Не само ваздушни простор где су оборена и два југословенска МИГ 29 већ и териториј одакле су НАТО војници упали и минирали пругу Београд-Бар.
Ради се о чистој агресији на Југославију.
Zločini proitiv mira prvi put su određeni u članu 6.
Statuta Međunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu kao:
"
planiranje, pripremanje, započinjanje ili vođenje agresorskog rata ili rata kojim se krše međunarodni ugovori, sporazumi ili garantije, ili učestvovanje u nekom zajedničkom planu ili zaveri za izvršenje ma kog od gore navedenih dela"
Agresorski rat je i pre suđenja u
Nirnbergu bio zabranjen
Brijan-Kelogovim paktom iz
1928. godine, mada tim paktom nije bila uvedena potpuna zabrana svakog rata. To će se desiti tek usvajanjem
Povelje UN koja dopušta isključivo odbrambeni rat i prinudne mere samih
Ujedinjenih nacija. Sprečavanje sile u odnosima između država jedno je od osnovnih načela UN, a posebno se ovim pitanjima bave članovi 1, 2, 33 i 39
Povelje UN.
Definicija agresije Ujedinjenih nacija [uredi]
Regulisanju ove oblasti svoj doprinos dale su Ujedinjene nacije i preko Rezolucije
Generalne skupštine broj 3314 iz
1974. godine. Prema ovoj rezoluciji "prvootpočinjanje upotrebe oružane sile od jedne države protivno Povelji predstavlja prima facie dokaz izvršenja akta agresije".
U članu 3. detaljno je navedeno šta predstavlja akte agresije, nezavisno od postojanja
ratnog stanja:
- invazija ili napad oružanih snaga jedne države na teritoriju druge države ili svaka vojna okupacija, makar i privremene, koja proizađe iz takve invazije ili napada, ili aneksija teritorije ili dela teritorije druge države upotrebom sile
- bombardovanje teritorije neke države od strane oružanih snaga druge države ili upotreba ma kog oružja od strane jedne države protiv teritorije druge države; blokada luka ili obala jedne države od strane oružanih snaga druge države
- napad oružanih snaga jedne države na kopnene, pomorske ili vazduhoplovne snage, pomorsku ili vazdušnu flotu druge države
- upotreba oružanih snaga jedne države koje se s pristankom zemlje prijema nalaze na teritoriji ove poslednje, protivno uslovima predviđenim u sporazumu, odnosno ostajanje tih snaga na teritoriji zemlje prijema i posle isteka sporazuma
- radnja jedne države koja svoju teritoriju stavi na raspolaganje drugoj državi da bi je ova iskoristila za izvršenje akta agresije protiv treće države
- upućivanje od strane, odnosno u ime jedne države oružanih bandi, grupa, neregularnih vojnika ili najamnika, koji protiv druge države vrše akte oružane sile toliko ozbiljno da se izjednačuju sa gore pomenutim aktima, donosno značajno učešće jedne države u tome
SB UN može odlučiti i da drugi akti predstavljaju agresiju. Rezolucijom se dalje naglašava da nikakvi razlozi bilo koje prirode ne mogu služiti kao opravdanje za agresiju, te da agresija povlači međunarodnu odgovornost, a da
agresorski rat predstavlja zločin protiv međunarodnog mira.