Tramp udario na Putinovu kasu: SAD uvodi najteže sankcije Rusiji od početka rata, zašto baš sad i sa kojim posledicama

zbiljaš

Domaćin
Poruka
3.757
Trampe Srbine, u pravi čas! Zaslužio si ljubav svih Srba i celivanje slike tvoje!

1761298402630.png






https://nova.rs/vesti/svet/zasto-tramp-bas-sada-uvodi-sankcije-rusiji/

Tramp udario na Putinovu kasu: SAD uvodi najteže sankcije Rusiji od početka rata, zašto baš sad i sa kojim posledicama


Mere koje su uvedene protiv „Rosnjefta“ i „Lukoila“ predstavljaju prvi slučaj da su Sjedinjene Države uvele sankcije Rusiji otkako se Donald Tramp vratio na vlast u januaru.

Nove sankcije protiv ruske nafte​

Vašington je u četvrtak objavio oštre sankcije protiv dve najveće ruske naftne kompanije, u potezu koji označava značajnu promenu u Trampovom pristupu okončanju rata u Ukrajini. Ministar finansija Skot Besent izjavio je da su sankcije uvedene zbog „Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat“ i da su „Rosnjeft“ i „Lukoil“ ključni izvori finansiranja Kremlja. Sve njihove imovine u SAD biće zamrznute, a američkim kompanijama i pojedincima zabranjeno je poslovanje s njima, piše Gardijan.

Sankcije obuhvataju i desetine njihovih podružnica, dok su strane finansijske institucije koje posluju s ruskim naftnim divovima upozorene da bi mogle biti izložene takozvanim sekundarnim sankcijama – što pre svega pogađa banke u Kini, Indiji i Turskoj koje posreduju u prodaji ruske nafte.

1662026581-h_57654154-1024x683.jpg


Zašto sada?​

Tokom kampanje 2024. Tramp je tvrdio da bi „rat u Ukrajini okončao za 24 sata“. Međutim, po povratku u Belu kuću suočio se s realnošću mnogo složenijom od predizbornih obećanja. Njegovi stavovi o ratu često su se menjali – od podrške Ukrajini i ideje da povrati svu izgubljenu teritoriju, do najnovijih izjava da bi Donbas trebalo podeliti tako da većim delom ostane pod ruskom kontrolom.

Ove nedelje Tramp je iznenada otkazao planirani drugi samit s Putinom, navodno nezadovoljan ruskim preduslovima za susret. „Svaki put kada razgovaram s Vladimirom, razgovor je dobar – ali nikuda ne vodi“, izjavio je Tramp, pokazujući nestrpljenje.

Efikasnost sankcija​

Energija čini oko četvrtinu ruskog budžeta, pa bi sankcije mogle dodatno da pritisnu Kremlj. Bivši zvaničnik Ministarstva finansija Maršal Bilingsli ocenjuje da je pretnja sankcijama bankama koje posluju s ruskim kompanijama „ključni potez“, jer bi mogla otežati kupovinu ruske nafte.

Međutim, drugi analitičari su skeptični. Tomas Grejam iz Saveta za spoljne odnose kaže da je „iluzorno verovati da će ovo promeniti Putinovu politiku“ jer je Moskva godinama uspešno zaobilazila slične mere.

Uprkos tome, analitičar Tomas O’Donel smatra da bi sankcije mogle ozbiljno pogoditi izvoz ruske nafte u Indiju, jednog od najvećih kupaca, i da bi to „moglo uništiti Rusiju kao petro-državu“.

Političke kalkulacije​

Uticaj sankcija zavisiće od toga koliko će ih SAD strogo sprovoditi. Bajdenova administracija ih je ranije izbegavala da ne bi dodatno podigla cene energije, dok Tramp mora balansirati između pritiska na Rusiju i svog predizbornog obećanja da će održati niske cene goriva.

Evropska unija u međuvremenu planira novi paket pomoći Ukrajini vredan 140 milijardi evra, dok Kijev i dalje traži od Vašingtona dozvolu za korišćenje dalekometnih raketa. Tramp, međutim, tvrdi da SAD „nema nikakve veze“ s tim oružjem – pokušavajući da izbegne novu eskalaciju s Moskvom.
 
Poslednja izmena:
Siromaštvo i glad to da
Beda nikad
Zato im niko ne može ništa

Setimo se "Besmrtnog puka"
To ne može svako...

1941 kod Minska se predalo 325.000, kod umana 103.000, Smolensk 348.000, Gomel 30.000, Demjansk 35.000, Kijev 665.000 kod lewingrada 20.000, Melitopol ' 100.000, Vayma 662.000, Kerč 100.000, Harkov 207.000
 

TRUMP SE NE ZAUSTAVLJA, IDE NOVI UDAR NA RUSIJU, POSLAO PORUKU EVROPI: "Sve im uzmite"


Washington razmatra nove mjere protiv ruskih banaka i naftnog sektora dok traži podršku evropskih saveznika.

Prije 23 min

1761581329286.png



Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pripremila je dodatne sankcije koje bi mogla nametnuti ključnim sektorima ruske ekonomije ako predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin nastavi odgađati završetak ruske invazije na Ukrajinu, objavio je Reuters.

Američki dužnosnici također su rekli evropskim kolegama da podržavaju korištenje zamrznutih ruskih sredstava Evropske unije za kupnju američkog oružja za Kijev, a u Washingtonu su održani prvi razgovori o mogućem korištenju ruskih sredstava koja se nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama za podupiranje Ukrajine.

Iako nije jasno hoće li Washington u bliskoj budućnosti doista provesti neke od tih mjera, čini se da Trumpova administracija ima razvijene instrumente za dodatno pritiskanje Moskve, nakon što je Trump u srijedu prvi put od povratka na dužnost u siječnju uveo sankcije Ruskoj Federaciji.

Evropski saveznici nadaju se da će on nastaviti pojačavati pritisak na Moskvu, a razmatraju i vlastite značajne mjere. Jedan viši američki dužnosnik rekao je Reutersu da bi želio da evropski saveznici naprave sljedeći veliki korak protiv Ruske Federacije. Drugi izvor naveo je da će Trump vjerovatno napraviti kratku pauzu od nekoliko sedmica kako bi procijenio reakciju Ruske Federacije na objavu sankcija.

Mjere su bile usmjerene na naftne kompanije Lukoil i Rosneft. One su izazvale skok cijene nafte za više od dva dolara i natjerale velike kineske i indijske kupce ruske nafte da traže alternative.

Dodatne sankcije koje su pripremile Sjedinjene Američke Države usmjerene su na ruski bankarski sektor i infrastrukturu kojom se ruska nafta doprema na svjetsko tržište, objavio je Reuters.

Prošle su sedmice ukrajinski dužnosnici uputili Washingtonu prijedlog za nove sankcije, među kojima se isticala mjera potpunog isključivanja ruskih banaka iz dolarskog sustava, naveli su izvori upućeni u razgovore. Nije, međutim, jasno razmatra li američka administracija ozbiljno ukrajinske prijedloge, dodali su izvori.

U Sjedinjenim Američkim Državama pokrenuta je i inicijativa u Senatu, gdje dio zastupnika pokušava oživjeti dugo zaustavljeni dvostranački zakon o sankcijama. Izvor upoznat s unutarnjim procesima rekao je da je predsjednik Donald Trump otvoren za odobrenje tog paketa, ali je malo vjerovatno da će se to dogoditi ovaj mjesec.


Posebni izaslanik ruskog predsjednika za ulaganja i gospodarsku saradnju Kiril Dmitrijev rekao je u petak da su Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja za okončanje rata, dok je glasnogovornica ukrajinskog veleposlanstva u Washingtonu Halina Jusipjuk pozdravila nedavne sankcije i poručila da je „demontaža ruske ratne mašine najhumaniji način da se ovaj rat okonča“.

Trumpova odluka o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji zaključila je burnu sedmicu američke politike prema Ukrajini. Prošle je sedmice razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i najavio njihov sastanak u Budimpešti, čime je iznenadio Ukrajinu. Dan poslije sastao se u Washingtonu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kojem su američki dužnosnici predložili da u sklopu mirovnog sporazuma preda dio teritorija u Donbasu. Zelenski je to odbio, a Trump je potom zauzeo stav da bi se sukob trebao zamrznuti na postojećim linijama bojišnice.

Tokom vikenda Ruska Federacija je Washingtonu poslala diplomatsku notu s ponovljenim mirovnim prijedlozima, no nekoliko dana kasnije Trump je rekao novinarima da je sastanak s Putinom otkazan jer mu se „nije činio ispravnim“. Ruski izaslanik Kiril Dmitrijev naknadno je izjavio da sastanak nije otkazan, nego odgođen.

Dva američka dužnosnika ocijenila su da je plan o susretu s Putinom bio posljedica Trumpova pretjeranog optimizma nakon nedavnog dogovora o primirju u Gazi. Trump je na kraju odlučio uvesti sankcije Ruskoj Federaciji na sastanku u srijedu s ministrom financija Scottom Bessentom i državnim sekretarom Marcom Rubiom, rekao je visoki dužnosnik Bijele kuće.

Ukrajina je dobila američku podršku nakon što je proces odobravanja ciljanih podataka za dugometne napade premješten iz Pentagona u Washington u Zapadni zapovjedni centar Sjedinjenih Američkih Država u Europi u Njemačkoj, što američki i europski dužnosnici smatraju odlukom više odlučnom prema Rusiji.

Predsjednik Donald Trump još nije spreman Ukrajini dati dugometne krstareće projektile Tomahawk, koje je Kijev zatražio.

Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na Evropu da pojača finansijski pritisak na Moskvu, a ministar finansija Scott Bessent potaknuo je Evropsku uniju da slijedi SAD u uvođenju sankcija.

Američki dužnosnici kritizirali su EU i zemlje NATO-a zbog nedostatka odlučnih koraka protiv Rusije.
 

Back
Top