Ovaj deo teksta o bogatasima u zastiti kapitala bi se slozio sa tobom dok ovaj drugi ne...Postoje tri vrste rada od kojih covjek moze da zivi PROSLI,TRENUTNI I BUDUCI..Ti zastupas onaj koji covjek trenutno obavlja sam i od toga zivi Dobro fabiane ako ne postujes prosli/buduci rad i zivot na osnovu istog ...Sta cemo sa penzionerima,pronalazacima,istraziteljima,naucnicima itd .... Jesu li i oni paraziti po toj logic?? Da li penzinere koji su radili 40g npr treba streljati jer vise ne doprinose drustvu nego zive od svog rada kojeg su nekad obavljali???
Kao sto sam vec naveo- istrazivaci, pronalazaci, naucnici, su mogli da rade i mogu da rade jedino na osnovu prethodne organizacije, na osnovu drzavnog ulaganja koji ih izdrzava dok oni istrazivaju, tako je svaki izum u istoriji nastao. Dakle, narod je preko poreza unapred finansirao to istrazivanje, nidje veze sa njihovim nekim intelektualnim pravima i slicnim kapitalistickim pravima. Drugo, sto se tice penzionera, tu ima dve strane- prva strane je stednja, covek koji stedi pa ostavi za kasnije da trosi, naravno, to ne podrazumeva (samo) slamaricu, vec moze da stedi u nekoj (narodnoj, mutualnoj, kooperativnoj) banci; i druga strana je status ljudi koji nisu sposobni za rad- naravno da takvi ljudi moraju da imaju zagarantovanu mogucnost da budu izdrzavani od strane drugih, radno sposobnih, ljudi, tj. od strane drustva- deca, bolesni, trudnice, nesposobni, penzioneri, svi oni- to nema veze sa ono o cemu smo pricali- o ekonomskim situacijama gde ljudi kao ekonomski akteri (dakle, sposobni za rad i zivot od svog rada) odlucuju da umesto da zive od svog rada zive od tudjeg. A to je jednostavno nuzna realnost- ako zelis da zivis na osnovu svoj proslog ili buduceg rada, to samo znaci da parazitiras na tudjem radu u sadasnjosti. Ako zivis od svog proslog ili buduceg rada bez parazitiranja, to znaci da prihode primas u proslosti ili u bucnosti- kada je taj rad bitan, ali ako zelis da ostvarujes prihode u sadasnjosti a da ne radis u sadasnjosti, to znaci da parazitiras na radu onih koji rade u sadasnjosti.
Можда си помињао неком другом, ниси у одговорима мени, а само њих сам читао.
Konkretno tebi sam u poruci #90 ove teme pomenuo takve premije.
Међутим исплаћивање премије је облик права на интелектуално добро, против чега се ти изричито залажеш.
Ne, isplacivanje premije bi bio narodni izraz reciprotiteta takvom istrazivacu koji je izumeo nesto sto pobosljava zivot ljudi. Nigde se ne bi priznavalo nekakvo navodno 'pravo' izumitelja da zabranjuje ljudima na reprodukuju njegov izum pod iznudom da moraju da mu daju pare ako zele to da rade.
Лик који говори да је власништво над земљом нелегитимно је екстремиста као и ти
..Je u pravu isto kao i ja. Vlasnistvo = plod rada. Zemlja nije plod rada ijedinog coveka i samim tim ne moze biti vlasnistvo ijednog coveka (vec moze biti samo posed, tj. nesto to se koristi, a ne nesto nad cim se ima vlasnistvo).
Покушао бих да ти објасим систем модерних универзитета и колико је он помогао развоју науке и технике
Kao sto objasnih, razvoj nauke i tehnike od pocetka civilizacije pa do industrijske revolucije i elektronske revolucije postoji samo na osnovu drzavne akcije, tj. na osnovu prethodnog kolektivnog narodnog finansiranja, koji naucnicima omogucuje da funkcionisu van trzisne konkurencije i da posvete vreme i resurse istrazivanjima. Tako ce i nastaviti da bude kada se kapitalizam ukine i zameni pravednim sistemom.
Има ли примера да су удружени пролетери са позајмљеним банчиним новцем основали значајну и успешну фирму?
Mondragon Korporacija je baskijska federacija 250 radnickih kooprativa, i sastoji se od preko 90 hiljada radnika, bez ikakvog gazde, kapitaliste, vlasnici i krajnji upravljaci kooperative i korporacije su sami radnici. Mondragon je nastao pre 60 godina kao mala kooperativa koja je proizvodila grejalice i polako se sirila do danas kad postoji kao velika federacija koja u sebi sadrzi fabrike, radionice, univerzitete, banke, supermarkete i prodavnice, i danas su u kontaktu sa raznim "propalim" fabrikama u Americkim industrijskim zonama gde radnici preuzimaju te fabrike i uspostavljaju radnicke kooperative, i uspostavlja se sadarnja izmedju Mondragona i tih fabrika u Americi. To je jedna od najvecih kooperativa, ali postoji na milione takvih manjih preduzeca na svetu. Naravno, tesko funkcionisu, jer se konstatno vodi klasni rat protiv njih od strane kapitalistickih firme, kao sto se protiv kapitalistickih farmi vodio u robovlasnickim drustvima, ali ipak slobodan rad- gde radnici nemaju gazdu, vec su sami sebi gazde, ipak uspeva, i po svim mogucim istrazivanjima je daleko efikasniji, efektivniji, produktivniji, socijalno i ekoloski svesniji od kapitalistickog modela.