Preuzeto iz Izvora rts.sr
https://www.gelestatic.it/thimg/DmH...pg?f=detail_558&h=720&w=1280&$p$f$h$w=d5eb06a
Od pirinčanih polja, preko partizanskih borbi, studentskih demonstracija, filmova i serija, pesma „Bela ćao“ stigla je i do društvenih mreža. Za neke je danas samo lepa melodija, za druge asocijacija na antifašistike pokrete, a poslednjih godinu i po pandemija joj je dodala novu dimenziju.
Već decenijama, različite verzije pesme Bela ćao rado se pevaju i slušaju. Vole je i tinejdžeri, i njihovi roditelji, ali i njihove bake i deke. Da li su koreni ove pesme u italijanskoj narodnoj pesmi ili, kako piše italijanski list Korijere dela sera, vodi poreklo od francuskih melodija iz 16. veka, a možda i od jevrejskog klezmera, ne može se pouzdano utvrditi.
„Postoje različiti narativi koji se tiču pesme Bela ćao, a jedan od najvažnijih je zapravo je njeno vezivanje za radnice koje su dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka tom pesmom, uz rad na pirinčanim poljima, izražavale svoj protest zbog teških uslova rada kojima su bile podvrgnute“, navodi doc. dr Iva Nenić, etnomuzikolog i teoretičar umetnosti.

https://www.gelestatic.it/thimg/DmH...pg?f=detail_558&h=720&w=1280&$p$f$h$w=d5eb06a
Od pirinčanih polja, preko partizanskih borbi, studentskih demonstracija, filmova i serija, pesma „Bela ćao“ stigla je i do društvenih mreža. Za neke je danas samo lepa melodija, za druge asocijacija na antifašistike pokrete, a poslednjih godinu i po pandemija joj je dodala novu dimenziju.
Već decenijama, različite verzije pesme Bela ćao rado se pevaju i slušaju. Vole je i tinejdžeri, i njihovi roditelji, ali i njihove bake i deke. Da li su koreni ove pesme u italijanskoj narodnoj pesmi ili, kako piše italijanski list Korijere dela sera, vodi poreklo od francuskih melodija iz 16. veka, a možda i od jevrejskog klezmera, ne može se pouzdano utvrditi.
„Postoje različiti narativi koji se tiču pesme Bela ćao, a jedan od najvažnijih je zapravo je njeno vezivanje za radnice koje su dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka tom pesmom, uz rad na pirinčanim poljima, izražavale svoj protest zbog teških uslova rada kojima su bile podvrgnute“, navodi doc. dr Iva Nenić, etnomuzikolog i teoretičar umetnosti.