Švajcarska, a u Srbiji!

dlugomir

stari roker
Moderator
Poruka
240.329

Ovo selo zovu "srpska Švajcarska" i ima ime od samo dva slova: U njemu živi manje od 500 stanovnika, leti izgleda kao razglednica, a zimi je prava bajka​


Do sela, koje ima neobično ime od dva slova - Ba - dolazi se sporednim putem iz sela Donje Leskovice ili preko Divčibara.
Retko ko je čuo za ovo selo u Srbiji, ali ne zovu ga bez razloga "srpska Švajcarska". Razlog je očuvana, a tako očaravajuća priroda da imate osećaj da ste u podnožju Alpa. I možda je baš taj manjak popularnosti među turistima i očuvao njegovu izvornu lepotu, koju, opet, zaista treba posetiti, videti i doživeti. Neobično ime od samo dva slova samo doprinosi njegovom šarmu i autentičnosti.

Ba je selo koje se ne nalazi na glavnim putevima, pa se ne može lako pronaći slučajnim prolaznicima. Kroz selo ne prolazi magistralni put, nema prodavnica, a ni autobusi ovde ne voze. Ipak, život u Ba cveta. Ovo slikovito seoce u planinskom području Povlena, iznad Valjeva, jedno je od najlepših i, nažalost, najmanje poznatih mesta u Srbiji. Često ga nazivaju Srpskom Švajcarskom, ne zbog marketinških trikova, nego zbog njegove bajkovite prirode – prostrane planinske livade, guste šume četinara, planinski potoci i kuće rasute po brdima, kao da su naslikane.
 

Selo do kog vode samo sporedni putevi​

Do sela, koje ima neobično ime od dva slova, dolazi sporednim putem iz sela Donje Leskovice ili preko Divčibara, uz nepovoljan makadam koji je neprijatan za niske automobile. Ova nepristupačnost možda je razlog zašto je selo sačuvano u svojoj izolaciji.

Kada stignete, jedino što čujete su zvuci vetra koji prolazi kroz jelke i lavež psa sa vrha brda. Nema buke, ni žurbe - a ni stresa.
Planinska okolina sela Ba dom je divljim životinjama i često se noću mogu čuti vukovi, što je stanovnicima sasvim uobičajeno.
I svako ko je ikad ovde proveo određeno vreme, nosi tople preporuke za vikend izlet - baš kao i za Knjaževac, grad koji mnogi upoređejuju sa Venecijom.

Crne borovnice i planinski medunac​

Ujutru, prostrane livade pune su divljih jagoda, lekovitih biljaka i pečuraka.
Stariji meštani i dalje znaju koja biljka leči, gde raste "crna borovnica" i kada je vreme za berbu "planinskog medunca".

Kuće od betona i blata i tek nekoliko porodica​

U Ba živi samo nekoliko porodica, pretežno starijeg stanovništva, ali poslednjih godina mladi parovi iz Beograda i Valjeva pokušavaju da obnove dedovinu. Kuće su pravljenje od kamena, drveta i blata, bez betona, ali sa srcem. Grejanje je na drva, voda se donosi iz izvora, a struja ponekad nestane tokom snežnih padavina. Ipak, niko se ne žali.
 
Leti selo Ba izgleda kao razglednica, dok zimi sneg zna da padne više od metra, ali meštani tvrde da je to vreme savršeno za čitanje, molitvu i pečenje rakije. Iako nema puno dešavanja, svaka poseta se pamti i ko dođe - vraća se.

Potencijal za turizam​

U Ba nema hotela i aprtmana za izdavanje, ali postoji nekoliko domaćinstava koja primaju goste po dogovoru. Nude prenoćište, domaću hranu, predivne pejzaže i tišinu koja odmara dušu. Neki turisti kampuju na livadama, neki dolaze sa planinarima iz Valjeva. Ovo mesto je idealno za tihi turizam – onaj pravi, nekomercijalni oblik putovanja gde gost postaje deo zajednice, a ne samo klijent.

Iako Ba ima manje od 500 stanovnika, život tu ne prestaje. Uvek ima nekoga da oreže voće, da zapali sveću u crkvi Svetog Ilije, i da se javi sa kapije. Oni koji jednom posete ovo mesto kažu da se Ba mora doživeti.
Dovoljno razloga za odlazak, zar ne?
https://www.kurir.rs/zabava/zanimljivosti/9834987/selo-ba-zovu-srpskom-svajcarskom

Da li je bio neko od vas tamo? Koliko sam razumeo trebaju vam malo višlja kola, takoreći džip.
 
Nađoh malo i neke slike:

1763741820966.png

1763741839352.png


Ima i video u kom se pominje još jedna stvar zbog koje selo Ba i nije baš tako nepoznato, posebno u vreme 2. svetskog rata:

 
Ne znaju za ovo selo jer je bilo četnička prestonica za vreme rata, pa su komunisti to ućutkivali a sada malo koga zanima

U selu je sredinom januara 1944. godine održan Svetosavski kongres pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini.
 
Seljani, Bašani, su pokazivali na mesto gde se u „nemanjićko doba” topila ruda. Tu bi trebalo da su radili i nemački Sasi, pretpostavljalo se da naziv sela potiče od „bah” tj. potok.

Na Suvoboru je vođena Kolubarska bitka 1914. Kada je štitasta vaš uništila šljivike, Bašani su počeli da eksploatišu granit iz Građenika, „za kaldrmisanje Beograda i internacionalnog puta”
 

Back
Top