- Poruka
- 335.330
Do danas je u svetu već nestalo oko 750 biljnih vrsta, a prema najnovijim podacima Svetskog udruženja za očuvanje biljnih vrsta, ugroženo je još oko 6.500, a Srbiji danas pred očima nestaje svaka 5. biljka iz nekada bogate prirodne riznice.Ugrožene biljne, ali i životinjske vrste nisu naša specijalnost, ali Srbija je sve do nedavno smatrana bezbednijom zonom za njihov opstanak i razvoj. Danas više ne, jer smo u opštem metežu haotičnog razvoja, uspeli da zaboravimo na prirodu.Tako se čak 20% flore Srbije našlo u kategoriji ugroženih biljnih vrsta.
Na stranice takozvane “crvene knjige” dospelo je 178 ugroženih biljaka,od kojih gotovo polovini preti potpuni nestanak.
Prvih deset na smrt osuđenih biljaka su:
- hajdučica kralja Aleksandra, ili kraljevska hajdučica (Achillea alexsandri-regis) sa Šar planine
- žlezdasti zvončić (Adenophora liliifolia) koji je rastao na Tari i u Ibarskoj dolini
- devojačka kosa (Adiantum capilus) sa područja Zvonačke banje
- aldrovanda (Aldrovanda vesiculosa) sa područja Obedske bare (Kupinovo), Šabapca (Zasavica), Beograda (Makiš i Blace)
- cirilijev luk (Allium cyrilli) iz okoline Niša
- zelena jova, ili zelena jošica (Alnus virdis) sa Stare planine
- pančičev pelen (Atremisia panncicii) iz Deliblatske peščare
- maslinolisni zvezdan (Aster oleifolius) iz okoline Niša
- ilirski kozinac (Astragalus illyricus) iz okoline Pirota i sa područja klisure Jerme
- vitki kozinac (Astragalus varius) koji raste u Subotičko-horgoškoj peščari, u okolini Vršca i na Fruškoj gori
Razlozi za izumiranje bilja su:
* uništavanje staništa
* stvaranje novih poljoprivrednih površina
* introdukcija stranim vrstama
* zagađivanje
* uništavanje komunikacije među vrstama
* prekomerna eksploatacija
* klimatski poremećaji
HAJDUČICA KRALJA ALEKSANDRA
To je retka, hibridna, endemična vrsta, otkrivena 1930. godine. Raste na Kosovu i Metohiji, na severnom obodu Šar-planine. Ona je zaštićena, ali nažalost danas je u "crvenoj knjizi" ugroženih biljnih vrsta. Sadrži slične, ali opet različite sastojke u odnosu na druge hajdučke trave, naročito na onu koju znamo iz svakodnevnog života. Ispoljava delovanje protiv mikroorganizama, ublažava upale i smanjuje oštećenja sluznice. Ipak, do neke konkretne primene, dugačak je put. Retka je, teško dostupna, i dalje nedovoljno proučena, lepa i dekorativna biljka i to je, za sada čini interesantnom i tajanstvenom.
Na stranice takozvane “crvene knjige” dospelo je 178 ugroženih biljaka,od kojih gotovo polovini preti potpuni nestanak.
Prvih deset na smrt osuđenih biljaka su:
- hajdučica kralja Aleksandra, ili kraljevska hajdučica (Achillea alexsandri-regis) sa Šar planine
- žlezdasti zvončić (Adenophora liliifolia) koji je rastao na Tari i u Ibarskoj dolini
- devojačka kosa (Adiantum capilus) sa područja Zvonačke banje
- aldrovanda (Aldrovanda vesiculosa) sa područja Obedske bare (Kupinovo), Šabapca (Zasavica), Beograda (Makiš i Blace)
- cirilijev luk (Allium cyrilli) iz okoline Niša
- zelena jova, ili zelena jošica (Alnus virdis) sa Stare planine
- pančičev pelen (Atremisia panncicii) iz Deliblatske peščare
- maslinolisni zvezdan (Aster oleifolius) iz okoline Niša
- ilirski kozinac (Astragalus illyricus) iz okoline Pirota i sa područja klisure Jerme
- vitki kozinac (Astragalus varius) koji raste u Subotičko-horgoškoj peščari, u okolini Vršca i na Fruškoj gori
Razlozi za izumiranje bilja su:
* uništavanje staništa
* stvaranje novih poljoprivrednih površina
* introdukcija stranim vrstama
* zagađivanje
* uništavanje komunikacije među vrstama
* prekomerna eksploatacija
* klimatski poremećaji
HAJDUČICA KRALJA ALEKSANDRA
To je retka, hibridna, endemična vrsta, otkrivena 1930. godine. Raste na Kosovu i Metohiji, na severnom obodu Šar-planine. Ona je zaštićena, ali nažalost danas je u "crvenoj knjizi" ugroženih biljnih vrsta. Sadrži slične, ali opet različite sastojke u odnosu na druge hajdučke trave, naročito na onu koju znamo iz svakodnevnog života. Ispoljava delovanje protiv mikroorganizama, ublažava upale i smanjuje oštećenja sluznice. Ipak, do neke konkretne primene, dugačak je put. Retka je, teško dostupna, i dalje nedovoljno proučena, lepa i dekorativna biljka i to je, za sada čini interesantnom i tajanstvenom.