- Poruka
- 88.710
Analize fragmenata školjki iskopanih u pograničnoj pećini u Južnoj Africi pokazuju da su lovci-sakupljači koji su povremeno zauzimali ovo mesto zagrevali velike afričke kopnene puževe na žeravici, a zatim ih verovatno jeli, kažu hemičarka Marine Vojčešak i kolege. Vojčešak, iz Kraljevskog instituta za kulturnu baštinu u Briselu, proučava hemijska svojstva arheoloških lokaliteta i artefakata.
Velika poslastica postala je posebno popularna između 160.000 i 70.000 godina, kažu istraživači. Broj otkopanih komada školjki puževa bio je znatno veći u slojevima sedimenta koji datiraju iz tog vremenskog perioda.
Nova otkrića u Graničnoj pećini osporavaju uticajnu ideju da ljudske grupe nisu činile kopnene puževe i drugu sitnu divljač velikim delom svoje ishrane sve dok poslednje ledeno doba nije nestalo pre oko 15.000 do 10.000 godina, kaže Vojčešak.
Davno pre toga, grupe lovaca-sakupljača u južnoj Africi lutale su skupljajući velike kopnene puževe. Neki od članova grupe koji su učestvovalči u skupljanja puževa možda su imali ograničenu pokretljivost zbog starosti ili povrede, sumnjaju istraživači.
„Masni protein puževa koji se lako jede bio bi važna hrana za starije i malu decu, koja su manje sposobna da žvaću tvrdu hranu“, kaže Vojčešak. „Deljenje hrane pokazuje da je kooperativno društveno ponašanje postojalo od početka naše vrste.
Velika poslastica postala je posebno popularna između 160.000 i 70.000 godina, kažu istraživači. Broj otkopanih komada školjki puževa bio je znatno veći u slojevima sedimenta koji datiraju iz tog vremenskog perioda.
Nova otkrića u Graničnoj pećini osporavaju uticajnu ideju da ljudske grupe nisu činile kopnene puževe i drugu sitnu divljač velikim delom svoje ishrane sve dok poslednje ledeno doba nije nestalo pre oko 15.000 do 10.000 godina, kaže Vojčešak.
Davno pre toga, grupe lovaca-sakupljača u južnoj Africi lutale su skupljajući velike kopnene puževe. Neki od članova grupe koji su učestvovalči u skupljanja puževa možda su imali ograničenu pokretljivost zbog starosti ili povrede, sumnjaju istraživači.
„Masni protein puževa koji se lako jede bio bi važna hrana za starije i malu decu, koja su manje sposobna da žvaću tvrdu hranu“, kaže Vojčešak. „Deljenje hrane pokazuje da je kooperativno društveno ponašanje postojalo od početka naše vrste.
