Trabant, „kutija na točkovima“

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
396.850
Trabant, „kutija na točkovima“ iz koje kulja gust plavi dim, ponosno nosi titulu najgoreg automobila koji je čovek ikada napravio.
Ali ovo malo, prkosno istočnonemačko vozilo odbija da nestane – zahvaljujući grupi entuzijasta koji su i dalje posvećeni obnavljanju starih modela i njihovom održavanju na putevima.U Nemačkoj je danas registrovano oko 40.800 „Trabija“, kako ih od milja zovu, prema podacima nemačkog auto-kluba KBA. Pre deset godina bilo ih je oko 33.000.

Trabi je stekao „kultni status“ zbog povezanosti s ponovnim ujedinjenjem Nemačke i padom Berlinskog zida..
Prvi Trabanti proizvedeni su 1957. godine, tri godine nakon što je komunistička Istočna Nemačka odlučila da napravi „automobil za narod“.
Karoserija je bila izrađena od plastike pomešane s vlaknima papira ili pamuka, kako bi se uštedelo na uvozu čelika.
Zadnji prozori nisu se mogli otvarati, a dvotaktni motor ispuštao je guste oblake izgorelog ulja i benzina uz veliku buku.
Sa maksimalnom brzinom od 112 kilometara na sat, automobil je bio predmet podsmeha u Zapadnoj Nemačkoj, gde su putevima dominirali BMW i Mercedes
Clip_3trabant.jpg
 
Ipak, automobil je postao omiljeni simbol svakodnevnog života u Istočnoj Nemačkoj, cenjen zbog svog neobičnog dizajna i izdržljivosti.
Istočni Nemci su se prijavljivali na liste čekanja i po 15 godina da bi dobili svoj Trabant, koji je dolazio u tri boje – krem, nebesko plavoj i mentol zelenoj.
Kada je Berlinski zid pao 1989. godine, mnogi Istočni Nemci su se odvezli do granice i čekali satima u dugim redovima u svojim Trabantima, dok su motori ispuštali oblake dima.

Posle ujedinjenja, mnogi su prodali svoje automobile kako bi kupili modernije modele, dok su ih hiljade poklanjali ili jednostavno ostavljali na granici.
Poslednji Trabant, ružičaste boje, proizveden je 1991. godine.
Danas posetioci Muzeja Trabija u Berlinu mogu da vide kolekciju od 20 primeraka ovog legendarnog automobila, pa čak i da se provozaju kroz najpoznatije komunističke znamenitosti grada u jednom od njih.
istockphoto-1178737670-612x612.jpg
 

Back
Top