Južni Sloveni i starosedeoci
Na Balkanskom poluostrvu i u istočnim Alpima Sloveni su zatekli Grke, poromanjene Ilire, Tračane i Kelte. Slovenska plemena su se mešala i stapala sa starosedeocima i susednim narodima. Negde su preovladali doseljenici, a negde starosedeoci. Pri tom, oni malobrojni gubili su svoje narodno, odnosno etničko obeležje.
Starosedeoce je pogodila Velika seoba naroda. Balkansko poluostrvo i istočne Alpe najpre su pustošila germanska i hunska plemena a zatim Sloveni i Avari. Zato su starosedeoci promenili način života. Mnogi su menjali i zanimanja. Pošto je zbog čestih pustošenja obrađivanje zemlje postalo nesigurno i opasno, starosedeoci postepeno napuštaju zemljoradnju i sve više se opredeljuju za stočarstvo.
Pred opasnošću stočari su se s pokretnom imovinom sklanjali u planinske, teško pristupačne predele. Kada su Sloveni zaposeli napuštene krajeve, pogodne za zemljoradnju, stočari starosedeoci ostali su u teško pristupačnim predelima. O starosedeocima se malo zna jer su bili odsečeni od puteva i kulturnih žarišta.....
Međutim, starosedeoci koji su živeli zajedno i čija su naselja grupisana u veće skupine nisu slovenizirani. Običaje, jezik i druga narodna obeležja sačuvali su Albanci. Deo doseljenih Slovena primio je jezik i običaje Albanaca i stopio se s njima