- Poruka
- 70.740
Kada se čovek igra stvoritelja...
‘HOĆEMO LI IH MOĆI ZAUSTAVITI?’ ‘Supersvinje’ krenule na Ameriku! Ovi hibridi unijeli su kaos u ekološku ravnotežu
Izrazom “supersvinje” ponekad opisujemo križance divljih i domaćih svinja, a karakterizira ih veća veličina, mišićna masa i otpornost na bolesti u usporedbi s uobičajenim vrstama svinja koje se uzgajaju u industrijskoj proizvodnji hrane diljem svijeta.
Supersvinje su nastale križanjem divljih i domaćih svinja tijekom procesa selekcije i uzgoja koji seže duboko u povijest. Divlje svinje su prirodno otpornije na bolesti i imaju veću mišićnu masu i snagu od domaćih svinja. Stoga su uzgajivači svinja križali divlje svinje s domaćim svinjama u nastojanju da poboljšaju zdravlje, otpornost i kvalitetu mesa u svojim stokovima.
Upravo zbog svojih iznimnih karakteristika, supersvinje se koriste u različite svrhe, uključujući proizvodnju mesa, istraživanje i razvoj novih tehnologija u genetici i medicini.
Točan datum i mjesto prvog križanja divljih i domaćih svinja nije poznat, ali se vjeruje da se to dogodilo prije mnogo stoljeća. Danas, uzgoj supersvinja se provodi u mnogim zemljama svijeta, a brojni programi se bave daljnjim razvojem i poboljšanjem ove vrste svinja.
I kanadski su farmeri uzgojili pametne i vrlo otporne svinje, veće i izdržljivije od tipičnih domaćih svinja. Križanjem domaćih i divljih svinja namjeravali su stvoriti hibridnu vrstu sposobnu izdržati niske zimske temperature.
Ideja je uspjela, možda i previše. No kada je potražnja za tim životinjama pala prije otprilike 20 godina, neki su farmeri odlučili pustiti svinje u divljinu i od tada one tamo preživljavaju.
Sada idu na jug u Sjedinjene Države i pokazalo se da ih se iznimno teško riješiti.
“Divlje svinje hrane se bilo čime. U proljeće pojedu tone i tone guščića i pačića. Mogu uhvatiti bjelorepog jelena, čak i odraslog. Prvotno je to bilo iznenađujuće i mislili smo da je to nešto što možemo loviti. No postalo je jasno da oni prijete našem bjelorepom jelenu, losu, a posebno pticama močvaricama. O šteti na usjevima da i ne govorimo. Loše strane nadmašuju sve koristi koje divlje svinje mogu imati kao vrsta za lov”, kaže Ryan Brook, voditelj kanadskog Istraživačkog projekta divljih svinja Sveučilišta Saskatchewan.
Kako stvari stoje, svinje su dospjele u Sjevernu Dakotu i s vremenom će se vjerojatno razmnožiti i proširiti kopnom Sjedinjenih Država.
‘HOĆEMO LI IH MOĆI ZAUSTAVITI?’ ‘Supersvinje’ krenule na Ameriku! Ovi hibridi unijeli su kaos u ekološku ravnotežu
Izrazom “supersvinje” ponekad opisujemo križance divljih i domaćih svinja, a karakterizira ih veća veličina, mišićna masa i otpornost na bolesti u usporedbi s uobičajenim vrstama svinja koje se uzgajaju u industrijskoj proizvodnji hrane diljem svijeta.
Supersvinje su nastale križanjem divljih i domaćih svinja tijekom procesa selekcije i uzgoja koji seže duboko u povijest. Divlje svinje su prirodno otpornije na bolesti i imaju veću mišićnu masu i snagu od domaćih svinja. Stoga su uzgajivači svinja križali divlje svinje s domaćim svinjama u nastojanju da poboljšaju zdravlje, otpornost i kvalitetu mesa u svojim stokovima.
Upravo zbog svojih iznimnih karakteristika, supersvinje se koriste u različite svrhe, uključujući proizvodnju mesa, istraživanje i razvoj novih tehnologija u genetici i medicini.
Točan datum i mjesto prvog križanja divljih i domaćih svinja nije poznat, ali se vjeruje da se to dogodilo prije mnogo stoljeća. Danas, uzgoj supersvinja se provodi u mnogim zemljama svijeta, a brojni programi se bave daljnjim razvojem i poboljšanjem ove vrste svinja.
I kanadski su farmeri uzgojili pametne i vrlo otporne svinje, veće i izdržljivije od tipičnih domaćih svinja. Križanjem domaćih i divljih svinja namjeravali su stvoriti hibridnu vrstu sposobnu izdržati niske zimske temperature.
Ideja je uspjela, možda i previše. No kada je potražnja za tim životinjama pala prije otprilike 20 godina, neki su farmeri odlučili pustiti svinje u divljinu i od tada one tamo preživljavaju.
Sada idu na jug u Sjedinjene Države i pokazalo se da ih se iznimno teško riješiti.
“Divlje svinje hrane se bilo čime. U proljeće pojedu tone i tone guščića i pačića. Mogu uhvatiti bjelorepog jelena, čak i odraslog. Prvotno je to bilo iznenađujuće i mislili smo da je to nešto što možemo loviti. No postalo je jasno da oni prijete našem bjelorepom jelenu, losu, a posebno pticama močvaricama. O šteti na usjevima da i ne govorimo. Loše strane nadmašuju sve koristi koje divlje svinje mogu imati kao vrsta za lov”, kaže Ryan Brook, voditelj kanadskog Istraživačkog projekta divljih svinja Sveučilišta Saskatchewan.
Kako stvari stoje, svinje su dospjele u Sjevernu Dakotu i s vremenom će se vjerojatno razmnožiti i proširiti kopnom Sjedinjenih Država.
