“Stojadin” proslavio 50-ti rođendan

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.920
Jedan od simbola 20. veka na našim prostorima

U Beograd je stigao 16. aprila 1971. godine, a predstavljen je na Sajmu automobila,.

Zastava 101 odnosno Skala, popularno zvana Stojadin i Kec, bio je automobil koji je proizvodila fabrika „Zastava automobili“ iz Kragujevca, od 1971. do 2008. godine. Nastao je na bazi tada tehnički veoma modernog „Fijata 128“, sa malo izmenjenim zadnjim delom — petim vratima i bio jedan od prvih automobila proizvođenih u danas prevlađujućoj „hečbek” varijanti. Pored limuzine, „Zastava 101” je bila u ponudi i kao „pikap” dostavno vozilo, koje je proizvodila fabrika „Zastava specijalna vozila” iz Sombora i on se proizvodio do 2010. godine.

Predserijska proizvodnja je počela 16. novembra iste godine, dok su prvi primerci sklopljeni kao rezultat masovno organizovane proizvodnje, a sišli su s proizvodne trake 25. aprila 1972. godine. Proširenje fabrike je kasnilo, pa su u one rane primerke ugrađivani Fijatovi motori i to ne samo iz Italije već i oni koje je Fijat proizvodio u Argentini i Kolumbiji.

„Stojadin” se proizvodio sve do 21. novembra 2008. i u tom periodu je iz kragujevačke fabrike izašlo 1.045.458 automobila, što ga čini najprodavanijim modelom Zastave u istoriji.

Tokom 38-godišnje proizvodnje malo se izmenio, posebno s dizajnerske strane i to se desilo, recimo, kad su se pojavili kockasti farovi i plastični branici.
Pored svima poznate oznake Zastava 101, „Stojadin” se prodavao i kao Jugo Skala 55/65 i Zastava/Jugo 311/511.
Izvozio se i u Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju, a mogao se videti i na putevima država istočnog bloka.
Danas čuvenog “Stojadina” retko gde možemo videti. On je ostao pravi simbol kraja 20. veka i svedok jedog minulog vremena.
(politika)
677z381_stojadin-wiki.jpg
 
Imao, vozio više komada. Sretna i opuštena mladost zbog koje sam im opraštao brojne mane. Grejanje slabo, pedale kao i kod svih tadašnjih Fiata suviše blizu pa je to dovodilo do bola u nogama posle duže vožnje. Za tadašnje vreme sasvim dovoljno brz, mogao je recimo da ostavi iza sebe i tadašnji Mercedes 200 D. Kabina skučena, gepek mali, ali lako se postavljao krovni nosač. Motor je za tadašnje vreme u dobrim rukama mogao dugo da ide, duže od svih istočnoevropskih kao i od tadašnjih Golfova 1,1 i 1,3.
 
Imao, vozio više komada. Sretna i opuštena mladost zbog koje sam im opraštao brojne mane. Grejanje slabo, pedale kao i kod svih tadašnjih Fiata suviše blizu pa je to dovodilo do bola u nogama posle duže vožnje. Za tadašnje vreme sasvim dovoljno brz, mogao je recimo da ostavi iza sebe i tadašnji Mercedes 200 D. Kabina skučena, gepek mali, ali lako se postavljao krovni nosač. Motor je za tadašnje vreme u dobrim rukama mogao dugo da ide, duže od svih istočnoevropskih kao i od tadašnjih Golfova 1,1 i 1,3.
Motor je bio dobar dok su uvozili iz Italije. Oni koje je kasnije pravila Rakovica nisu bili tako dobri. Najvise me je nervirao onaj rezervni tocak u motoru i nedostatak servo volana. Dok se uparkiras negde u centru...
 
Uvozili su motore nešto kratko tipa do 73će godine, dmb motor je bio odličan ali je termoprekidač bio krš pa ubrzo spali motor (inače se termoprekidač po servisnim intervalima za bilo koji Auto menja svakih 5 god)
90tih nije valjao tj sve je bilo uništeno.

I kako je tebi falio sevo samo ga je novi mercedes imao tada i to uz masnu doplatu :hahaha:
 
Ajde da uporedimo stojodina sa automobilma te klase iz 1972 godine

Nista ovi automobili nisu ni bolji ni lepsi, MOZDA su imali malo kvalitetniju finalnu obradu, al su bili i mnogo skuplji od stojadina.
U vreme kada se pojavio bio je prilicno revolucionaran auto, mada da se ne lazemo nista mi tu nismo izumeli/napravili. Ceo auto je kupljen od Italijana, ukljucujuci i masine.
Prednja vuca je tada bila retka, golf se tek kasnije pojavio, eskort tek 80tih je dobio FWD, one Francuze sa dva cilindra ne racunam u automobile.:D
Problem je sto je stojadin ostao isti sve do 2008me, uz samo kozmeticke promene.
 
Nismo jer je uvoz bio krajnje ograničen i upravo zahvaljujući toj zaštiti je Stojadin prosperirao. Realno.
To vazi za osamdesete, sedamdesetih je Stajadin bio egal sa konkurentskim vozilima, a dosta jeftiniji, a osamdesetih se pojavljuju mnogo moderniji automobili, sa servom, klimom, podizacima .... a Stojadin ostao isti kao sto je bio, prevazidjen.

Jednom prilikom sam se vozio u BMW 1602 iz 72. komplet restauriran, nisam primetio da je u bilo cemu bolji od Stojadina, sem sto je imao jaci motor.
 
To vazi za osamdesete, sedamdesetih je Stajadin bio egal sa konkurentskim vozilima, a dosta jeftiniji, a osamdesetih se pojavljuju mnogo moderniji automobili, sa servom, klimom, podizacima .... a Stojadin ostao isti kao sto je bio, prevazidjen.

Jednom prilikom sam se vozio u BMW 1602 iz 72. komplet restauriran, nisam primetio da je u bilo cemu bolji od Stojadina, sem sto je imao jaci motor.
To oko cene je vrlo upitno. Kod nas je kec bio jeftiniji zbog carniskih nameta na uvozna vozila, a u inostranstvo se izvozio po damping cenama, tako sto smo mi placali razliku. Ziveli smo u nekom staklenom zvonu, gde je Ei Nis TV bio jeftiniji od Sony-a zbog carina, ali ako pogledas cenu koju smo placali , za taj novac si mogao da uzmes Sony u Nemackoj. Vrlo slicna situacija je bila i sa automobilima.
Ono sto je ubijalo Nastavu je neproduktivnost, zaposljavanje da bi ljudi radili, itd. Kada je 2008me zustavljena proizvodnja izasao je clanak da je na vrhuncu Zastava imala preko 35000 zaposlenih, a proizvodila je nesto vise od 200000 vozila godisnje. Bez obzira na mizerne plate u poredjenju sa Zapadom, trebalo je nahraniti tih 30000 zaposlenih
Taj BMW 1602 sam imao priliku da vozim, i kao porodicni auto Zastava 101 je zapravo bila bolja, barem si mogao da je vozis zimi, dok je BMW sa prvim snegom bio neupotrebljiv.
 

Back
Top