgrade imaju savremenu izolaciju, jelte), od toga kako skupiti novac za popravke krova, izloacija, instalacija, liftova, probleme sa nadrndanim komsijama, nedostatka mesta za parking, nezdrav vazduh, stresan zivot, skuplji zivot...

A krenuli smo od toga da li je pametno raditi unutrasnju termoizolaciju zidova u stanu usred stambene zgrade ili ne. Ja tvrdim da ces izazvati probleme komsiji ispod kao i samom sebi usled onoga sto sam opisao. Resenje je da podignes skelu do tvog 8-mog sprata i uradis termicku izolaciju fasade od 30m2 samo svog stana (ko yebe komsije ispod, iznad i sa strane), zamenis samo svoje prozore i imas ususkan stan a sto imas temperaturne mostove na sve 4 strane nije vazno. Ah da, neko treba da ti izda odobrenje za intervenciju na fasadi i otvaranje gradilista jer ce komunalna policija i gradjevinska inspekcija oglobiti i prekinuti radove bez obzira sto si stanare pre toga puskom naterao da ti dopuste da stavis skelu. A mozda ipak zivis u zgradi gde su stanari ekstremno prijateljski, sve se dogovaraju, zive maltene kao jedna porodica pa se uradi izolacija cele zgrade...

No, ako nista od toga ne radi (a obicno ne radi u dzravi Srbiji) onda ti je normalnije da odes pod samo svoj krov negde gde mozes.

Uzgred, 500e za 30m2 je 16e po m2 - sta se danas u Srbiji moze dobiti po toj ceni? Mislim da bi te 6x vise kostao m2 termoizolacije kad bi radio tu unutrasnju izolaciju (metalna podkonstrukcija, termoizolacija, parna brana, gipsane ploce, obrada gipsa, malterisanje spaletni, parketarski radovi, molerski radovi, elektricarski radovi - premestanje sukoa, grejacki radovi-pomeranje cevi i radijatora). A na sve to treba, jos jednom reci da bi sem sebi prouzrokovao probleme komsiji ispod i da bi verovatno u par godina u buducnost morao skinuti tu izlaciju po nalogu suda.

Stan od 50m2 na NBGD danas kosta 120-130k eura (gledam i ja oglase), kuca na selu na 50km od BG ako nemate koga da nasledite 40-tak hiljada, plus 30-tak za popravku, kola 25-30 hiljada (supruzi date ona koja ste koristili u BG, eto nacina da jednom u zivotu dodjete do novih kola). Ostane vam 20-30k da date sinu za put pod noge negde u Svabiju ili Kanadu.
Nisam rekao da nisi u pravu nego da se u Srbiji ne radi tako.
Jeste najbolje prodati stan u losoj zgradi pa kupiti u dobroj ili kucu.
Ali to iziskuje mnoge druge stvari. Srbi nisu naucili da budu racionalni po tom pitanju, svi ujutru prave guzvu ka novom bg-u
a popodne se vracaju u stari deo, umesto da bar 30 posto promeni mesto boravka.
 

Back
Top