Strah od kredita u Srbiji

MidHealer

Aktivan član
Poruka
1.194
Iskreno, ja i dalje ne razumem zašto naš narod ima takav paničan strah od kredita.

Verovatno je deo razloga u tome što je zemlja oduvek bila nestabilna, pa niko neće da se "obaveže" na x godina, a sa druge strane "ne zna šta će sutra biti", tj. da li će uopšte još imati posao, ili će opet naići neka nova hiperinflacija, rat, kriza, šta god. To je razumljivo, ali opet ne objašnjava taj nivo straha i odbijanja koji se često sreću kad se potegne ova tema :think:

Posebno su mi nerazumljivi argumenti tipa "ja sad pozajmim x od banke, a moram da vratim 1.5x ili 1.7x tokom 20-30 godina, to je nepravedno!". Pa kako ljudi zamišljaju da to treba da funkcioniše, da svi dobiju beskamatne kredite? Bez obzira na inflaciju tokom godina, i slično? Čak i da tako nešto postoji, recimo podržano od države, to neko, na kraju, mora da finansira. A u slučaju državnih beskamatnih kredita, to bi bili svi mi, kroz porez. Samo zašto bi neko, kome kredit ne treba, finansirao grupu kojoj kredit treba? To bi onda bilo "pravedno"?

A posebno mi je nejasno ono "ako živiš na Zapadu onda si odmah u kreditima do guše" ili "robuješ za kredite", kao da neko nekog tamo prisiljava da uzme kredit, ili kao da u Srbiji (ili exYU) ne postoje krediti? :zblesav: Da ne pričam o tome da, oni "veliki" krediti (obično za nekretnine) uvek mogu da se "raskinu". Jednostavno, prodaš kuću, vratiš kredit (uz određene penale, naravno, ali ništa izuzetno) i to je to.


Na kraju krajeva, to se sve svodi na lični izbor:

Ako želiš nešto da imaš, za šta trenutno nemaš dovoljno novca na gomili (auto, kuća, jahta, kamion, avion, spejs šatl), možeš da:

- štediš x meseci/godina, pa kad skupiš 100% novca onda kupiš, ili
- uzmeš kredit, kupiš, i onda plaćaš x meseci/godina

Ko ne voli kredite, može da čeka i štedi. Ko ne voli da čeka, ima kredit. Lični izbor, nikakva prisila.
 
Sa svime se slažem, iako sam ja strašno protiv kredita (osobni izbor). Ovdje bi možda ispravio/dopunio
Da ne pričam o tome da, oni "veliki" krediti (obično za nekretnine) uvek mogu da se "raskinu". Jednostavno, prodaš kuću, vratiš kredit (uz određene penale, naravno, ali ništa izuzetno) i to je to.
postoji još jedan moment, a to je da krediti nisu u vakuumu. Npr. ovaj argument su mnogi moji bližnji imali tamo 2007 kada je bila kreditna ekspanzija u hrvatskoj. To ne mora biti tako, kao što i nije bilo. Ljudi vjeruju da ako dobiju otkaz ili dožive osobnu tragediju da će prodati nekretninu i zatvoriti kredit. Ali nisu uzimali u obzir da je vjerojatnost da dobiju otkaz zbog alkohola ili da slome noge ili da im djete dobije tešku bolest zapravo minorna, dok je prava opasnost od recesije i pada cijena nekretnina. Tako su ljudi uzimali kredite na 70% plaće jednog člana, a paralelno im se dogodio rast rate kredita (valutna klauzula), pad primanja (recesija) i pad cijena nekretnine (prezasicenost tržišta), sa daljnjom tendencijom pada. Jenostavno, nećeš prodati svoju nekretninu za cijenu koju si ti kupio, jer nisi samo ti u situaciji da moraš prodati, ima vas tisuće.
2007 godina, brojevi nisu 100% točni:
Moj kum, plaća 1500€, žena plaća 1500 €. Stan na Vrbanima 3 (kvart u zg, novogradnja, mladi visokoobrazovani stanovnici sa dobrim primanjima) stan 65 kvadrata, 2200€ po kvadratu, rata kredita 750 eura. 2014. rata kredita 1050 eura, njemu plaća pala na 900 eura, žena ostala trudna sa nekih neznam točno 300-400 eura porodiljne naknade. Preživljavaju uz pomoć obitelji. On stan u oglasnik, cijena 1600 eura po kvadratu, nitko se nije javio. Da ga uspije prodati po toj cijeni, nije uspio zatvoriti kredit.
Svo to vrijeme, najam tog stana bi koštao nekih 350 €. Danas je član http://udrugafranak.hr i zaziva državnu intervenciju koja se svodi na socijalizaciju svojih dubioza na cijelo stanovništvo, pa čak i one koji imaju i cijelo ovo vrijeme imaju manje prihode od njega.
 
Sa svime se slažem, iako sam ja strašno protiv kredita (osobni izbor). Ovdje bi možda ispravio/dopunio

postoji još jedan moment, a to je da krediti nisu u vakuumu. Npr. ovaj argument su mnogi moji bližnji imali tamo 2007 kada je bila kreditna ekspanzija u hrvatskoj. To ne mora biti tako, kao što i nije bilo. Ljudi vjeruju da ako dobiju otkaz ili dožive osobnu tragediju da će prodati nekretninu i zatvoriti kredit. Ali nisu uzimali u obzir da je vjerojatnost da dobiju otkaz zbog alkohola ili da slome noge ili da im djete dobije tešku bolest zapravo minorna, dok je prava opasnost od recesije i pada cijena nekretnina. Tako su ljudi uzimali kredite na 70% plaće jednog člana, a paralelno im se dogodio rast rate kredita (valutna klauzula), pad primanja (recesija) i pad cijena nekretnine (prezasicenost tržišta), sa daljnjom tendencijom pada. Jenostavno, nećeš prodati svoju nekretninu za cijenu koju si ti kupio, jer nisi samo ti u situaciji da moraš prodati, ima vas tisuće.
2007 godina, brojevi nisu 100% točni:
Moj kum, plaća 1500€, žena plaća 1500 €. Stan na Vrbanima 3 (kvart u zg, novogradnja, mladi visokoobrazovani stanovnici sa dobrim primanjima) stan 65 kvadrata, 2200€ po kvadratu, rata kredita 750 eura. 2014. rata kredita 1050 eura, njemu plaća pala na 900 eura, žena ostala trudna sa nekih neznam točno 300-400 eura porodiljne naknade. Preživljavaju uz pomoć obitelji. On stan u oglasnik, cijena 1600 eura po kvadratu, nitko se nije javio. Da ga uspije prodati po toj cijeni, nije uspio zatvoriti kredit.
Svo to vrijeme, najam tog stana bi koštao nekih 350 €. Danas je član http://udrugafranak.hr i zaziva državnu intervenciju koja se svodi na socijalizaciju svojih dubioza na cijelo stanovništvo, pa čak i one koji imaju i cijelo ovo vrijeme imaju manje prihode od njega.

Ali svi ovi razlozi koje si naveo zapravo nemaju veze sa kreditima kao takvim, već sa ličnim (lošim) procenama stiuacije. Recimo, uzimanje kredita vezanih za CHF (da se ne lažemo, zato što je kamata bila mnogo manja nego za EUR ili dinare/kune) je stvar ličnog rizika (rizik promene kursa prema značajno nižoj rati). Planiranje naraštaja - jasno je da će plata (u Srbiji, Hrvatskoj ili USA, tj. tamo gde nema pune naknade tokom porodiljskog odsustva, odnosno nema uopšte nikakve naknade, kao u USA), tada biti manja, možda je zaduživanje u tom iznosu bilo preko mogućnosti?

Ili promena cena nekretnina - moja početna poruka se uglavnom odnosila na balkance koji zaziru od kredita na Zapadu, gde su cene nekretnina uglavnom stabilne (USA je, istina, imala krizu nekretnina kada su cene naglo pale, ali par godina kasnije su se opet vratile na predkrizni nivo i preko toga).

U "regionu" je bilo drugačije, cene nekretnina se očigledno nisu vratile na prethodni nivo, ili su bile prenaduvane početkom 2000tih godina. Ali opet, u Srbiji je to i moglo da se predvidi, pošto nesrazmeran deo stanovništva poseduje nekretnine 100%, zahvaljujući otkupu za šaku evra u vreme hiperinflacije. To automatski ograničava tržište i rast cena, jer je potražnja daleko manja, a o opadanju kupovne moći da i ne govorim.

Sad, za Hrvatsku ne znam tačno šta je bila posledica pada cena nekretnina, možda neko može da nas prosvetli po ovom pitanju?

- - - - - - - - - -

iskreno
ja ne bih povezala rech - kredit i - srbija lol

Zašto?
 
u principu je bolje davati ratu za kredit nego kiriju u istom pa i malo manjem iznosu

zasto se plasiti nesto posebno

kiriju kad placas za 15 godina ta nekretnina sigurno nece biti tvoja

dok kad placas ratu kredita verovatno je da ce taj stan biti tvoj za 25 god

pa i da nesto neplanirano ispadne , iselis se iz stana i neka ga banka uzme

ljudi kad tako izgube stan smatraju kao da je propast sveta a kad placaju kiriju i placaju tudji stan onda nema veze
 
Iskreno, ja i dalje ne razumem zašto naš narod ima takav paničan strah od kredita.

Kamata. Banke u Srbiji imaju apsolutnu slobodu da iznos kamate menjaju po sopstvenoj zelji, a ti kao korisnik kredita imas samo pravo da se slozis sa novim iznosom ili da napustis stan. Mada ima dosta "Genijalaca" koji su rado potpisali ugovore po kojima banka moze menjati kamatu kako zeli pa sada cupaju kosu jer je rata kredita sa 370 evra dosla na 560 evra.

Pre šest godina Igor Ljubinković dobio je bankarski kredit za stan. Mesečna rata tada je bila 370 evra, a danas je 560 evra. S otplatom kasni tri meseca.

Izvor: RTS portal
 
Poslednja izmena:
u principu je bolje davati ratu za kredit nego kiriju u istom pa i malo manjem iznosu

zasto se plasiti nesto posebno

kiriju kad placas za 15 godina ta nekretnina sigurno nece biti tvoja

dok kad placas ratu kredita verovatno je da ce taj stan biti tvoj za 25 god

pa i da nesto neplanirano ispadne , iselis se iz stana i neka ga banka uzme

ljudi kad tako izgube stan smatraju kao da je propast sveta a kad placaju kiriju i placaju tudji stan onda nema veze

Razlika mjesecne stanarine i mjesečne rate kredita je cca duplo veća rata kredita, što će reći da čovjek koji ne uzima kredit, nego iznajmljuje a razliku štedi, može za 20 godina kupiti stan. Ali novi stan, dok si u slučaju kredita vlasnik stana starog 20 godina
 
.

Sad, za Hrvatsku ne znam tačno šta je bila posledica pada cena nekretnina, možda neko može da nas prosvetli po ovom pitanju?

Većina hrvata je katastrofalno preinvestirana u nekretnine u ovako katastrofalnoj tržišnoj situaciji:
- demografski: malo rađanja, iseljavanje mladih;
- gospodarski: dosadašnji gospodarski pad koji će još dugo utjecati;
- ponuda: velika količina neprodanih;
- sve veća popularnost najma;
- i dalje skupoća kredita; daljnja očekivanja od pada 'pa zašto bih kupovao sad kad mogu kasnije jeftinije?';
- uskoro uvođenje poreza na nekretnine
- POS koji umjetno snižava cijenu stanova

Mislim da nema razlike ni u srbiji.
 
Razlika mjesecne stanarine i mjesečne rate kredita je cca duplo veća rata kredita, što će reći da čovjek koji ne uzima kredit, nego iznajmljuje a razliku štedi, može za 20 godina kupiti stan. Ali novi stan, dok si u slučaju kredita vlasnik stana starog 20 godina

Apsolutno netačno po toliko osnova da je besmisleno objašnjavati.
Posebno ovo da si u slučaju kredita vlasnik stana starog dvadeset godina; pa valjda si uzeo kredit sa željom da ga otplatiš, i od starta si njegov vlasnik, a kredita si se oslobodio za 20 godina. Sve vreme si u stanu.
 
Apsolutno netačno po toliko osnova da je besmisleno objašnjavati.
Posebno ovo da si u slučaju kredita vlasnik stana starog dvadeset godina; pa valjda si uzeo kredit sa željom da ga otplatiš, i od starta si njegov vlasnik, a kredita si se oslobodio za 20 godina. Sve vreme si u stanu.

Nisi od starta njegov vlasnik, vlasnik postajes otplatom zadnje rate kredita.
Provjeri bilo koji ugovor, jasno piše tko je vlasnik stana. Banka.

Koja je druga osnova po kojoj je upis netočan?
 
Kamata. Banke u Srbiji imaju apsolutnu slobodu da iznos kamate menjaju po sopstvenoj zelji, a ti kao korisnik kredita imas samo pravo da se slozis sa novim iznosom ili da napustis stan. Mada ima dosta "Genijalaca" koji su rado potpisali ugovore po kojima banka moze menjati kamatu kako zeli pa sada cupaju kosu jer je rata kredita sa 370 evra dosla na 560 evra.



Izvor: RTS portal

on treba da napusti stan ili da trazi da uzme drugi , povoljniji kredit

on za tih 6 godina nije vratio ni pola kredita a stan ce ga izaci X hilj evra vise nego sto je planirao

tacnije 32 hilj ako mu je ostalo jos 14 god a 55 hilj evra ako treba da placa jos 24 god

znaci cena stana + kamata + 32 hilj evra u najboljem slucaju

evo bas racunam drugacije

rata mu je bila 370 sto znaci da je verovatno uzeo kredit na 30 god i stan sa kamatom kosta 133 hilj evra

dok ce ga sa novom ratom kostati 201 hilj

malo manje posto je vec dao deo za ovih 6 god
 
Nisi od starta njegov vlasnik, vlasnik postajes otplatom zadnje rate kredita.
Provjeri bilo koji ugovor, jasno piše tko je vlasnik stana. Banka.

Koja je druga osnova po kojoj je upis netočan?

Pa valjda ulaziš u kredit sa ciljem da stan bude tvoj.
Renoviraš, krečiš, menjaš prostorijama namenu, probijaš, doziđuješ... šta tu nije jasno?
Nećeš valjda stajati sa neraspakovanim kutijama dvajs godina?
U tom si smislu vlasnik od prvog dana, i kada to i zvanično postaneš nakon isteka kredita, i dalje ćeš se isto ponašati.

Ništa, video sam da si iz Hrvatske. Sve je točno... ali za vas.
 
Strah dolazi iz neznanja ili loseg iskustva.To dvoje je usko povezano.Inace,kad su pare u pitanju,uvek treba dobro razmisliti o svemu.Ovde pokretac teme nije precizno naveo od koje vrste kredita je gradjane strah.

Zapravo, bilo koji, od relativno malih kredita (auto, renoviranje stana) do velikih (stan, kuća, itd).

Pri čemu se ipak moraju razlikovati dva slučaja koje stalno čujem:

- Uzimanje kredita u Srbiji - Ok, to još i može da se razume, postoje objektivni problemi - previsoke kamate, očigledno bez mogućnosti uzimanja kredita sa fiksnom kamatom na 5, 10, 15, 20 godina, itd., što je sasvim uobičajeno preko, ali u Srbiji izgleda ne, čak i za devize (?)

- Ali, ovaj strah od kredita u Srbiji se izgleda reflektira na uzimanje kredita kad se ode "preko" - Onda počinju standardni komentari - "neću da robujem za kredit", "u inostranstvu se odmać zadužiš do guše a onda si gotov", "pre ću da crknem nego što ću kredit da uzmem", "nema veze što živim u rupi od 15m2 ovih 30 godina i ne trošim ništa, ali evo uštedeo sam za stan/auto/odmor!", ...

...i tome slično, krediti ispadoše najveći bauk.

A dok ih nije bilo, tamo 90tih, onda se kukalo na sav glas "e da mogu da uzmem kredit, gde bi mi kraj bio". Mada, istina je da nigde nema više SFRJ-style kredita iz 70tih i 80tih (pretpostavljam da se najviše za njima žali),onih sa niskom kamatom ili čak bez kamate (i pored tadašnje dvocifrene/trocifrene inflacije) - tada je trik bio "ma samo da preživim otplatu rate ovih prvih par godina, posle će to da pojede inflacija". A to što smo gubitke banaka/države na tim kreditima svi morali da plaćamo, to nema veze, važno je da je meni dobro ;)
 
Ali svi ovi razlozi koje si naveo zapravo nemaju veze sa kreditima kao takvim, već sa ličnim (lošim) procenama stiuacije. Recimo, uzimanje kredita vezanih za CHF (da se ne lažemo, zato što je kamata bila mnogo manja nego za EUR ili dinare/kune) je stvar ličnog rizika (rizik promene kursa prema značajno nižoj rati). Planiranje naraštaja - jasno je da će plata (u Srbiji, Hrvatskoj ili USA, tj. tamo gde nema pune naknade tokom porodiljskog odsustva, odnosno nema uopšte nikakve naknade, kao u USA), tada biti manja, možda je zaduživanje u tom iznosu bilo preko mogućnosti?

Ili promena cena nekretnina - moja početna poruka se uglavnom odnosila na balkance koji zaziru od kredita na Zapadu, gde su cene nekretnina uglavnom stabilne (USA je, istina, imala krizu nekretnina kada su cene naglo pale, ali par godina kasnije su se opet vratile na predkrizni nivo i preko toga).

U "regionu" je bilo drugačije, cene nekretnina se očigledno nisu vratile na prethodni nivo, ili su bile prenaduvane početkom 2000tih godina. Ali opet, u Srbiji je to i moglo da se predvidi, pošto nesrazmeran deo stanovništva poseduje nekretnine 100%, zahvaljujući otkupu za šaku evra u vreme hiperinflacije. To automatski ograničava tržište i rast cena, jer je potražnja daleko manja, a o opadanju kupovne moći da i ne govorim.

Sad, za Hrvatsku ne znam tačno šta je bila posledica pada cena nekretnina, možda neko može da nas prosvetli po ovom pitanju?

- - - - - - - - - -



Zašto?

Samo to što navodis da u Srbiji ima jedna valuta i zove se dinar a neko ti trpa kredite u francima ili evrima dovoljno govori o jednoj državi i njenoj monetarnoj politici.....To ne može biti dobro
 
Poslednja izmena:
Nisi od starta njegov vlasnik, vlasnik postajes otplatom zadnje rate kredita.
Provjeri bilo koji ugovor, jasno piše tko je vlasnik stana. Banka.

Koja je druga osnova po kojoj je upis netočan?

Da ali usled rasta nekretnine ti možeš i da prodaš i staviš razliku u džep. .2 stvar usled rasta vrednosti nekretnine ili otplate iste povećava se slobodni dio koji se može koristiti kao kapital/hipoteka ako se želi mesto više
3 ..To je neka vrsta ustedjevine koju sebi stavljas na konto svakog meseca a u državama koje stimulišu potrošnju ili ako si privatnik vraćaš pola kamate kroz porez. .U svakom slučaju ako je moguće je bolje kupiti nego plaćati nekom kiriju. .
 
Da ali usled rasta nekretnine ti možeš i da prodaš i staviš razliku u džep. .2 stvar usled rasta vrednosti nekretnine ili otplate iste povećava se slobodni dio koji se može koristiti kao kapital/hipoteka ako se želi mesto više
3 ..To je neka vrsta ustedjevine koju sebi stavljas na konto svakog meseca a u državama koje stimulišu potrošnju ili ako si privatnik vraćaš pola kamate kroz porez. .U svakom slučaju ako je moguće je bolje kupiti nego plaćati nekom kiriju. .

Trenutna cena kvadrata u Beogradu je van svake pameti tako da je verovatnoca da dodje do skoka ravna verovatnoci da Srbija razvije svemirski program. Cak sta vise cene su u padu i jos ce padati jer je rast GDP-a oko 2% sto znaci da Srbija nazaduje.
 

Back
Top