Staljingradska bitka - prekretnica u Drugom svetskom ratu

Meliot

Elita
Poruka
24.183
Staljingradska bitka vođena je između Crvene armije i nacističke vojske kod i u samom gradu Staljingradu (današnji Volgograd) od 17. jula 1942. do 2. februara 1943. godine i smatra se prekretnicom u Drugom svetskom ratu (naravno pored Bitke za Moskvu) jer su uz velike obostrane žrtve pobedu odneli na kraju Sovjeti.

Tema je koncipirana za razloge za i protiv da se smatra prekretnicom u Drugom svetskom ratu. Moji neki razlozi zašto je smatram prekretnicom su:

- Mislim da Amerikanci nikada ne bi izvršili upad u Normandiju da su Nemci pobedili u ovoj bici ili ako bi pokušali upad bilo gde Nemci bi ih zaustavili jer bi bili angažovani samo na jednom frontu.

- Da su Nemci pobedili u ovoj bici Sovjeti bi bili odsečeni od nafte na Kavkazu i od ruta za snadbevanje od strane Saveznika preko Irana a Nemci bi došli u posed preko potrebnih naftnih zaliha za svoju ratnu mašineriju.

- Sovjetski špijun nemačkog porekla Rihard Zorge je iz Japana javio da Japan između ostalog neće napasti Sovjetski Savez na Dalekom istoku ako Nemci ne osvoje neki grad na reci Volgi.

Vaši razlozi za i protiv da se Staljingradska bitka smatra ili ne smatra za prekretnicu u Drugom svetskom ratu?
 
Ta bitka je bila prekretnica za SSSR, jer Crvena Armija preuzima incijativu. Te iste 1943 Zapadni saveznici su izbacili Romela iz Afrike, iskrcali se na Siciliji, i 08.09.43 Italija je kapitulirala.
S obzirom na broj angaziranih vojnika CA, koji su bili kompletno opremljeni za zimsko ratovanje,ratne tehnike, i vremenskih uslova, tesko da su mogli izgubiti tu bitku
 
S obzirom na broj angaziranih vojnika CA, koji su bili kompletno opremljeni za zimsko ratovanje,ratne tehnike, i vremenskih uslova, tesko da su mogli izgubiti tu bitku
Tesno je bilo.
Ta bitka je bila prekretnica za SSSR, jer Crvena Armija preuzima incijativu. Te iste 1943 Zapadni saveznici su izbacili Romela iz Afrike, iskrcali se na Siciliji, i 08.09.43 Italija je kapitulirala.
Ali savezničko iskrcavanje na Siciliju se dogodilo nakon Staljingradske bitke. Nemci bi gotovo sigurno poslali pojačanje u Italiju. Drugo Saveznici nikada nisu pokušali proboj u Nemačku kroz Italiju verovatno zbog Alpa. Možda bi naterali Nemačku na kapitulaciju upotrebom nuklearne bombe kao što je bilo u slučaju Japana.
 
Tesno je bilo.

Ali savezničko iskrcavanje na Siciliju se dogodilo nakon Staljingradske bitke. Nemci bi gotovo sigurno poslali pojačanje u Italiju. Drugo Saveznici nikada nisu pokušali proboj u Nemačku kroz Italiju verovatno zbog Alpa. Možda bi naterali Nemačku na kapitulaciju upotrebom nuklearne bombe kao što je bilo u slučaju Japana.

Kako da pokušaju kada su Alpe prirodna brana ?

Dovoljna je kontrola Jadranskog mora

Veće je pitanje zašto su dozvolili povlačenje Afričkog korpusa preko Balkana i šta su dogovorili sa Vatikanom .

Ne pominje se zalud Staljinova "anegdota" kada je pitao koliko divizija ima Vatikan.
 
Staljingradska bitka vođena je između Crvene armije i nacističke vojske kod i u samom gradu Staljingradu (današnji Volgograd) od 17. jula 1942. do 2. februara 1943. godine i smatra se prekretnicom u Drugom svetskom ratu (naravno pored Bitke za Moskvu) jer su uz velike obostrane žrtve pobedu odneli na kraju Sovjeti.

Tema je koncipirana za razloge za i protiv da se smatra prekretnicom u Drugom svetskom ratu. Moji neki razlozi zašto je smatram prekretnicom su:

- Mislim da Amerikanci nikada ne bi izvršili upad u Normandiju da su Nemci pobedili u ovoj bici ili ako bi pokušali upad bilo gde Nemci bi ih zaustavili jer bi bili angažovani samo na jednom frontu.

- Da su Nemci pobedili u ovoj bici Sovjeti bi bili odsečeni od nafte na Kavkazu i od ruta za snadbevanje od strane Saveznika preko Irana a Nemci bi došli u posed preko potrebnih naftnih zaliha za svoju ratnu mašineriju.

- Sovjetski špijun nemačkog porekla Rihard Zorge je iz Japana javio da Japan između ostalog neće napasti Sovjetski Savez na Dalekom istoku ako Nemci ne osvoje neki grad na reci Volgi.

Vaši razlozi za i protiv da se Staljingradska bitka smatra ili ne smatra za prekretnicu u Drugom svetskom ratu?

Staljingradska bitka nije samo bitka naci nemačke već "udružene Evrope"

Front je probijen tamo gde su se front držali Rumuni (koji su uzgred prišli uz Nemce u nadi da neće stradati)

Prekretnica jeste bila jer je vrlo jak nemački lobi u USA konačno porazom kod Staljingrada izgubio svaki argument

USA je u poslednjih 100 godina u osnovi poligon gde se za njen pravac nadmeću germanski i anglosaksonski lobiji

Pa ko ovlada

Englezi, suprotno uvaženom stavu uvek se na kraju dogovere sa Rusima o podeli interese u svetu
 
- Da su Nemci pobedili u ovoj bici Sovjeti bi bili odsečeni od nafte na Kavkazu i od ruta za snadbevanje od strane Saveznika preko Irana a Nemci bi došli u posed preko

države osovine su od početka bile u goroj situaciji kada je u pitanju nafta. od 1941. pa nadalje mogli su da ga dobiju samo iz velikih nalazišta Ploešti/Rumunije i mnogo manjih u Nađ-Kaniši (Mađarska). nažalost, nemam tačne cifre, ali ako se dobro sećam, 80% potreba za naftom pokrivala je Rumunija. po mom mišljenju, situacija sa sirovinama je bila već veoma napeta 1942/43, koja je nastavila da se pogoršava sa sve većim gubicima teritorije.

zanimljivo, nestašica je najpre pogodila Italijane, koji su jedva dozvolili svojoj floti, koja je na papiru bila jaka, da isplovi (ali je bilo i drugih razloga za to) i više puta pokušavali da njenu upotrebu učine zavisnom od nemačkih isporuka sirovina tj uzalud, jer to bi mogao i Vermaht.

još jedan znak nestašice je činjenica da je Nemačka tokom rata sve više pribegla mnogo neefikasnijem procesu proizvodnje sintetičke nafte.
 
države osovine su od početka bile u goroj situaciji kada je u pitanju nafta. od 1941. pa nadalje mogli su da ga dobiju samo iz velikih nalazišta Ploešti/Rumunije i mnogo manjih u Nađ-Kaniši (Mađarska). nažalost, nemam tačne cifre, ali ako se dobro sećam, 80% potreba za naftom pokrivala je Rumunija. po mom mišljenju, situacija sa sirovinama je bila već veoma napeta 1942/43, koja je nastavila da se pogoršava sa sve većim gubicima teritorije.

zanimljivo, nestašica je najpre pogodila Italijane, koji su jedva dozvolili svojoj floti, koja je na papiru bila jaka, da isplovi (ali je bilo i drugih razloga za to) i više puta pokušavali da njenu upotrebu učine zavisnom od nemačkih isporuka sirovina tj uzalud, jer to bi mogao i Vermaht.

još jedan znak nestašice je činjenica da je Nemačka tokom rata sve više pribegla mnogo neefikasnijem procesu proizvodnje sintetičke nafte.
Pa da, to i ja kažem, da su Nemci pobedili u Staljingradskoj bici došli bi do nafte na Kakvkazu.
 
Pa da, to i ja kažem, da su Nemci pobedili u Staljingradskoj bici došli bi do nafte na Kakvkazu.

pa, Crvena armija bi prvo uništila naftna polja. nakon rekonstrukcije, naftna polja bi bila u dometu anglo-američkih jedinica bombardera (od 1943. u Iranu) i takođe sovjetskih jedinica bombardera. istina, poraz kod Staljingrada onemogućio je osvajanje Kavkaza i azerbejdžanskih naftnih polja.
u suštini, nafta je bila jedan od najvažnijih resursa, ali ne i jedini. Čak i sa dovoljnim zalihama nafte, Nemačka bi izgubila rat, možda bi besneo duže i sigurno bi koštao još više žrtava.
 
pa, Crvena armija bi prvo uništila naftna polja. nakon rekonstrukcije, naftna polja bi bila u dometu anglo-američkih jedinica bombardera (od 1943. u Iranu) i takođe sovjetskih jedinica bombardera. istina, poraz kod Staljingrada onemogućio je osvajanje Kavkaza i azerbejdžanskih naftnih polja.
u suštini, nafta je bila jedan od najvažnijih resursa, ali ne i jedini. Čak i sa dovoljnim zalihama nafte, Nemačka bi izgubila rat, možda bi besneo duže i sigurno bi koštao još više žrtava.
Ušao bi Japan u rat i sa leđa udario Sovjetski Savez na Dalekom istoku. Bar je tako tvrdio Rihard Zorge.
 
Ušao bi Japan u rat i sa leđa udario Sovjetski Savez na Dalekom istoku. Bar je tako tvrdio Rihard Zorge.

realno, jednostavno nije bilo dovoljno trupa za japansku ofanzivu na Sovjetski Savez, jer su skoro sve bile vezane u ratu sa Kinom. u ovom obliku nisu bili dostupni ni 1941. ni 1942. godine.

osim toga, koordinacija sa Nemačkom uopšte nije bila laka. između dve zemlje nije bilo direktnih kablovskih veza, a čak i da su postojale, prolazile bi kroz zone pod kontrolom potencijalnih ratnih protivnika i bile bi odmah prekinute.

radio tehnologija je postojala, ali bez relejnih stanica, isti problem sa komunikacijom koji je potencijalno morao da ide oko pola sveta takođe je bio neupotrebljiv.

nafta kao motiv za Japan je takođe prilično apsurdna. sibirska proizvodnja nafte još uvek nije bila posebno razvijena. osim toga, u Sibiru nije postojala dovoljno velika transportna infrastruktura do Japana. Šta da radimo sa nalazištima nafte koja se ne mogu pravilno rafinisati i preraditi, a kamoli transportovati u velikim razmerama?

okupacija indonežanskih rezervi nafte (tada holandske Istočne Indije) bila je mnogo očiglednija. očekivao se znatno manji otpor, a mogućnosti transporta su bile mnogo bolje.
 
Staljingradska bitka vođena je između Crvene armije i nacističke vojske kod i u samom gradu Staljingradu (današnji Volgograd) od 17. jula 1942. do 2. februara 1943. godine i smatra se prekretnicom u Drugom svetskom ratu (naravno pored Bitke za Moskvu) jer su uz velike obostrane žrtve pobedu odneli na kraju Sovjeti.

Tema je koncipirana za razloge za i protiv da se smatra prekretnicom u Drugom svetskom ratu. Moji neki razlozi zašto je smatram prekretnicom su:

- Mislim da Amerikanci nikada ne bi izvršili upad u Normandiju da su Nemci pobedili u ovoj bici ili ako bi pokušali upad bilo gde Nemci bi ih zaustavili jer bi bili angažovani samo na jednom frontu.

- Da su Nemci pobedili u ovoj bici Sovjeti bi bili odsečeni od nafte na Kavkazu i od ruta za snadbevanje od strane Saveznika preko Irana a Nemci bi došli u posed preko potrebnih naftnih zaliha za svoju ratnu mašineriju.

- Sovjetski špijun nemačkog porekla Rihard Zorge je iz Japana javio da Japan između ostalog neće napasti Sovjetski Savez na Dalekom istoku ako Nemci ne osvoje neki grad na reci Volgi.

Vaši razlozi za i protiv da se Staljingradska bitka smatra ili ne smatra za prekretnicu u Drugom svetskom ratu?
Tada je samo postalo svima jasno u šta su se Nemci upustili: Halderu je bilo jasno da je Treći Rajh izgubio rat još kad je postalo izvesno da Vermaht nije uništio Crvenu Armiju u pograničnim bitkama kao što je bilo planirano u planu Barbarosa, Romelu već 1942.
 
Ušao bi Japan u rat i sa leđa udario Sovjetski Savez na Dalekom istoku. Bar je tako tvrdio Rihard Zorge.
Posle katastrofe na Halkin Golu su izgubili svaku volju da izazivaju sudbinu: Japan je postao tehnološka sila tek posle Drugog svetskog rata, praktično svi uspesi na kopnu su im bili protiv kolonijalnih vojski država koje su bile već okupirane ili zauzete u ratu sa Nemačkom.
 
Kako da pokušaju kada su Alpe prirodna brana ?

Dovoljna je kontrola Jadranskog mora

Veće je pitanje zašto su dozvolili povlačenje Afričkog korpusa preko Balkana i šta su dogovorili sa Vatikanom .

Ne pominje se zalud Staljinova "anegdota" kada je pitao koliko divizija ima Vatikan.

Saveznici nisu prišli do Alpa do kraja rata. Tri nedelje pre kraja rata su tek zauzeli Bolonju.
 
Posle katastrofe na Halkin Golu su izgubili svaku volju da izazivaju sudbinu: Japan je postao tehnološka sila tek posle Drugog svetskog rata, praktično svi uspesi na kopnu su im bili protiv kolonijalnih vojski država koje su bile već okupirane ili zauzete u ratu sa Nemačkom.
Da su izgubili Staljingradsku bitku i da je Japan udario sa leđa Sovjetski Savez bi kapitulirao.
 
Tada je samo postalo svima jasno u šta su se Nemci upustili: Halderu je bilo jasno da je Treći Rajh izgubio rat još kad je postalo izvesno da Vermaht nije uništio Crvenu Armiju u pograničnim bitkama kao što je bilo planirano u planu Barbarosa, Romelu već 1942.
Ds su došli do nafte na Kakkazu Nemci bi mogli da nastave rat i Sovjetski Savez bi bio odsečen od Saveznika preko Irana. Plus eventualni udar sa leđa Japana i Sovjetski Savez bi pao na kolena.
 
da ne pominjemo činjenicu da su Amerikanci posebno napali proizvodnju nafte 1944. godine.

Luftvafe je recimo najviše patio od nedostatka goriva, ne nužno u prvim jedinicama, koje su bile na vrhu liste, već u oblasti obuke. gubici pilota nisu se mogli lako nadoknaditi jer mladi piloti nisu imali gotovo nikakvog letačkog iskustva. Luftvafe ne samo da je izgubio mašine u vazdušnoj borbi, već je i kretanje po zemlji postalo rizik.

drugi na listi prioriteta bili su oklopne trupe. ima jedna zanimljiva epizoda, bitka kod Bulgea bila je zasnovana na hvatanju američkih zaliha goriva i njihovom korišćenju u napredovanju. amerikanci su zapalili svoje zalihe, stavljajući ključni faktor u pobedu u perspektivu.

na strateškom nivou, odluke su se često donosile imajući na umu naftu. s jedne strane, integracija Rumunije u Osovinu, a sa druge, napad na Jugoslaviju, kada se tamo pojavila opasnost od antinemačke vlade. da ne govorimo o fatalnoj odluci da se istovremeno napreduje do Staljingrada i Majkopa i na kraju ne postigne ni jedan ni drugi cilj.

koliko je bila važna nafta ili njen nedostatak, vidi se i po reorganizaciji oružanih snaga. pešadijska divizija je 1944. imala samo 60% osoblja divizije iz 1939. godine, ali je imala znatno više konja ...
 
Ds su došli do nafte na Kakkazu Nemci bi mogli da nastave rat i Sovjetski Savez bi bio odsečen od Saveznika preko Irana. Plus eventualni udar sa leđa Japana i Sovjetski Savez bi pao na kolena.

vidi, nafta je svakako bila odlučujući faktor u južnoj ofanzivi 1942. ja vidim manevre protiv Voronježa i Staljingrada prvenstveno kao bočnu zaštitu za operacije prema Turskoj i Kaspijskom moru. ali ne zato što je nedostajalo nafte, već upravo zato što je nedostajalo nafte, ova kampanja je bila od suštinskog značaja za ukupnu vojnu sposobnost

u svakoj ofanzivi, uključujući i Nemce na početku Barbarose, bilo je neadekvatno snabdevanje trupa u prednjim jedinicama, ali to ne znači automatski apsolutnu nestašicu tj pogotovo što apsolutne potrebe za hranom pojedinačnog vojnika u ofanzivi nisu nužno viši nego u rovovskom ratu

Železničke veze sa Staljingradom (postojale su dve rute, inače) su se stalno poboljšavale, iako je vreme između dostizanja krajnjih tačaka u Staljinggradu i opkoljavanja bilo veoma kratko, ali je postojano poboljšanje bilo primetno

Čak i da je Baku postignut 1942. godine, 1943. godine ne bi bilo većeg povećanja proizvodnje. zbog značajnog nedostatka odgovarajuće opreme za bušenje, njihova primena je vremenski i geografsko otežana.
 
Zašto? Zašto je 1943. godine nedostajalo opreme za bušenje? Da li su u to vreme radile naftne bušotine na Kavkazu?

u tom trenutku radovi pa skoro obustavljeni. naftna polja Grozni u Čečeniji zapalila je zloglasna SS divizija, a preostale rafinerije nafte uništila je eskadrila ratnog vazduhoplovstva Rihthofen. Sovjetski Savez je predvideo ove opasnosti, delimično zaustavio proizvodnju nafte, demontirao velike delove postrojenja i preselio ih u oblast Volge na Uralu

zauzimanje kavkaskih naftnih polja bilo je previše optimistično iz dva razloga: snage nisu bile dovoljne da se preterano proširi front i naftna polja su mogla biti zauzeta da su bila beskorisna. ratni cilj bi doneo samo ekonomsku korist na duži rok, tako da su žurba i prioritet bili pogrešno postavljeni.
 
Kavkaz i Staljingradska bitka.

sve je to povezano. da nadodam, početkom 1942. jedna studija izvodljivosti bavila se pitanjem kako bi se kavkaska nafta mogla transportovati pod nemačku kontrolu. zanimljivo, ispostavilo se da su postojeće opcije dozvoljavale samo 10.000 moto transporta kopnom. direktan pomorski transport, s druge strane, ne bi bio moguć čak ni da je sovjetska crnomorska flota bila razbijena, pošto su svi tankeri već bili zauzeti transportom rumunske nafte. cela problematika je zaista komplikovana
 
zauzimanje kavkaskih naftnih polja bilo je previše optimistično iz dva razloga: snage nisu bile dovoljne da se preterano proširi front i naftna polja su mogla biti zauzeta da su bila beskorisna. ratni cilj bi doneo samo ekonomsku korist na duži rok, tako da su žurba i prioritet bili pogrešno postavljeni.
Skoro milion nemačkih i drugih vojnika sila Osovine je poginulo, zarobljeno ili je ranjeno. A što se tiče oformljenja novih mašina za bušenje Nemci su mogli za par meseci opet to da uspostave. Drugo pobeda bi vratila moral vojci i narosu za nove poduhvate što je i najvažnije u ratnom sukobu ovakve vrste.
 

Back
Top