Stranke ljevice iz bivše Jugoslavije donose Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti

Ма, јок, они су као монархисти; не занима их цена сна, коју други треба да плаћају.
Ne radi se o snu, to vi kominternisti sanjate, tudje stvari. Radi se o osnovnoj etici. Postoji Srbija, neko je napravio, a nisi ti. Nemoj upadat u tudju kucu.
 
Poslednja izmena od moderatora:
A te stranke sve svoje članstvo mogu da skupe u jednom kombiju. Ili hajd minibusu.
Има њих и превише; сасвим довољно да прабе смутњу.
Можеш то да видиш и овде, на форуму.
На страну то, што слабо ко од њих уопште има некакве везе са идејама левице.
Углавном се ради о дилејама које пропагирају ову неолибералну подвалу хипер- капитала.
 
Zbog akutelnog stanja

Stranke ljevice iz bivše Jugoslavije donose Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti




B. R.
7min

3
komentara
6

dijeljenja


Jugoslavija Regija Ljevica Deklaracija o regionalnoj solidarnosti


Ilustracija: Shutterstock


Ljevičarske stranke iz Hrvatske, Srbije i Slovenije inicirale su Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti. Inicijatori ove deklaracije su Radnička fronta i Nova Ljevica iz Hrvatske, Socijaldemokratska unija iz Srbije i Levica iz Slovenije.


Njeni potpisnici su brojne istaknute ličnosti iz bivše Jugoslavije. Među njima su intelektualci Boris Buden, Viktor Ivančić, Srećko Horvat, Dragan Markovina, Igor Štiks, Filip Balunović, Asim Mujkić, Nerzuk Ćurak i Dejan Jović, kulturni radnici Rajko Grlić i Dino Mustafić, muzičari Mile Kekin, Antonije Pušić Rambo, Marko Šelić Marčelo i brojni drugi.

Kako su naveli, deklaracija je nastala zbog trenutne situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa te teških socijalnih, ekonomskih i političkih posljedica koje se, kako je istaknuto, tek očekuju.

Poručili su da deklaracija donosi jasne smjernice za buduću regionalnu solidarnost među zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije. Poziv je upućen pojedincima koji se, kako je saopćeno, prepoznaju u ključnim principima na kojima se deklaracija temelji.

Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti objavljujemo u cijelosti.

"Posljednjih trideset godina je za najveći dio stanovništva država nastalih nakon raspada Jugoslavije bilo obilježeno nacionalističkim sukobima, masovnim stradanjem, sveopštim osiromašenjem, privatizacijama društvenih i javnih dobara, mjerama štednje, kao i međusobnim neprijateljstvima i konkurencijom. Uvođenje kapitalističkih odnosa donijelo je deindustrijalizaciju, produbljivanje klasne nejednakosti, emigraciju i depopulaciju. Na udaru neoliberalnih politika našlo se i javno zdravstvo, što je rezultovalo urušavanjem standarda zdravstvene zaštite i infrastrukture, povećanjem ličnih troškova liječenja, povišenim brojem fatalnih ishoda i, konačno, masovnom emigracijom zdravstvenih radnica i radnika.

Iako već tri decenije nismo dio istog državnog okvira, naša društva dijele veliki broj socijalnih i ekonomskih problema. Pandemija COVID-19, kao i mjere za njeno suzbijanje, samo ubrzavaju već postojeće procese. Pandemija će se okončati, ali
naša društva više neće biti ista. Globalna ekonomska depresija pred nas postavlja dva izbora: ili ćemo pasivno posmatrati dodatno srozavanje životnog standarda i radnih uslova te zavisnost od domaćih tajkuna i stranog kapitala zainteresovanog
isključivo za izvlačenje profita; ili ćemo se aktivno boriti za osnovne potrebe najvećeg broja ljudi. Ta borba nije moguća bez zajedničkih napora i regionalne solidarnosti.

Regionalna solidarnost koju zastupamo zasniva se na:

• socijalnoj pravdi i jednakosti;
• rodnoj i seksualnoj ravnopravnost;
• nacionalnoj i etničkoj ravnopravnosti;
• očuvanju zajedničke životne sredine i njenih resursa;
• antifašizmu;
• saradnji i miru;
• empatiji i međusobnoj pomoći.

Vođeni ovim principima, mi, potpisnici ove deklaracije obavezujemo se da ćemo se, unutar naših društava, kao i regionalno, boriti protiv:

• uništavanja i zanemarivanja javnih i zajedničkih dobara te kršenja sveopšteg društvenog interesa;
• privatizacije, marginalizacije i komercijalizacije zdravstva, školstva, visokog obrazovanja i naučnih istraživanja;
• rasprodaje prirodnih resursa, strateške infrastrukture, saobraćajne mreže, energetskog sektora, urbanog javnog prostora i poljoprivrednog zemljišta;
• dužničkog ropstva kako naših zemalja tako i njihovih stanovnika;
• izazivanja sukoba, međunacionalne mržnje i ugrožavanja dobrosusjedskih odnosa;
• militarizacije i naoružavanja;
• diskriminacije na rodnoj, seksualnoj, etničkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi;
• ksenofobije prema ljudima u pokretu, izbjeglicama i migrantima;
• zatvaranja granica i podizanja zidova i žica;
• historijskog revizionizma i javne afirmacije poraženih fašističkih i nacističkih snaga i njihovih saradnika;
• umanjivanja, relativizovanja i glorifikovanja dokazanih masovnih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom.

Uz otpor navedenim politikama i idejama, zalagat ćemo se za:

• međusobnu pomoć u slučaju ekonomskih kriza, prirodnih katastrofa i vanrednih stanja ugroženosti stanovništva;
• obnovu i razvoj javnog zdravstva kao društvenog prioriteta koji podrazumijeva da svaka osoba, bez obzira na državljanstvo, ima slobodan i besplatan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti;
• obnovu privrednih i industrijskih resursa u javnom vlasništvu nužnih za društveni opstanak i napredak, od poljoprivrede, farmaceutskih i medicinskih pogona, rudarstva, stanogradnje, brodogradnje do digitalne tehnologije;
• zaštitu prirodnih resursa i životne sredine te ulaganje u obnovljive izvore energije u javnom vlasništvu;
• obnovu i unapređenje regionalne saobraćajne infrastrukture;
• intenzivnu akademsku saradnju od univerzitetskih programa do naučnih istraživanja, udruživanje istraživačkih kapaciteta i razmjenu kadrova;
• radno zakonodavstvo i radne uslove koji će štititi radnice i radnike, a ne profit;
• društvenu, ekonomsku i političku demokratizaciju kroz modele participacije i zajedničkog odlučivanja;
• zakonsku regulativu društvenog vlasništva, kao i razvoj samoupravnih kooperativa;
• slobodno kretanje, nastanjivanje, studiranje i zasnivanje radnog odnosa unutar zemalja regiona;
• regionalnu saradnju po pitanju izbjeglica i migranata, prava na azil i nastanjivanje;
• sve službene i spontane inicijative povezivanja, saradnje, mira i međusobnog poštovanja među državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, kao i s njihovim susjedima.


https://www.rts.rs/page/stories/sr/...ija-o-regionalnoj-solidarnosti-pandemija.html

http://rs.n1info.com/Region/a620616...sti-stranaka-levice-iz-bivse-Jugoslavije.html

https://www.klix.ba/vijesti/regija/...laraciju-o-regionalnoj-solidarnosti/200717073


Evo ga. Idemo. Stvarano novu, trecu Jugoslaviju.

Treca sreca :heart:
Lepo... Osim jedne 'sitnice': KASNITE 30 godina! Sada se možete hebati sa tim vašim programima! :zcepanje: :zcepanje:
 
Što nisi ostao da braniš onaj napaćeni narod , goloruku nejač und vekovna ognjišta ?
Ja sam bio, a to što bi neki ološ bio sretniji da je više Srba iz Hrvatske poginulo, baš mi je žao što im sreću kvarim. Uostalom, na forumu se proverom poruka može vrlo dobro videti koliko je tebi stalo do Srba i njihove dece
 
Zbog akutelnog stanja

Stranke ljevice iz bivše Jugoslavije donose Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti




B. R.
7min

3
komentara
6

dijeljenja


Jugoslavija Regija Ljevica Deklaracija o regionalnoj solidarnosti


Ilustracija: Shutterstock


Ljevičarske stranke iz Hrvatske, Srbije i Slovenije inicirale su Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti. Inicijatori ove deklaracije su Radnička fronta i Nova Ljevica iz Hrvatske, Socijaldemokratska unija iz Srbije i Levica iz Slovenije.


Njeni potpisnici su brojne istaknute ličnosti iz bivše Jugoslavije. Među njima su intelektualci Boris Buden, Viktor Ivančić, Srećko Horvat, Dragan Markovina, Igor Štiks, Filip Balunović, Asim Mujkić, Nerzuk Ćurak i Dejan Jović, kulturni radnici Rajko Grlić i Dino Mustafić, muzičari Mile Kekin, Antonije Pušić Rambo, Marko Šelić Marčelo i brojni drugi.

Kako su naveli, deklaracija je nastala zbog trenutne situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa te teških socijalnih, ekonomskih i političkih posljedica koje se, kako je istaknuto, tek očekuju.

Poručili su da deklaracija donosi jasne smjernice za buduću regionalnu solidarnost među zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije. Poziv je upućen pojedincima koji se, kako je saopćeno, prepoznaju u ključnim principima na kojima se deklaracija temelji.

Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti objavljujemo u cijelosti.

"Posljednjih trideset godina je za najveći dio stanovništva država nastalih nakon raspada Jugoslavije bilo obilježeno nacionalističkim sukobima, masovnim stradanjem, sveopštim osiromašenjem, privatizacijama društvenih i javnih dobara, mjerama štednje, kao i međusobnim neprijateljstvima i konkurencijom. Uvođenje kapitalističkih odnosa donijelo je deindustrijalizaciju, produbljivanje klasne nejednakosti, emigraciju i depopulaciju. Na udaru neoliberalnih politika našlo se i javno zdravstvo, što je rezultovalo urušavanjem standarda zdravstvene zaštite i infrastrukture, povećanjem ličnih troškova liječenja, povišenim brojem fatalnih ishoda i, konačno, masovnom emigracijom zdravstvenih radnica i radnika.

Iako već tri decenije nismo dio istog državnog okvira, naša društva dijele veliki broj socijalnih i ekonomskih problema. Pandemija COVID-19, kao i mjere za njeno suzbijanje, samo ubrzavaju već postojeće procese. Pandemija će se okončati, ali
naša društva više neće biti ista. Globalna ekonomska depresija pred nas postavlja dva izbora: ili ćemo pasivno posmatrati dodatno srozavanje životnog standarda i radnih uslova te zavisnost od domaćih tajkuna i stranog kapitala zainteresovanog
isključivo za izvlačenje profita; ili ćemo se aktivno boriti za osnovne potrebe najvećeg broja ljudi. Ta borba nije moguća bez zajedničkih napora i regionalne solidarnosti.

Regionalna solidarnost koju zastupamo zasniva se na:

• socijalnoj pravdi i jednakosti;
• rodnoj i seksualnoj ravnopravnost;
• nacionalnoj i etničkoj ravnopravnosti;
• očuvanju zajedničke životne sredine i njenih resursa;
• antifašizmu;
• saradnji i miru;
• empatiji i međusobnoj pomoći.

Vođeni ovim principima, mi, potpisnici ove deklaracije obavezujemo se da ćemo se, unutar naših društava, kao i regionalno, boriti protiv:

• uništavanja i zanemarivanja javnih i zajedničkih dobara te kršenja sveopšteg društvenog interesa;
• privatizacije, marginalizacije i komercijalizacije zdravstva, školstva, visokog obrazovanja i naučnih istraživanja;
• rasprodaje prirodnih resursa, strateške infrastrukture, saobraćajne mreže, energetskog sektora, urbanog javnog prostora i poljoprivrednog zemljišta;
• dužničkog ropstva kako naših zemalja tako i njihovih stanovnika;
• izazivanja sukoba, međunacionalne mržnje i ugrožavanja dobrosusjedskih odnosa;
• militarizacije i naoružavanja;
• diskriminacije na rodnoj, seksualnoj, etničkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi;
• ksenofobije prema ljudima u pokretu, izbjeglicama i migrantima;
• zatvaranja granica i podizanja zidova i žica;
• historijskog revizionizma i javne afirmacije poraženih fašističkih i nacističkih snaga i njihovih saradnika;
• umanjivanja, relativizovanja i glorifikovanja dokazanih masovnih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom.

Uz otpor navedenim politikama i idejama, zalagat ćemo se za:

• međusobnu pomoć u slučaju ekonomskih kriza, prirodnih katastrofa i vanrednih stanja ugroženosti stanovništva;
• obnovu i razvoj javnog zdravstva kao društvenog prioriteta koji podrazumijeva da svaka osoba, bez obzira na državljanstvo, ima slobodan i besplatan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti;
• obnovu privrednih i industrijskih resursa u javnom vlasništvu nužnih za društveni opstanak i napredak, od poljoprivrede, farmaceutskih i medicinskih pogona, rudarstva, stanogradnje, brodogradnje do digitalne tehnologije;
• zaštitu prirodnih resursa i životne sredine te ulaganje u obnovljive izvore energije u javnom vlasništvu;
• obnovu i unapređenje regionalne saobraćajne infrastrukture;
• intenzivnu akademsku saradnju od univerzitetskih programa do naučnih istraživanja, udruživanje istraživačkih kapaciteta i razmjenu kadrova;
• radno zakonodavstvo i radne uslove koji će štititi radnice i radnike, a ne profit;
• društvenu, ekonomsku i političku demokratizaciju kroz modele participacije i zajedničkog odlučivanja;
• zakonsku regulativu društvenog vlasništva, kao i razvoj samoupravnih kooperativa;
• slobodno kretanje, nastanjivanje, studiranje i zasnivanje radnog odnosa unutar zemalja regiona;
• regionalnu saradnju po pitanju izbjeglica i migranata, prava na azil i nastanjivanje;
• sve službene i spontane inicijative povezivanja, saradnje, mira i međusobnog poštovanja među državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, kao i s njihovim susjedima.


https://www.rts.rs/page/stories/sr/...ija-o-regionalnoj-solidarnosti-pandemija.html

http://rs.n1info.com/Region/a620616...sti-stranaka-levice-iz-bivse-Jugoslavije.html

https://www.klix.ba/vijesti/regija/...laraciju-o-regionalnoj-solidarnosti/200717073


Evo ga. Idemo. Stvarano novu, trecu Jugoslaviju.

Treca sreca :heart:
Titoističko bratstvo se oseća ugroženim pa zbija redove.

Nikada više Jugoslavija.
 
Titoističko bratstvo se oseća ugroženim pa zbija redove.

Nikada više Jugoslavija.
Nemaju oni previše veze sa Titoizmom i Jugoslavijom , to je neka mešavina levih liberala , neokomunjara ,trockista koji su faktički beznačajna , reklo bi se marginalna grupa u svim ex Yu državama danas , samo što su uglavnom tu neki poznatiji intelektualci,umetnici , pisci , muzičari ,glumci , režiseri ... tzv. selebriti pa se onda stiče utisak da imaju više snage i uticaja .
Komuno-udbaško bratsko je metastazioralo i pretvorilo se u sve druge potrebmne ideološke forme ,neke i potpuno suprotne ideološki od izvora ,recimo HDZ ili SRS-SNS,al jer partijski sistem podobnosti preživeo . Kako sreće da su jedini nastavljači i naslednici tog puta Rambo Amadeus,Rajko Grlić i Žare Perika Korać , nego nisu , glavni su sada sa kokradom i šahovnicom na čelu ,al su metode oznaške .
 
Nemaju oni previše veze sa Titoizmom i Jugoslavijom , to je neka mešavina levih liberala , neokomunjara ,trockista koji su faktički beznačajna , reklo bi se marginalna grupa u svim ex Yu državama danas , samo što su uglavnom tu neki poznatiji intelektualci,umetnici , pisci , muzičari ,glumci , režiseri ... tzv. selebriti pa se onda stiče utisak da imaju više snage i uticaja .
Komuno-udbaško bratsko je metastazioralo i pretvorilo se u sve druge potrebmne ideološke forme ,neke i potpuno suprotne ideološki od izvora ,recimo HDZ ili SRS-SNS,al jer partijski sistem podobnosti preživeo . Kako sreće da su jedini nastavljači i naslednici tog puta Rambo Amadeus,Rajko Grlić i Žare Perika Korać , nego nisu , glavni su sada sa kokradom i šahovnicom na čelu ,al su metode oznaške .
Nesporno je da se ozna podelila na dva golića i samo ona sme da igra.

Meni bi recimo prevedeno na lokalne uslove bilo pošteno da se veći deo SZS i SNS ujedine na Velikom sabornom kongresu Soćine otadžbinske uprave. To je prirodna koalicija protažiranih brozovsko-udbaških kadrova. Posle mogu da im se pridruže i ovi solidarni levičari jer su manje više iste provenijencije.

A svi ostali na drugu stranu. Verujem da bi onda izlaznost na izbore bila 90%.
 
Šta , opet bi croati i slovenci da nam ser nakače , kao da nisu i do sada parazitirali na nama ?
Da malo uvećamo broj lelemuda.
Dojadilo mi ovo kriva vlast, kriva opozicija, krivi panduri...

Lepše je ono - bez nas će Slovenci da crknu, oni prepakuju ono što mi napravimo.
Koja bre zlatarna Celje to sve zlato iz Majdanpeka
 
Nemaju oni previše veze sa Titoizmom i Jugoslavijom , to je neka mešavina levih liberala , neokomunjara ,trockista koji su faktički beznačajna , reklo bi se marginalna grupa u svim ex Yu državama danas , samo što su uglavnom tu neki poznatiji intelektualci,umetnici , pisci , muzičari ,glumci , režiseri ... tzv. selebriti pa se onda stiče utisak da imaju više snage i uticaja .
Komuno-udbaško bratsko je metastazioralo i pretvorilo se u sve druge potrebmne ideološke forme ,neke i potpuno suprotne ideološki od izvora ,recimo HDZ ili SRS-SNS,al jer partijski sistem podobnosti preživeo . Kako sreće da su jedini nastavljači i naslednici tog puta Rambo Amadeus,Rajko Grlić i Žare Perika Korać , nego nisu , glavni su sada sa kokradom i šahovnicom na čelu ,al su metode oznaške .


Jugoslavija nema alternativu. Ako se ne stvori nova Jugoslavija onda nece biti ni tih SFRJot naroda. Svi cete nestati
 
To zvuči kao misao na nekom ekstaziju koji pojačava šovinizam. Made in Surchin.

Ali ja bih njima poželeo samo da se civilizuju jer drugačije niko od nas neće opstati na ovom prostoru. Neki će samo otići pre a drugi kasnije.

Tako da ne vidim nikakv interes Srbije da se ulaže u reintegracije odnosno nešto što je već dva puta u krvi gušeno.

Imamo mi mnogo pametnija posla.
 
To zvuči kao misao na nekom ekstaziju koji pojačava šovinizam. Made in Surchin.

Ali ja bih njima poželeo samo da se civilizuju jer drugačije niko od nas neće opstati na ovom prostoru. Neki će samo otići pre a drugi kasnije.

Tako da ne vidim nikakv interes Srbije da se ulaže u reintegracije odnosno nešto što je već dva puta u krvi gušeno.

Imamo mi mnogo pametnija posla.
Ma ništa od toga! Baš bih rado gledao da npr. Hrvati koji su jedva čekali da Srbe svedu na MANJINU ponovo ulete u neku ravnopravnu zajednicu sa Srbima!? Čisto sumnjam da bi to prošlo bez novog Blajburga! :zcepanje: :zcepanje:
A i mujkani, koji bi recimo i pristali na jedinstvenu BiH gde su oko pola-pola sa Srbima, čisto sumnjam da bi se bez nove Srebrenice dali ugurati u zajednicu sa Srbijom! :zcepanje:
Šta sam hteo da kažem: Da bi formirala neka nova Truloslavija koja bi trebala da traje dosta dugo, verovatno će opet ići samo uz nove POTOKE KRVI!
 
Poslednja izmena:
Zbog akutelnog stanja

Stranke ljevice iz bivše Jugoslavije donose Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti




B. R.
7min

3
komentara
6

dijeljenja


Jugoslavija Regija Ljevica Deklaracija o regionalnoj solidarnosti


Ilustracija: Shutterstock


Ljevičarske stranke iz Hrvatske, Srbije i Slovenije inicirale su Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti. Inicijatori ove deklaracije su Radnička fronta i Nova Ljevica iz Hrvatske, Socijaldemokratska unija iz Srbije i Levica iz Slovenije.


Njeni potpisnici su brojne istaknute ličnosti iz bivše Jugoslavije. Među njima su intelektualci Boris Buden, Viktor Ivančić, Srećko Horvat, Dragan Markovina, Igor Štiks, Filip Balunović, Asim Mujkić, Nerzuk Ćurak i Dejan Jović, kulturni radnici Rajko Grlić i Dino Mustafić, muzičari Mile Kekin, Antonije Pušić Rambo, Marko Šelić Marčelo i brojni drugi.

Kako su naveli, deklaracija je nastala zbog trenutne situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa te teških socijalnih, ekonomskih i političkih posljedica koje se, kako je istaknuto, tek očekuju.

Poručili su da deklaracija donosi jasne smjernice za buduću regionalnu solidarnost među zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije. Poziv je upućen pojedincima koji se, kako je saopćeno, prepoznaju u ključnim principima na kojima se deklaracija temelji.

Deklaraciju o regionalnoj solidarnosti objavljujemo u cijelosti.

"Posljednjih trideset godina je za najveći dio stanovništva država nastalih nakon raspada Jugoslavije bilo obilježeno nacionalističkim sukobima, masovnim stradanjem, sveopštim osiromašenjem, privatizacijama društvenih i javnih dobara, mjerama štednje, kao i međusobnim neprijateljstvima i konkurencijom. Uvođenje kapitalističkih odnosa donijelo je deindustrijalizaciju, produbljivanje klasne nejednakosti, emigraciju i depopulaciju. Na udaru neoliberalnih politika našlo se i javno zdravstvo, što je rezultovalo urušavanjem standarda zdravstvene zaštite i infrastrukture, povećanjem ličnih troškova liječenja, povišenim brojem fatalnih ishoda i, konačno, masovnom emigracijom zdravstvenih radnica i radnika.

Iako već tri decenije nismo dio istog državnog okvira, naša društva dijele veliki broj socijalnih i ekonomskih problema. Pandemija COVID-19, kao i mjere za njeno suzbijanje, samo ubrzavaju već postojeće procese. Pandemija će se okončati, ali
naša društva više neće biti ista. Globalna ekonomska depresija pred nas postavlja dva izbora: ili ćemo pasivno posmatrati dodatno srozavanje životnog standarda i radnih uslova te zavisnost od domaćih tajkuna i stranog kapitala zainteresovanog
isključivo za izvlačenje profita; ili ćemo se aktivno boriti za osnovne potrebe najvećeg broja ljudi. Ta borba nije moguća bez zajedničkih napora i regionalne solidarnosti.

Regionalna solidarnost koju zastupamo zasniva se na:

• socijalnoj pravdi i jednakosti;
• rodnoj i seksualnoj ravnopravnost;
• nacionalnoj i etničkoj ravnopravnosti;
• očuvanju zajedničke životne sredine i njenih resursa;
• antifašizmu;
• saradnji i miru;
• empatiji i međusobnoj pomoći.

Vođeni ovim principima, mi, potpisnici ove deklaracije obavezujemo se da ćemo se, unutar naših društava, kao i regionalno, boriti protiv:

• uništavanja i zanemarivanja javnih i zajedničkih dobara te kršenja sveopšteg društvenog interesa;
• privatizacije, marginalizacije i komercijalizacije zdravstva, školstva, visokog obrazovanja i naučnih istraživanja;
• rasprodaje prirodnih resursa, strateške infrastrukture, saobraćajne mreže, energetskog sektora, urbanog javnog prostora i poljoprivrednog zemljišta;
• dužničkog ropstva kako naših zemalja tako i njihovih stanovnika;
• izazivanja sukoba, međunacionalne mržnje i ugrožavanja dobrosusjedskih odnosa;
• militarizacije i naoružavanja;
• diskriminacije na rodnoj, seksualnoj, etničkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi;
• ksenofobije prema ljudima u pokretu, izbjeglicama i migrantima;
• zatvaranja granica i podizanja zidova i žica;
• historijskog revizionizma i javne afirmacije poraženih fašističkih i nacističkih snaga i njihovih saradnika;
• umanjivanja, relativizovanja i glorifikovanja dokazanih masovnih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom.

Uz otpor navedenim politikama i idejama, zalagat ćemo se za:

• međusobnu pomoć u slučaju ekonomskih kriza, prirodnih katastrofa i vanrednih stanja ugroženosti stanovništva;
• obnovu i razvoj javnog zdravstva kao društvenog prioriteta koji podrazumijeva da svaka osoba, bez obzira na državljanstvo, ima slobodan i besplatan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti;
• obnovu privrednih i industrijskih resursa u javnom vlasništvu nužnih za društveni opstanak i napredak, od poljoprivrede, farmaceutskih i medicinskih pogona, rudarstva, stanogradnje, brodogradnje do digitalne tehnologije;
• zaštitu prirodnih resursa i životne sredine te ulaganje u obnovljive izvore energije u javnom vlasništvu;
• obnovu i unapređenje regionalne saobraćajne infrastrukture;
• intenzivnu akademsku saradnju od univerzitetskih programa do naučnih istraživanja, udruživanje istraživačkih kapaciteta i razmjenu kadrova;
• radno zakonodavstvo i radne uslove koji će štititi radnice i radnike, a ne profit;
• društvenu, ekonomsku i političku demokratizaciju kroz modele participacije i zajedničkog odlučivanja;
• zakonsku regulativu društvenog vlasništva, kao i razvoj samoupravnih kooperativa;
• slobodno kretanje, nastanjivanje, studiranje i zasnivanje radnog odnosa unutar zemalja regiona;
• regionalnu saradnju po pitanju izbjeglica i migranata, prava na azil i nastanjivanje;
• sve službene i spontane inicijative povezivanja, saradnje, mira i međusobnog poštovanja među državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, kao i s njihovim susjedima.


https://www.rts.rs/page/stories/sr/...ija-o-regionalnoj-solidarnosti-pandemija.html

http://rs.n1info.com/Region/a620616...sti-stranaka-levice-iz-bivse-Jugoslavije.html

https://www.klix.ba/vijesti/regija/...laraciju-o-regionalnoj-solidarnosti/200717073


Evo ga. Idemo. Stvarano novu, trecu Jugoslaviju.

Treca sreca :heart:
HALLOO Seljačine! Pretpostavljam da bi za to Srbi trebali i da PRIZNAJU 'genocid' u Srebrenici? Znate li koji bi teror i kršenje ljudskih prava za to trebali da uvedete? A onda najvažnije: Zar NE znate da će za to kad-tad neki da PLATE glavom!? Kladim se, barem 2 miliona pobijenih prilikom raspada i te trule tvorevine! :zcepanje: :zcepanje:
 

Back
Top