MidHealer
Aktivan član
- Poruka
- 1.194
U švajcarskim kantonima u kojima se govori nemački jezik, učenici od leta 2016 godine neće više učiti tzv. pisana slova (Švajcarci to zovu Schnüerlischrift, oficijelno ime Verbundene Schulschrift ("povezana školska pisana slova") ). Umesto pisanih slova, učiće se tzv. "osnovna" slova/font (Basisschrift), mogli bi ih i za potrebe diskusije ovde zvati "poluštampana slova".
Inače, pisanje tzv. pisanim slovima i obavezno sastavljanje slova linijom je zapravo uvedeno iz čisto tehničkih razloga - zbog ograničenosti pisanja perom, odnosno penkalom - da se tok mastila iz pera/penkala ne bi prekidao. Pošto se danas pera i penkala retko koriste, pored grafitnih i "hemijskih" olovaka, nema više ni potrebe za specijalnim načinom pisanja napravljenih samo za njih. Takođe, Basisschrift nije isto što i tzv. "štampana slova", već se nalazi negde između štampanih i pisanih slova, bez prinude da se slova obavezno povezuju pri pisanju - mada povezivanje slova koristeći poluštampana slova nije "zabranjeno", pogotovo ako se u nekim kombinacijama "nudi" zbog bržeg pisanja, recimo između "a" i "m", i slično.
Švajcarci imaju već iskustva sa ovim (neki kantoni su ovo ranije uveli), i ta iskustva govore da deca (i odrasli) mnogo više vole Basisschrift, da njime mnogo brže pišu nego pisanim slovima, i da je krajni rezultat mnogo čitljiviji. Slično su već uradili Finci, koji su inače godinama daleko najbolji po pitanju obrazovanja u Piza studijama i testiranju. Pored bržeg pisanja i čitljivijih tekstova, poluštampana slova imaju i prednost kod računarske obrade.
Za upoređenje, isti tekst napisan Basiscschriftom (poluštampana slova) i Schnüerlischriftom (pisana slova), od strane učenika 4. razreda:
Šta mislite, da li treba zameniti pisana slova poluštampanim slovima i u srpskim školama?
Inače, pisanje tzv. pisanim slovima i obavezno sastavljanje slova linijom je zapravo uvedeno iz čisto tehničkih razloga - zbog ograničenosti pisanja perom, odnosno penkalom - da se tok mastila iz pera/penkala ne bi prekidao. Pošto se danas pera i penkala retko koriste, pored grafitnih i "hemijskih" olovaka, nema više ni potrebe za specijalnim načinom pisanja napravljenih samo za njih. Takođe, Basisschrift nije isto što i tzv. "štampana slova", već se nalazi negde između štampanih i pisanih slova, bez prinude da se slova obavezno povezuju pri pisanju - mada povezivanje slova koristeći poluštampana slova nije "zabranjeno", pogotovo ako se u nekim kombinacijama "nudi" zbog bržeg pisanja, recimo između "a" i "m", i slično.
Švajcarci imaju već iskustva sa ovim (neki kantoni su ovo ranije uveli), i ta iskustva govore da deca (i odrasli) mnogo više vole Basisschrift, da njime mnogo brže pišu nego pisanim slovima, i da je krajni rezultat mnogo čitljiviji. Slično su već uradili Finci, koji su inače godinama daleko najbolji po pitanju obrazovanja u Piza studijama i testiranju. Pored bržeg pisanja i čitljivijih tekstova, poluštampana slova imaju i prednost kod računarske obrade.
Za upoređenje, isti tekst napisan Basiscschriftom (poluštampana slova) i Schnüerlischriftom (pisana slova), od strane učenika 4. razreda:
Šta mislite, da li treba zameniti pisana slova poluštampanim slovima i u srpskim školama?
Poslednja izmena: