Tiho ubijate motor svaki dan, a da to i ne znate: Vožnja u pogrešnoj brzini uništava auto

acabg

Buduća legenda
VIP
Poruka
28.097
Kako prepoznati i izbeći "gušenje" motora – štetnu naviku koja može ozbiljno oštetiti automobil

41991_voznja-shakked-rashty-shutterstock-1213319887_f.webp


Vožnja automobila sa manuelnim menjačem za mnoge je pravi užitak, ali zahteva određenu veštinu. Iako iskusni vozači znaju da pravilnim menjanjem brzina mogu uštedeti gorivo, manje iskusni često prave grešku koja može skupo koštati – "guše" motor.

Ova naizgled bezazlena navika nepotrebno opterećuje motor i s vremenom može dovesti do ozbiljnih kvarova.

Šta je tačno "gušenje" motora?​


Jednostavno rečeno, do "gušenja" ili preopterećenja motora dolazi kada pokušavate naglo da ubrzate u previsokom stepenu prenosa ("brzini"), pri čemu su obrtaji motora preniski.

Klasičan primer je vožnja 50 km/h u petoj brzini, gde umesto da prebacite u niži stepen prenosa, samo pritisnete papučicu gasa do kraja.

71210_menjac-bits-and-splits-shutterstock-1027979416_iff.jpg



Iako početnicima može delovati da viša brzina znači i veću snagu, istina je suprotna. Niži stepani prenosa (prva, druga, treća) zaduženi su za isporuku obrtnog momenta koji je ključan za pokretanje i efikasno ubrzavanje automobila.

Sa druge strane, viši prenosi (peta ili šesta brzina) služe za održavanje postignute, konstantne brzine uz što manju potrošnju goriva. Pokušaj snažnog ubrzanja u takvim brzinama stvara ogromno i štetno opterećenje za motor, piše Index.

Koje su posledice za motor?​


150465_motor-servis-standret-shutterstock-759448675_iff.jpg

Kontinuirano preopterećenje motora s vremenom uzima danak na njegovim vitalnim delovima. Ovo su najčešće posledice:

Oštećenje klipova i cilindara:

Zbog prevelikog naprezanja, na zidovima cilindara nakupljaju se naslage ugljenika. Vrući klipovi i njihovi prstenovi mogu se "zalepiti" za te naslage, što s vremenom dovodi do njihovog ubrzanog habanja i trajnog oštećenja.

"Propuštanje" kompresije:

Kada se klipni prstenovi istroše, više ne zaptivaju cilindar kako bi trebalo. Vrući gasovi iz komore za sagorevanje tada "probijaju" pored klipa u karter (kućište radilice). To povećava pritisak i temperaturu u karteru i može ometati pravilno podmazivanje pokretnih delova motora.

Kontaminacija ulja:

Gasovi koji dospeju u karter mogu se pomešati sa vlagom i stvoriti kiseline koje nagrizaju metalne komponente. Sama vlaga kontaminira motorno ulje, stvarajući štetan talog (mulj), podstičući koroziju unutar motora.

Sve navedeno vodi ka kvarovima i skupim popravkama koje se lako mogu izbeći.

Kako pravilno voziti i izbeći štetu?​


Srećom, rešenje je jednostavno – usvojite ispravne vozačke navike. Dovoljno je da naučite kako vaš automobil "diše" i kada je pravo vreme za promenu brzine. Držite se sledećih osnovnih pravila:

Za ubrzanje koristite niže "brzine":

Ako želite snažno ubrzanje, uvek prebacite u niži stepen prenosa. Motor će tada raditi u optimalnom rasponu obrtaja i isporučiti potreban obrtni moment bez naprezanja.

Više "brzine" su za krstarenje:

Kada postignete željenu brzinu na otvorenom putu, prebacite u viši prenos (četvrtu, petu ili šestu) i održavajte je. Tako štedite gorivo i čuvate motor.

Prilagodite brzinu pre usporavanja:

Kada se spremate da usporite ili stanete, prvo lagano kočite, a zatim pravovremeno prebacujte u niže stepene prenosa kako biste uvek bili spremni za nastavak vožnje.

Usvajanjem ovih navika, ne samo da ćete zaštititi motor i izbeći skupe kvarove, već ćete i voziti efikasnije i sigurnije.

https://www.b92.net/automobili/gara...ku-koja-moze-ozbiljno-ostetiti-automobil/vest
 
Pisac članka je iz 70-80tih godina prošlog veka. Već polovinom 90tih su automobili dobili varijabilne ventile. Dakle dodavanje gasa u višoj brzini neće oštetiti ništa. U nižim može da ošteti jedino srce lamele (vibracije kada prerano ubacimo u višu brzinu ili je uspon. I plivajući zamajac ako ga auto ima.

Nekada su ventili šklopotali ali se sada prilagode i čak motor ne ubacuju više goriva.
 
Meni je uvek ona filozofija neprebacivanja u prvu pre nego sto auto stane nebulozna. Imas toliko situacija sa raznim autima po gradskoj voznji gde moras da prebacis u prvu pri pokretu. Nabio ti se neko pozadi, sporo kretanje na semaforu u koloni i sl.
Kod manuelaca nije to bas tako jednostavno, prilikom kretanja prebaciti u prvu, ne vidim razlog za to, vise puta mi se desi u nekoj nepredvidjenoj situaciji gde se naglo koci, menjac ostane u trecoj, cetvrtoj....pa izbacim u leru...u drugu mogu da krenem bez problema i ne prebacujem uvek u prvu kad zastanem nakratko.
 
Kod manuelaca nije to bas tako jednostavno, prilikom kretanja prebaciti u prvu, ne vidim razlog za to, vise puta mi se desi u nekoj nepredvidjenoj situaciji gde se naglo koci, menjac ostane u trecoj, cetvrtoj....pa izbacim u leru...u drugu mogu da krenem bez problema i ne prebacujem uvek u prvu kad zastanem nakratko.
Pa to. Zato je automatik super stvar.Skoro sam vozio skodu 2024 - automatik. Milina.
 
Kod manuelaca nije to bas tako jednostavno, prilikom kretanja prebaciti u prvu, ne vidim razlog za to, vise puta mi se desi u nekoj nepredvidjenoj situaciji gde se naglo koci, menjac ostane u trecoj, cetvrtoj....pa izbacim u leru...u drugu mogu da krenem bez problema i ne prebacujem uvek u prvu kad zastanem nakratko.
Isto tako, dok se ikako krećem ( ili skoro tako) , ne prebacujem u prvu. Takva moja praksa nije dovela do nekih kvarova.

Samo me zanima ko to pritišće gas žestoko u petoj pri 50 km/ h, tj ko uope vozi u 5- oj pri 50 km/ h :think:
 
Manuelac je prošlost, više za vikend auto. Automatik je ono što nam treba u budućnosti.

Nikada ne treba manuelac ubacivati u prvu dok se vozilo kreće jer prva brzina NEMA sinhron i oštećuju se zupčanici. I meni se desi ponekad kada žurim izbegavam to i ne krlja nikada.

Ali oštećuje na duge staze.
Mario, zaostao si
u 90- etima, ako ne i u 80- etima:D
 

Back
Top