Švajcarska ukida "pisana slova"

Da li treba zameniti pisana slova "poluštampanim" slovima u srpskim školama?

  • Da

  • Ne


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.

MidHealer

Aktivan član
Poruka
1.194
U švajcarskim kantonima u kojima se govori nemački jezik, učenici od leta 2016 godine neće više učiti tzv. pisana slova (Švajcarci to zovu Schnüerlischrift, oficijelno ime Verbundene Schulschrift ("povezana školska pisana slova") ). Umesto pisanih slova, učiće se tzv. "osnovna" slova/font (Basisschrift), mogli bi ih i za potrebe diskusije ovde zvati "poluštampana slova".

Inače, pisanje tzv. pisanim slovima i obavezno sastavljanje slova linijom je zapravo uvedeno iz čisto tehničkih razloga - zbog ograničenosti pisanja perom, odnosno penkalom - da se tok mastila iz pera/penkala ne bi prekidao. Pošto se danas pera i penkala retko koriste, pored grafitnih i "hemijskih" olovaka, nema više ni potrebe za specijalnim načinom pisanja napravljenih samo za njih. Takođe, Basisschrift nije isto što i tzv. "štampana slova", već se nalazi negde između štampanih i pisanih slova, bez prinude da se slova obavezno povezuju pri pisanju - mada povezivanje slova koristeći poluštampana slova nije "zabranjeno", pogotovo ako se u nekim kombinacijama "nudi" zbog bržeg pisanja, recimo između "a" i "m", i slično.

Švajcarci imaju već iskustva sa ovim (neki kantoni su ovo ranije uveli), i ta iskustva govore da deca (i odrasli) mnogo više vole Basisschrift, da njime mnogo brže pišu nego pisanim slovima, i da je krajni rezultat mnogo čitljiviji. Slično su već uradili Finci, koji su inače godinama daleko najbolji po pitanju obrazovanja u Piza studijama i testiranju. Pored bržeg pisanja i čitljivijih tekstova, poluštampana slova imaju i prednost kod računarske obrade.

Za upoređenje, isti tekst napisan Basiscschriftom (poluštampana slova) i Schnüerlischriftom (pisana slova), od strane učenika 4. razreda:


aaaa.jpg



Šta mislite, da li treba zameniti pisana slova poluštampanim slovima i u srpskim školama?
 
Poslednja izmena:
Šta mislite, da li treba zameniti pisana slova poluštampanim slovima i u srpskim školama?

Realno gledano štampana slova su uvek čitljivija, ma koliko ti je grozan rukopis :lol:

Ne znam za vas ali ja licno pisem mnogo brze pisanim slovima.

To je sve stvar navike, imao sam druga u razredu koji je sve pisao štampano, i pisao je podjednako brzo kao i svi ostali u razredu, ostatak razreda se uvek čudio kako to može.
 
Ne znam za vas ali ja licno pisem mnogo brze pisanim slovima.

Pa pisana slova su i izmišljena zbog bržeg pisanja...

- - - - - - - - - -

Realno gledano štampana slova su uvek čitljivija, ma koliko ti je grozan rukopis :lol:



To je sve stvar navike, imao sam druga u razredu koji je sve pisao štampano, i pisao je podjednako brzo kao i svi ostali u razredu, ostatak razreda se uvek čudio kako to može.

Onda bi još brže pisao kad bi povezivao slova, tj. pisao tzv. pisanim slovima...
 
Pa pisana slova su i izmišljena zbog bržeg pisanja...

Pa i ne baš - kako sam naveo, izmišljena su da bi se prevazišli tehnički nedostaci pisanja mastilom, gde je neprekinuto držanje penkala na papiru tokom pisanja pomagalo ravnomerno isticanje mastila.

A što se tiče brzine - testovi koji su Švajcarci napravili u svom školskom sistemu, dakle u praksi, pokazuju da učenici mnogo brže pišu poluštampanim slovima nego pisanim.

- - - - - - - - - -

Ne, nikako...
To je lagana amputacija nacionalnog pisma !

Kakve ovo veze ima sa nacionalnim pismom ili pismima?
Opet paranoja i zavere svih protiv nas? :zroll:
 
Pa i ne baš - kako sam naveo, izmišljena su da bi se prevazišli tehnički nedostaci pisanja mastilom, gde je neprekinuto držanje penkala na papiru tokom pisanja pomagalo ravnomerno isticanje mastila.

A što se tiče brzine - testovi koji su Švajcarci napravili u svom školskom sistemu, dakle u praksi, pokazuju da učenici mnogo brže pišu poluštampanim slovima nego pisanim.

- - - - - - - - - -



Kakve ovo veze ima sa nacionalnim pismom ili pismima?
Opet paranoja i zavere svih protiv nas? :zroll:

Nema paranoje, al' ima krelaca !
 
Ne, nikako...
To je lagana amputacija nacionalnog pisma !
Pa to nema veze sa nacionalnim pismom, mozes i cirlicom da pises ta stampana slova.

I u Nemackoj je u mnogom osnovnim skolama to vec nekoliko godina u nekom eksperimentalnom
stadijumu je je uoceno da mala deca ( djaci prvaci) nepotrebno mnogo vremena provode pisuci tanke i debele
crte, kosa tanka, uspravno debela, a onda im se ogadi to pisanje. Kaliografija samo na casovima crtanja
i umetnosti, a u skolama je bi trebalo da bude dozvoljeno ovo pojednostavljeno pisanje slova.
I ja sam se odvikla od pisanih slova, pisem neka cudna stampana, ali citljiva, povezujem ih naravno nekim crticama.

Vec godinama, ako ne i decenijama popunjavamo testove, formulare, po ovom sistemu iz prostog razloga sto su
ti kaliografski rukopisi necitki.
 
To da se štampanim slovima piše brže nego pisanim stvarno ne znam kako neko može da poveruje. Ukoliko je to "dokazano" u nekom eksperimentu, siguran sam da je u pitanju neki projekat usmeren u pravcu sveopšte debilizacije čovečanstva, poput ovih bolonjskih budalaština i tome slično.

Pisana slova upravo i služe kada treba nešto da se brzo zapiše, i često služe samo onome ko to zapisuje, pa taj može i nečitko da piše jer razume svoj rukopis.

Što se tiče kose tanke i kose debele, na to gledam samo kao na pripremu potrebnu da deca steknu motoriku za pisanje prvih slova, ništa više. A da se sa tim preteruje, sasvim moguće.

Čuj štampanim slovima se piše brže nego pisanim, o vo imja oca i sina....:pop:
 
To da se štampanim slovima piše brže nego pisanim stvarno ne znam kako neko može da poveruje. Ukoliko je to "dokazano" u nekom eksperimentu, siguran sam da je u pitanju neki projekat usmeren u pravcu sveopšte debilizacije čovečanstva, poput ovih bolonjskih budalaština i tome slično.

Pisana slova upravo i služe kada treba nešto da se brzo zapiše, i često služe samo onome ko to zapisuje, pa taj može i nečitko da piše jer razume svoj rukopis.

Što se tiče kose tanke i kose debele, na to gledam samo kao na pripremu potrebnu da deca steknu motoriku za pisanje prvih slova, ništa više. A da se sa tim preteruje, sasvim moguće.

Čuj štampanim slovima se piše brže nego pisanim, o vo imja oca i sina....:pop:


Daklem, da zaključimo da Švajcarci lažu sami sebe, i hoće sami sebi da naude ;)
 
Ili da zaključimo da su svi budale, samo su Švajcarci pametni? z;)

Pa sad, i Finci su već uradili isto - u školama uče samo "štampana" i "polupisana" slova, ne i pisana. A Finska ima najbolji školski sistem na svetu, i godinama su prvi na svim proverama znanja učenika svih nivoa... :think:

A i ovde se ne radi o tome ko je budala ili nije, nego o očiglednoj demonstraciji spremnosti da se unapredi sistem ako postoje jake indicije (testovi, iskustva drugih, itd) za to.

Da podsetimo, u srpskim školama su nekada đaci pisali kredom na tablicama, papira i olovaka nije bilo, o kompjuterima da i ne pričamo. Da li to znači da treba da prognamo sveske, olovke i kompjutere iz škola, jer je to zapravo bila satanska zavera neprijatelja srpskog naroda, a tablice i kreda, koje smo "ranije i oduvek koristili" su bili bolji? ;)
 
Poslednja izmena:
Pa sad, i Finci su već uradili isto - u školama uče samo "štampana" i "polupisana" slova, ne i pisana. A Finska ima najbolji školski sistem na svetu, i godinama su prvi na svim proverama znanja učenika svih nivoa... :think:

A i ovde se ne radi o tome ko je budala ili nije, nego o očiglednoj demonstraciji spremnosti da se unapredi sistem ako postoje jake indicije (testovi, iskustva drugih, itd) za to.

Da podsetimo, u srpskim školama su nekada đaci pisali kredom na tablicama, papira i olovaka nije bilo, o kompjuterima da i ne pričamo. Da li to znači da treba da prognamo sveske, olovke i kompjutere iz škola, jer je to zapravo bila satanska zavera neprijatelja srpskog naroda, a tablice i kreda, koje smo "ranije i oduvek koristili" su bili bolji? ;)
Znam prosvetne radnike koji se groze te priče o Finskoj "kao najnaprednijem školskom sistemu". Te provere znanja su zasnovane na takozvanim PISA testovima koje su kao kriterijum izložene osporavanjima ali se o tome malo govori jer taj PISA je deo globalizacijskog koncepta koji je trenutno preovlađujući i tome se nije uputno suprotstavljati. No to je druga priča. Tu nedavno neko je odlično poentirao poredivši finski i mađarski sistem (Mađari su među onima koji se odupiru). "Zašto ne bismo primenili mađarski model obrrazovanja, koji su od posle rata imali 8 dobitnika Nobelove nagrade, nego sledimo finski model, koji imaju jednog nobelovca, Martija Ahtisarija?" z:D

U svakom slučaju, nije najuputnije slediti nečije recepte (švajcarske, finske) na bazi marketinških stereotipa o tome da su oni mnogo pametni.
 

Kakvo je ovo pisanje levo, sa dva različita slova i? Jedno štampano (Pippi, Lippen), a drugo pisano (im Arm; mitten; reiefen). Cirkus. Još to stave kao primer "nečega".


Psihološka poenta priče je da se uče "pravilnija" slova a da rukupis svako sam razvija. Uostalom, tako se u Hrvatskoj radi već 40 godina. Pisana slova se uče kao perpendikularno orijentisana, sa minimalnim brojem (bez) pomoćnih linija za spajanje sa drugim slovima. Npr. staviti na početku reči koja počinje malim c ili t poveznu liniju ispred slova je nonsens - zato se i uči bez te lije, ali se uči povezivanje u zavisnosti od slovnog para - situacijski.

Nešto slično ovome:

TlAcLJq.jpg

... samo još svedenije, bez ukrasa koji su ovde izraženi kod velikih pisanih slova (B, D, L bez omče, malo f bez donje omče itd.).
 
Poslednja izmena:
Obavijest: U svim početnicama novi standard školskoga pisma
22. siječnja 2014.
Od školske godine 2014./2015. na sve će udžbenike i radne bilježnice za početno učenje pisanja hrvatskoga jezika biti primijenjen novouspostavljeni standard školskoga rukopisnoga (uspravnoga i kosoga) i školskoga formalnoga (uspravnoga i kosoga) pisma objavljen u tiskanome izdanju Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb, 2013.) na str. 4-5 i na internetskoj adresi pravopis.hr/slova 27. lipnja 2013. godine.

Važno je naglasiti da će standard školskoga rukopisnoga i školskoga formalnoga pisma primijeniti svi izdavači koji su nakladnici udžbenika i radnih bilježnica (početnica) za početno učenje pisanja hrvatskoga jezika (Alfa, Profil, Školska knjiga).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao nositelj autorskih prava tipova slova (fontova) ustupit će ih svim nakladnicima za te svrhe bez naknade.

Važno je naglasiti da je gosn ministar zaboravio da prema tiskanome izdanju Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb, 2013.) na str. 4-5 i na internetskoj adresi pravopis.hr/slova 27. lipnja 2013. godine treba promijeniti i pisanke A, B, i C.






Evo nekoliko primjera tog bajnog novog rukopisnog reda po zamisli IHJJ-a, naredbi ministra i u izvedbi Školske knjige. Uz svaku riječ napisao sam kako se do sada pisalo.










Itd. itd.



Izgleda da su susjedi prešli 2014. na ovo što Švajcarci izbacuju :lol: :per:
 
Ili da zaključimo da su svi budale, samo su Švajcarci pametni? z;)

Vidi, u Nemackoj ima vec 5-6 godina nekih, aj da ih nazovem oglednih ( valjda je na srpskom eksperimentalnih)
skola ( mislim da je stotinak osnovnih skola diljem D) koje takodje arche ovaj model kod djaka prvaka.
Utvrdjeno je da decu u prvom razredu frustrira to pisanje "crta kosa, uspravna debela", da kasnije imaju uzasne rukopise koje ziv
covek ne moze da desifruje, da ljjudi i tako prelaze na ta slova ( zbog raznih formulara i kojuecega) na ta stampana slova, a onda
im se automatski i rukopis na neki nacin pojednostavljuje pa samo nekim kukicama povezuju ta stampana slova,
tako da ja ( pretpostavljam i ti) uopste vise i ne znamo sta je ui kakav je nas rukopis nego improvizujemo nesto.

Lepo pisanje ce i dalje biti zastupljeno na casovima likovnog, ali za opismenjavanje smatra se da nije vise potrebno.
 
Dok sam bila u skoli u Svajcarskoj, ja sam imala kaligrafiju, odn. krasnopis, kako je u srpskom. Mi smo imali to kao poseban predmet. Prvo pismo, koje sam naucila je bilo hebrejski alfabet, s desna na levo, posle sam ucila srpsku cirilicu, pa latinicu i meni nikada ta kaligrafija nije predstavljala problem, ali sam primetila da je ostalim Evropljankama i Argentinkama i Brazilkama, sa kojima sam isla u skolu bilo veoma tesko. Ja sam iz krasnopisa imala, naravno, 20 (najvisa ocena po frnacuskom bodovnom sistemu) ili 6 (po svajcarskom). Na drugim casovima se nije insistiralo da se pise pisanim slovima. Ja ponekad kada pisem nekome pismo (sa nekima se dopisujem) ili kada pisem na frkancuskom, moje pesme ili price, pisem pisanom kaligrafijom, jer sam nekako navikla.
 
Vidi, u Nemackoj ima vec 5-6 godina nekih, aj da ih nazovem oglednih ( valjda je na srpskom eksperimentalnih)
skola ( mislim da je stotinak osnovnih skola diljem D) koje takodje arche ovaj model kod djaka prvaka.
Utvrdjeno je da decu u prvom razredu frustrira to pisanje "crta kosa, uspravna debela", da kasnije imaju uzasne rukopise koje ziv
covek ne moze da desifruje, da ljjudi i tako prelaze na ta slova ( zbog raznih formulara i kojuecega) na ta stampana slova, a onda
im se automatski i rukopis na neki nacin pojednostavljuje pa samo nekim kukicama povezuju ta stampana slova,
tako da ja ( pretpostavljam i ti) uopste vise i ne znamo sta je ui kakav je nas rukopis nego improvizujemo nesto.

Lepo pisanje ce i dalje biti zastupljeno na casovima likovnog, ali za opismenjavanje smatra se da nije vise potrebno.
Mislim da sve to ima veze sa preovlađujućom upotrebom računara, zbog čega verovatno umeju da prođu i meseci a da čovek ne napiše ništa svojom rukom, osim potpisa u banci. Zbog toga pisana slova postaju pismo za sopstvenu upotrebu, pa kada je već tako, onda što ne bi prepustili svakome da piše kako hoće - pisano, štampano, polupisano, itd.

Pored toga, ne znam koliko su Nemci primer na koji se treba ugledati kada su ove stvari u pitanju. Pre nekoliko godina, pojednpstavili su i promenili svoj pravopis, mnoga ugledna izdanja su štampana tim novim pravopisom, da bi posle nekoliko godina zaključili da je stvar propala i vratili se na staro. Sigurno znaš o čemu pričam.

Najzad, voleo bih da vidim koje su to škole u kojima su Nemci primenili taj eksperiment sa izbacivanjem pisanih slova. Da li su to škole u koje idu deca iz nemačkih boljih kuća, ili one u koje uglavnom ide useljenička boranija koja, što se Nemaca tiče, može slobodno da bude i nepismena, njima je svejedno.
 

Back
Top