Slavoj Žižek upozorava Evropu na raspad BiH: Nastat će nešto mnogo gore!

[JankoTheGreat]

Slavoj Žižek upozorava Evropu na raspad BiH: Nastat će nešto mnogo gore!​

VIJESTI Autor:Deutsche Welle30. dec. 202116:10
Podijeli:

• 
  
• 
  
• 
  

Izvor: Slavoj Žižek (N1)
Ili miroljubiva koegzistancija ili tribalizacija koja vodi u propast - to je alternativa pred kojom se nalazi Bosna i Hercegovina, smatra Slavoj Žižek. A NZZ analizira razloge za angažman Viktora Orbana na Balkanu.

U svom tekstu „Ludilo nove tribalizacije”, objavljenom u listu “Die Welt”, slovenski filozof Slavoj Žižek analizira situaciju u Bosni i Hercegovini i smješta ju u širi, globalni kontekst.
Žižek podsjeća da aktualna napetost koju izaziva Milorad Dodik svojim potezima koje on opravdava namjerom da djelomice povrati, a djelomice ojača suverenitet Republike Srpske u odnosu na jedinstvenu i zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu ne dolaze ni iz čega. „Bosanski Srbi u tome nisu usamljeni – njihov secesionizam je dio šire inicijative koja ima za cilj dovesti proces raspada Jugoslavije do njegovog logičnog kraja (kako to rado nazivaju zagovornici odcjepljenja).”
Tu je posebno važan i zanimljiv tzv. non-paper koji se pojavio ove godine, a čiji se autor ne zna. U njemu se zagovaraju nove granice u BiH s ciljem uspostave velike Srbije, velike Hrvatske i ujedinjenja Kosova s Albanijom. Mala bosanska država koja bi preostala bi se onda lako mogla pretvoriti u „muslimansko-fundamentalistički otok”. „Ono što je posebno zagonetno u vezi s tim non-paperom je činjenica da on odgovara skrivenoj želji mnogih ljudi ne samo na Balkanu, već u cijeloj Europi”, piše Žižek.

Da bi se razumjela bosanska kriza potrebno je sagledati je u globalnoj dimenziji, uvjeren je Žižek. „Ono što se dešava u Bosni ima dublje korijene nego što je tendencija povratku jake nacionalne države kao reakcija na slijepu ulicu globalizacije. Tu se prije radi o suprotnosti: to je primjer postepenog nestajanja moderne nacionalne države. Ukoliko se Bosna raspadne iz toga neće proizaći tri nacionalne države, već nešto mnogo gore. Neće to biti ‘normalne’ države, koje garantiraju jednakost svih svojih građana bez obzira na njihovu etničku ili religijsku pripadnost. One će se prije orijentirati po načelima plemenskih zajednica koje odlikuje neki specifičan način života, i koje se održavaju kroz isključivanje drugih načina života.”

Žižek ukazuje na to da se te tendencije vide čak i u Švedskoj, koja je dugo bila na glasu kao zemlja visoko razvijenog osjećaja za život u zajednici. Tu su i brojni migranti imali svoje mjesto ukoliko su se htjeli dostatno integrirati. No u posljednje vrijeme sve su vidljivije pukotine u tom mitu o jedinstvenom društvu. U Hjällbou, predgrađu Göteborga gdje u getima žive ljudi migrantskog porijekla, faktički su vlast preuzele bande i gangovi koji ne prežu od upotrebe nasilja i otvoreno se suprotstavljaju državnom poretku. „Ukoliko se proces getoizacije nastavi, nastati će veliki broj plemenskih zajednica”, upozorava Žižek.

Ta perspektiva je realna i u Bosni i Hercegovini, smatra slovenski filozof. „ukoliko se Bosna raspadne – pa čak i ako to bude na miran način, pregovorima – zemlja će biti ‚hjälbonizirana’. Stoljećima je Bosna bila mjesto fragilne koegzistencije triju religija koje su se nerazdvojivo međusobno miješale. Njen raspad bi predstavljao stalnu prijetnju da se ponovi ono što je već 1914. dovelo do Prvog svjetskog rata. Zbog toga današnja Bosna stavlja nas pred alternativu koja važi za cijeli globalizirani svijet: ili mirna koegzistencija i zajednička borba protiv velikih opasnosti koje nam prijete ili ludilo nove tribalizacije”, zaključuje slovenski filozof Slavoj Žižek i svom tekstu u „Die Weltu”.

Orban na Balkanu​

Situacijom u BiH se bavi i Volker Papst u tekstu s naslovom „Viktor Orban traži saveznike na Balkanu” objavljenom u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ). On analizira nastojanja mađarskog premijera da na Balkanu pronađe istomišljenike oko uspostave svoje ‘iliberalne alijanse’.

Autor podsjeća da Milorad Dodik nema puno saveznika u Europskoj uniji za svoje planove koji bi mogli voditi u secesiju, ali da se na mađarskog premijera on može osloniti. Orban je nedavno najavio financijsku pomoć Republici Srpskoj od 100 miliona eura – za područje u kojem živi oko milion ljudi.

Razlog tome je, iz Orbanove perspektive, jasan: „Mađarski premijer već dugo je aktivan na Balkanu i pružajući podršku istomišljenicima je osjetno ojačao utjecaj svoje zemlje u regiji. Tako je već i slovenskom premijeru Janezu Janši aktivno pomagao u predizbornoj kampanji. A ranijem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom je nakon njegovog spektakularnog bijega dao politički azil u Mađarskoj. Ipak najbolji odnos Orban ima s srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Značajna mađarska manjina je sada, za razliku od ranije, prije most spajanja dviju država, nego sjeme razdora. Od mađarskih investicija profitiraju obje strane.”
Razlog tom angažmanu je jasan: „Prije svega se radi o ideološkom sukobu s Bruxellesom. Orban pokušava na Balkanu stvoriti jednu ‘iliberalnu alijansu’.”

I u tome je on uspješan. Elementi iliberalizma – posebno kada je riječ o politici prema medijima, ili o načinu dodijeljivanja velikih državnih poslova firmama koje vodi prijateljski nastrojeni ljudi – su vidljivi u različitim državama u regiji, ponajprije u Srbiji.
Ali važan je i faktor igre na antiislamsku kartu. Govoreći o mogućnosti europske integracije BiH Orban je rekao kako „bi integracija zemlje sa dva miliona muslimana predstavljalo veliki izazov.”
No problem je, smatra autor, u tome da „Bruxelles ovoj regiji nema mnogo toga za ponuditi. Politika proširenja je propala, a ne postoji alternativna strategija kako bolje uz sebe povezati zemlja regije. To pruža državama poput Rusije, Kine ili Turske nove mogućnosti djelovanja.”

Trenutno najglasniji pozivi za europskom integracijom dolaze iz Budimpešte. Nije slučajno da europski povjerenik za proširenje, Oliver Varhely, inače blizak Orbanu, podržava Dodika. Kao što je iz nedavno objavljenog protokola jednog razgovora vidljivo, Varhely smatra da je za krizu u BiH odgovoran raniji Visoki predstavnik Valentin Inzko svojim zakonom o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. A osim toga je signalizirao i spremnost na reviziju Izbornog zakona, kao što traže Hrvati u BiH. „A u cijeloj priči oko Dodikovih secesionističkih nastojanja lako se zaboravlja da i hrvatska strana dovodi u pitanje strukturu ove višenacionalne države”, zaključuje u svom tekstu za NZZ Volker Papst.

https://ba.n1info.com/vijesti/slavo...opu-na-raspad-bih-nastat-ce-nesto-mnogo-gore/


Kazu da je ovo jedan od najvecih svetskih zivih intelektualaca. On predvida Evropu za stotinama zasta. Vracanje u srednji vek

 

[Urvan Hroboatos]

Slavoj Žižek upozorava Evropu na raspad BiH: Nastat će nešto mnogo gore!​

VIJESTI Autor:Deutsche Welle30. dec. 202116:10
Podijeli:

• 
  
• 
  
• 
  

Izvor: Slavoj Žižek (N1)
Ili miroljubiva koegzistancija ili tribalizacija koja vodi u propast - to je alternativa pred kojom se nalazi Bosna i Hercegovina, smatra Slavoj Žižek. A NZZ analizira razloge za angažman Viktora Orbana na Balkanu.

U svom tekstu „Ludilo nove tribalizacije”, objavljenom u listu “Die Welt”, slovenski filozof Slavoj Žižek analizira situaciju u Bosni i Hercegovini i smješta ju u širi, globalni kontekst.
Žižek podsjeća da aktualna napetost koju izaziva Milorad Dodik svojim potezima koje on opravdava namjerom da djelomice povrati, a djelomice ojača suverenitet Republike Srpske u odnosu na jedinstvenu i zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu ne dolaze ni iz čega. „Bosanski Srbi u tome nisu usamljeni – njihov secesionizam je dio šire inicijative koja ima za cilj dovesti proces raspada Jugoslavije do njegovog logičnog kraja (kako to rado nazivaju zagovornici odcjepljenja).”
Tu je posebno važan i zanimljiv tzv. non-paper koji se pojavio ove godine, a čiji se autor ne zna. U njemu se zagovaraju nove granice u BiH s ciljem uspostave velike Srbije, velike Hrvatske i ujedinjenja Kosova s Albanijom. Mala bosanska država koja bi preostala bi se onda lako mogla pretvoriti u „muslimansko-fundamentalistički otok”. „Ono što je posebno zagonetno u vezi s tim non-paperom je činjenica da on odgovara skrivenoj želji mnogih ljudi ne samo na Balkanu, već u cijeloj Europi”, piše Žižek.

Da bi se razumjela bosanska kriza potrebno je sagledati je u globalnoj dimenziji, uvjeren je Žižek. „Ono što se dešava u Bosni ima dublje korijene nego što je tendencija povratku jake nacionalne države kao reakcija na slijepu ulicu globalizacije. Tu se prije radi o suprotnosti: to je primjer postepenog nestajanja moderne nacionalne države. Ukoliko se Bosna raspadne iz toga neće proizaći tri nacionalne države, već nešto mnogo gore. Neće to biti ‘normalne’ države, koje garantiraju jednakost svih svojih građana bez obzira na njihovu etničku ili religijsku pripadnost. One će se prije orijentirati po načelima plemenskih zajednica koje odlikuje neki specifičan način života, i koje se održavaju kroz isključivanje drugih načina života.”

Žižek ukazuje na to da se te tendencije vide čak i u Švedskoj, koja je dugo bila na glasu kao zemlja visoko razvijenog osjećaja za život u zajednici. Tu su i brojni migranti imali svoje mjesto ukoliko su se htjeli dostatno integrirati. No u posljednje vrijeme sve su vidljivije pukotine u tom mitu o jedinstvenom društvu. U Hjällbou, predgrađu Göteborga gdje u getima žive ljudi migrantskog porijekla, faktički su vlast preuzele bande i gangovi koji ne prežu od upotrebe nasilja i otvoreno se suprotstavljaju državnom poretku. „Ukoliko se proces getoizacije nastavi, nastati će veliki broj plemenskih zajednica”, upozorava Žižek.

Ta perspektiva je realna i u Bosni i Hercegovini, smatra slovenski filozof. „ukoliko se Bosna raspadne – pa čak i ako to bude na miran način, pregovorima – zemlja će biti ‚hjälbonizirana’. Stoljećima je Bosna bila mjesto fragilne koegzistencije triju religija koje su se nerazdvojivo međusobno miješale. Njen raspad bi predstavljao stalnu prijetnju da se ponovi ono što je već 1914. dovelo do Prvog svjetskog rata. Zbog toga današnja Bosna stavlja nas pred alternativu koja važi za cijeli globalizirani svijet: ili mirna koegzistencija i zajednička borba protiv velikih opasnosti koje nam prijete ili ludilo nove tribalizacije”, zaključuje slovenski filozof Slavoj Žižek i svom tekstu u „Die Weltu”.

Orban na Balkanu​

Situacijom u BiH se bavi i Volker Papst u tekstu s naslovom „Viktor Orban traži saveznike na Balkanu” objavljenom u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ). On analizira nastojanja mađarskog premijera da na Balkanu pronađe istomišljenike oko uspostave svoje ‘iliberalne alijanse’.

Autor podsjeća da Milorad Dodik nema puno saveznika u Europskoj uniji za svoje planove koji bi mogli voditi u secesiju, ali da se na mađarskog premijera on može osloniti. Orban je nedavno najavio financijsku pomoć Republici Srpskoj od 100 miliona eura – za područje u kojem živi oko milion ljudi.

Razlog tome je, iz Orbanove perspektive, jasan: „Mađarski premijer već dugo je aktivan na Balkanu i pružajući podršku istomišljenicima je osjetno ojačao utjecaj svoje zemlje u regiji. Tako je već i slovenskom premijeru Janezu Janši aktivno pomagao u predizbornoj kampanji. A ranijem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom je nakon njegovog spektakularnog bijega dao politički azil u Mađarskoj. Ipak najbolji odnos Orban ima s srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Značajna mađarska manjina je sada, za razliku od ranije, prije most spajanja dviju država, nego sjeme razdora. Od mađarskih investicija profitiraju obje strane.”
Razlog tom angažmanu je jasan: „Prije svega se radi o ideološkom sukobu s Bruxellesom. Orban pokušava na Balkanu stvoriti jednu ‘iliberalnu alijansu’.”

I u tome je on uspješan. Elementi iliberalizma – posebno kada je riječ o politici prema medijima, ili o načinu dodijeljivanja velikih državnih poslova firmama koje vodi prijateljski nastrojeni ljudi – su vidljivi u različitim državama u regiji, ponajprije u Srbiji.
Ali važan je i faktor igre na antiislamsku kartu. Govoreći o mogućnosti europske integracije BiH Orban je rekao kako „bi integracija zemlje sa dva miliona muslimana predstavljalo veliki izazov.”
No problem je, smatra autor, u tome da „Bruxelles ovoj regiji nema mnogo toga za ponuditi. Politika proširenja je propala, a ne postoji alternativna strategija kako bolje uz sebe povezati zemlja regije. To pruža državama poput Rusije, Kine ili Turske nove mogućnosti djelovanja.”

Trenutno najglasniji pozivi za europskom integracijom dolaze iz Budimpešte. Nije slučajno da europski povjerenik za proširenje, Oliver Varhely, inače blizak Orbanu, podržava Dodika. Kao što je iz nedavno objavljenog protokola jednog razgovora vidljivo, Varhely smatra da je za krizu u BiH odgovoran raniji Visoki predstavnik Valentin Inzko svojim zakonom o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. A osim toga je signalizirao i spremnost na reviziju Izbornog zakona, kao što traže Hrvati u BiH. „A u cijeloj priči oko Dodikovih secesionističkih nastojanja lako se zaboravlja da i hrvatska strana dovodi u pitanje strukturu ove višenacionalne države”, zaključuje u svom tekstu za NZZ Volker Papst.

https://ba.n1info.com/vijesti/slavo...opu-na-raspad-bih-nastat-ce-nesto-mnogo-gore/


Kazu da je ovo jedan od najvecih svetskih zivih intelektualaca. On predvida Evropu za stotinama zasta. Vracanje u srednji vek

Kreten.

* može se reći da je od 10-11. st. postojala neka zemlja Bosna, koja je bila kojih 20% sadašnje BH. Onda se širila do okupacije Osmanlija, pa je nekad obuhvatila dio susjednih krajeva u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, no dijelovi su ostali izvan, napose Bihać, no i više

* najtočniji prikaz te stare politije je dao Noel Malcolm, a to je da je to bio "narod" koji je bio bliži Hrvatima po nekim oznakama, no najviše što možemo reći je da su to Slaveni koji su prebivali u Bosni (Humu itd.). Postojao je i srpski kulturni utjecaj, napose nakon Tvrtkova osvajanja dijela Srbije, nakon kog su dovedeni pisari iz Srbije i očuvani dio pisane kulture je kulturno posrbljen, bar dijelom

* od stanovništva, većina su bili katolici, dio pripadnici Crkve bosanske, utjecajniji nego brojniji, a na istoku pravoslavci, napose u istočnom Humu, Podrinju, vjerojatno u Semberiji i i dijelu Romanije

* što se govora i jezika tiče, to je zapadna štokavština kao u Slavoniji i jugu Dalmacije, a govornici tipičnih bosanskih govora izvan ex-Yu su Hrvati u Pečuhu. Na istoku, kao što rekoh, to su srpsko-crnogorski istočni štokavski govori

* većina je te kulture propala, no ono što se očuvalo često je od strane tendenciozne strane slavistike poklanjano Srbima, iako s glavnim spisima- npr. Hvalovim zbornikom- nisu znali što bi jer je napisan u Splitu od pisara s tipičnim hrvatskim ikavskim, pa i čakavskim crtama

* u 15. st. Turci osvajaju i od onda ide dalje. Kreće islamizacija, koje je uspješnija među katolicima jer je na njih vršen pritisak - najveći protivnici su katoličke zemlje Austrija, Španjolska, Venecija
..- dok pravoslavnih sila i nema, ili su u Carigradu pod lokotom, pa se pravoslavce manje pritišće. No i oni se islamiziraju, a napose pravoslavni Vlasi.

* u sadašnjoj BH islamiziraju se u nekoj mjeri pripadnici obje vjere, a i krstjani, kojih je onda bilo zanemarivo malo- možda nekoliko stotina. Islamizacija je bila dosta uspješna u CG, osvojenim dijelovima Hrvatske (Lika, Slavonija), dijelovima Srbije, a dalje u Mađarskoj, Albaniji itd.

* među BH Muslimanima vladaju neki mitovi, ali i mitovi o njima. Npr. Hrvati, a i Srbi, smatraju da su oni nešto "izdali". To je bizarno, budući da ljudi koji su prešli na islam, učinili su to ili zbog pritiska ili profita, i raznih drugih kombinacija. Takav je život.

No, mit je isto da su Muslimani u BH nešto skoro posve domaće. A radi se o mješavini domaćih islamiziranih, onih iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, Slovačke, Albanije, Rumunjske,..te doseljenika iz Turske, Mezopotamije...odasvud.

* mitologija među BH Muslimanima je da su se i katolici i pravoslavci i muslimani smatrali Bošnjacima. To je besmisao. Oni su imali jasne vjersko-narodne odrednice, i nisu sebe držali pripadnicima inokonfesionalnih skupina. Među pravoslavcima, ime Bošnjak za kolektiv uopće nije postojalo; među katolicima je bilo jako nazočno, no kod njih je to značilo da su jedino oni pravi povijesni bošnjački narod, a ostali su ili došljaci ili otpali; među muslimanima, prevladavalo je tursko ime, a nekad u kombinaciji turci bošnjaci. No nikad nisu ni katolici ni muslimani mislili da su ista vrsta ljudu jer se zovu, nekad, Bošnjacima. Franjevačko i begovsko bošnjaštvo nemaju veze, to su odvojeni svjetovi.

U skoku na sadašnjost, možemo reći da su u BH tri nacije koje se ne trpe. One mogu opstati jedino uz kompromis, kao tri naroda koji žive jedni uz druge- ili raspad. Ti narodi nemaju ni iste ideje o prošlosti, iste lojalnosti u sadašnjosti, a kamoli iste želje za budućnost.

Tko to ne priznaje i ne poznaje- vuče tu zemlju u rat i konačni raspad.

 

[JankoTheGreat]

U skoku na sadašnjost, možemo reći da su u BH tri nacije koje se ne trpe. One mogu opstati jedino uz kompromis, kao tri naroda koji žive jedni uz druge- ili raspad. Ti narodi nemaju ni iste ideje o prošlosti, iste lojalnosti u sadašnjosti, a kamoli iste želje za budućnost.

Tko to ne priznaje i ne poznaje- vuče tu zemlju u rat i konačni raspad.

Zasto hrvati nisu trazili kompromis sa srbima u Hrvatskoj vec ih posutali iz drzave?


Mapa stecaka

 

[Beli Gibson]

нек се славуј бави критиком филмова

 

[C0NSIGLIERI]

Slavoj mutant Zizek.
Ozbiljan degenerik koji je umislio da je pametan i bitan.

 

[Beli Gibson]

Slavoj mutant Zizek.
Ozbiljan degenerik koji je umislio da je pametan i bitan.

Његова фора је као бићу смешан па ћу вам бити симпа па ћете игнорисати колико серем

 

[Urvan Hroboatos]

нек се славуј бави критиком филмова

Ne, i tu je loš..

Zapravo- on nije loš, nego -lud.

 

[JankoTheGreat]

Slavoj mutant Zizek.
Ozbiljan degenerik koji je umislio da je pametan i bitan.

Kazu da je jedan od najvecis svetskih zivih umova

 

[Beli Gibson]

Kazu da je jedan od najvecis svetskih zivih umova

Рекли су то и за Броза

 

[Urvan Hroboatos]

Zasto hrvati nisu trazili kompromis sa srbima u Hrvatskoj vec ih posutali iz drzave?


Mapa stecaka

Hrvati traže kompromis sa Srbima kojih 150 godina, no od toga ništa. Stavimo li na stranu luđaka Pavelića, većina Srba u RH nije bila za neku proširenu Srbiju, no oni koji su bili, došli su bili u takvo stanje da nikakvu Hrvatsku ne mogu zamisliti.

Srbi, Hrvati i Muslimani su nosiva tri naroda BH, dok Srbi u RH nisu bili taj konstitutivni narod- uza sve igrarije definicijama ustava Jugoslavije, i Hrvatska nije bila neka Srbo-Hrvatska, niti Hrvato- Srbija.

Ukratko- Srbi su u SRH bili "manje" od Hrvata, a "više" od Mađara, Slovaka itd. No Badinter je utvrdio ono što znamo, i to je točka na i.

Jednostavno- položaj Srba u Hrvatskoj nije sito što i položaj Muslimana, Hrvata i Srba u BH.

 

[C0NSIGLIERI]

Zasto hrvati nisu trazili kompromis sa srbima u Hrvatskoj vec ih posutali iz drzave?


Mapa stecaka

Kakve veze imaju stećci sa turcima, nikakve dragi moj Janko.

 

[JankoTheGreat]

Рекли су то и за Броза

To niko nije rekao za Broza.

Kazu za Zizeka, Chomskog, Michel Onfray itd

Kakve veze imaju stećci sa turcima, nikakve dragi moj Janko.

Ko o cemu Srbi o Turcima. Godina 5678 Srbi ce da guslaju o Turcima. Sjasi vise s turcima.

Steci pokazuju granice Bosne i gde se nalazi taj posebni narod iz Bosne.
Ovo sto su pohrvaceni i posrbljeni u zadnjih 100injak godina ne menja stvar

 

[suave]

Žižek je uneo elemente popularne kulture u filozofiju i uspeo se nametnuti određenim krugovima popularne kulture koji su hteli da svoju robu prodaju kao intelektualniju, elitniju nego što zaista jeste. Sa druge, strane, Žižek nije ni glup ni lud. Prilično dobro shvata kako funkcioniše svet i ponaša se kao dobar prodavac robe, s tim što u ovom slučaju prodaje ideje umesto nečeg opipljivijeg. Slušao sam njegov dijalog sa Džordanom Pitersenom i bio sam prilično razočaran obojicom. Pitersen je inače sa protivnicima mnogo bolji i elokventniji dok se ovde ponašao prilično bezidejno.

Što se tiče njegove priče o Bosni to je ono što srpska strana odavno priča, da treba ispoštovati dogovor iz Dejtona i očuvati Republiku Srpsku i njena ovlašćenja. Pošto to nije učinjeno, normalna pojava je pobuna Srba kad su se stvari u svetu promenile

Urvanovu istoriografiju izmišljenog sveta ne komentarišem (mada mi je drago da se vratio)

 

[C0NSIGLIERI]

To niko nije rekao za Broza.

Kazu za Zizeka, Chomskog, Michel Onfray itd



Ko o cemu Srbi o Turcima. Godina 5678 Srbi ce da guslaju o Turcima. Sjasi vise s turcima.

Steci pokazuju granice Bosne i gde se nalazi taj posebni narod iz Bosne.
Ovo sto su pohrvaceni i posrbljeni u zadnjih 100injak godina ne menja stvar

Pazi ovako dragi moj Janko, da ti nacrtam sada u tackama.
Srbi su pristali u Lisabonu na mirovni sporazum koji je predlagao kantonalno uredjenje i bez RS, ali je Alija muzdahedin to odbio i izabrao rat.
U ratu su vam Srbi slomili p*cku, ali bukvalno.
Rat je zaustavljen dogovorom u Dejtonu i vi umesto da isti postujete, okrenete se buducnosti i suzivotu, vi opet cackate Srbe koji su visestruko mnogobrojniji i jaci narod.
Ne razumem u cemu je fora, da li ste vi toliki glupanderi da opet srljate u nesrecu u kojoj bi opet izvukli najdeblji kraj.
RS je garant opstanka BiH, u svakom drugom slucaju nece je biti.

 

[jevropa]

Hrvati traže kompromis sa Srbima kojih 150 godina, no od toga ništa. Stavimo li na stranu luđaka Pavelića, većina Srba u RH nije bila za neku proširenu Srbiju, no oni koji su bili, došli su bili u takvo stanje da nikakvu Hrvatsku ne mogu zamisliti.

Srbi, Hrvati i Muslimani su nosiva tri naroda BH, dok Srbi u RH nisu bili taj konstitutivni narod- uza sve igrarije definicijama ustava Jugoslavije, i Hrvatska nije bila neka Srbo-Hrvatska, niti Hrvato- Srbija.

Ukratko- Srbi su u SRH bili "manje" od Hrvata, a "više" od Mađara, Slovaka itd. No Badinter je utvrdio ono što znamo, i to je točka na i.

Jednostavno- položaj Srba u Hrvatskoj nije sito što i položaj Muslimana, Hrvata i Srba u BH.

mislis na kompromis kako doci do zemuna i banja luke,
zbog takvih kompromisa vas jos ceka tuzba za genocid,
sta mislis ko ce vas ubuduce braniti

 

[Povjesnitchar]

Bosanskih Katolika u BiH trenutno ima ispod 10%. I pored toga imaju status Konstitutivnosti pa jos zele da uslovljavaju Izbornim zakonom i Trecim entitetom.

Da skratim, BIH Katolici i sada imaju vise nego sto zasluzuju.

 

[orator]

Pazi ovako dragi moj Janko, da ti nacrtam sada u tackama.
Srbi su pristali u Lisabonu na mirovni sporazum koji je predlagao kantonalno uredjenje i bez RS, ali je Alija muzdahedin to odbio i izabrao rat.
U ratu su vam Srbi slomili p*cku, ali bukvalno.
Rat je zaustavljen dogovorom u Dejtonu i vi umesto da isti postujete, okrenete se buducnosti i suzivotu, vi opet cackate Srbe koji su visestruko mnogobrojniji i jaci narod.
Ne razumem u cemu je fora, da li ste vi toliki glupanderi da opet srljate u nesrecu u kojoj bi opet izvukli najdeblji kraj.
RS je garant opstanka BiH, u svakom drugom slucaju nece je biti.

Jes da nisu prije toga Srbi saminicijativno napustili B i H parlament u kojem su imali bar 30% vlasti, i krenuli u odmetnistvo. Da prije toga nije odrzan referendum o pravu da i B i H ima pravo na samoopredjeljenje kao i sve ostale republike, i na kojem Srbi samoinicijativno nisu htjeli ucestvovat! Da je prije Daytona B i H postala ravnopravna clanica Ujedinjenih Nacija, bez Entiteta!

 

[Ројалиста]

Зашто између трибализације и талибанизације бирати талибанизацију? Нема смисла. БиХ се могла трпети, и то су могли само Срби да трпе такву подвалу тридесет година, али она данас више никоме не треба. Питање за размишљање је шта ће урадити босански муслимани кад више не буде БиХ? Створиће малу радикалну исламску државу, да ли је на то мислио Славој Жижек?

 

[Urvan Hroboatos]

Bosanskih Katolika u BiH trenutno ima ispod 10%. I pored toga imaju status Konstitutivnosti pa jos zele da uslovljavaju Izbornim zakonom i Trecim entitetom.

Da skratim, BIH Katolici i sada imaju vise nego sto zasluzuju.

Sudeći po rezultatima lokalnih izbora, broj Muslimana se smanjio u odnosu na broj Hrvata, i Muslimani su solidna većina od oko 500.000 odeseljenih iz BH u zadnjih 6 godina.

Hrvati su oko 15% te kolonije, a glede Muslimana- nemojte čačkati mečku i lupetati o bosanskim katolicima, jer ti su katolici nacionalno Hrvati.
Vi ste, BH Muslimani, zaseban narod, nezreo i infantialan, glede svijesti i mozga stotina godina i iza Hrvata i iza Srba.

 

[Mystic+]

Slavoj Žižek upozorava Evropu na raspad BiH: Nastat će nešto mnogo gore!​

VIJESTI Autor:Deutsche Welle30. dec. 202116:10
Podijeli:

• 
  
• 
  
• 
  

Izvor: Slavoj Žižek (N1)
Ili miroljubiva koegzistancija ili tribalizacija koja vodi u propast - to je alternativa pred kojom se nalazi Bosna i Hercegovina, smatra Slavoj Žižek. A NZZ analizira razloge za angažman Viktora Orbana na Balkanu.

U svom tekstu „Ludilo nove tribalizacije”, objavljenom u listu “Die Welt”, slovenski filozof Slavoj Žižek analizira situaciju u Bosni i Hercegovini i smješta ju u širi, globalni kontekst.
Žižek podsjeća da aktualna napetost koju izaziva Milorad Dodik svojim potezima koje on opravdava namjerom da djelomice povrati, a djelomice ojača suverenitet Republike Srpske u odnosu na jedinstvenu i zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu ne dolaze ni iz čega. „Bosanski Srbi u tome nisu usamljeni – njihov secesionizam je dio šire inicijative koja ima za cilj dovesti proces raspada Jugoslavije do njegovog logičnog kraja (kako to rado nazivaju zagovornici odcjepljenja).”
Tu je posebno važan i zanimljiv tzv. non-paper koji se pojavio ove godine, a čiji se autor ne zna. U njemu se zagovaraju nove granice u BiH s ciljem uspostave velike Srbije, velike Hrvatske i ujedinjenja Kosova s Albanijom. Mala bosanska država koja bi preostala bi se onda lako mogla pretvoriti u „muslimansko-fundamentalistički otok”. „Ono što je posebno zagonetno u vezi s tim non-paperom je činjenica da on odgovara skrivenoj želji mnogih ljudi ne samo na Balkanu, već u cijeloj Europi”, piše Žižek.

Da bi se razumjela bosanska kriza potrebno je sagledati je u globalnoj dimenziji, uvjeren je Žižek. „Ono što se dešava u Bosni ima dublje korijene nego što je tendencija povratku jake nacionalne države kao reakcija na slijepu ulicu globalizacije. Tu se prije radi o suprotnosti: to je primjer postepenog nestajanja moderne nacionalne države. Ukoliko se Bosna raspadne iz toga neće proizaći tri nacionalne države, već nešto mnogo gore. Neće to biti ‘normalne’ države, koje garantiraju jednakost svih svojih građana bez obzira na njihovu etničku ili religijsku pripadnost. One će se prije orijentirati po načelima plemenskih zajednica koje odlikuje neki specifičan način života, i koje se održavaju kroz isključivanje drugih načina života.”

Žižek ukazuje na to da se te tendencije vide čak i u Švedskoj, koja je dugo bila na glasu kao zemlja visoko razvijenog osjećaja za život u zajednici. Tu su i brojni migranti imali svoje mjesto ukoliko su se htjeli dostatno integrirati. No u posljednje vrijeme sve su vidljivije pukotine u tom mitu o jedinstvenom društvu. U Hjällbou, predgrađu Göteborga gdje u getima žive ljudi migrantskog porijekla, faktički su vlast preuzele bande i gangovi koji ne prežu od upotrebe nasilja i otvoreno se suprotstavljaju državnom poretku. „Ukoliko se proces getoizacije nastavi, nastati će veliki broj plemenskih zajednica”, upozorava Žižek.

Ta perspektiva je realna i u Bosni i Hercegovini, smatra slovenski filozof. „ukoliko se Bosna raspadne – pa čak i ako to bude na miran način, pregovorima – zemlja će biti ‚hjälbonizirana’. Stoljećima je Bosna bila mjesto fragilne koegzistencije triju religija koje su se nerazdvojivo međusobno miješale. Njen raspad bi predstavljao stalnu prijetnju da se ponovi ono što je već 1914. dovelo do Prvog svjetskog rata. Zbog toga današnja Bosna stavlja nas pred alternativu koja važi za cijeli globalizirani svijet: ili mirna koegzistencija i zajednička borba protiv velikih opasnosti koje nam prijete ili ludilo nove tribalizacije”, zaključuje slovenski filozof Slavoj Žižek i svom tekstu u „Die Weltu”.

Orban na Balkanu​

Situacijom u BiH se bavi i Volker Papst u tekstu s naslovom „Viktor Orban traži saveznike na Balkanu” objavljenom u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ). On analizira nastojanja mađarskog premijera da na Balkanu pronađe istomišljenike oko uspostave svoje ‘iliberalne alijanse’.

Autor podsjeća da Milorad Dodik nema puno saveznika u Europskoj uniji za svoje planove koji bi mogli voditi u secesiju, ali da se na mađarskog premijera on može osloniti. Orban je nedavno najavio financijsku pomoć Republici Srpskoj od 100 miliona eura – za područje u kojem živi oko milion ljudi.

Razlog tome je, iz Orbanove perspektive, jasan: „Mađarski premijer već dugo je aktivan na Balkanu i pružajući podršku istomišljenicima je osjetno ojačao utjecaj svoje zemlje u regiji. Tako je već i slovenskom premijeru Janezu Janši aktivno pomagao u predizbornoj kampanji. A ranijem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom je nakon njegovog spektakularnog bijega dao politički azil u Mađarskoj. Ipak najbolji odnos Orban ima s srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Značajna mađarska manjina je sada, za razliku od ranije, prije most spajanja dviju država, nego sjeme razdora. Od mađarskih investicija profitiraju obje strane.”
Razlog tom angažmanu je jasan: „Prije svega se radi o ideološkom sukobu s Bruxellesom. Orban pokušava na Balkanu stvoriti jednu ‘iliberalnu alijansu’.”

I u tome je on uspješan. Elementi iliberalizma – posebno kada je riječ o politici prema medijima, ili o načinu dodijeljivanja velikih državnih poslova firmama koje vodi prijateljski nastrojeni ljudi – su vidljivi u različitim državama u regiji, ponajprije u Srbiji.
Ali važan je i faktor igre na antiislamsku kartu. Govoreći o mogućnosti europske integracije BiH Orban je rekao kako „bi integracija zemlje sa dva miliona muslimana predstavljalo veliki izazov.”
No problem je, smatra autor, u tome da „Bruxelles ovoj regiji nema mnogo toga za ponuditi. Politika proširenja je propala, a ne postoji alternativna strategija kako bolje uz sebe povezati zemlja regije. To pruža državama poput Rusije, Kine ili Turske nove mogućnosti djelovanja.”

Trenutno najglasniji pozivi za europskom integracijom dolaze iz Budimpešte. Nije slučajno da europski povjerenik za proširenje, Oliver Varhely, inače blizak Orbanu, podržava Dodika. Kao što je iz nedavno objavljenog protokola jednog razgovora vidljivo, Varhely smatra da je za krizu u BiH odgovoran raniji Visoki predstavnik Valentin Inzko svojim zakonom o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. A osim toga je signalizirao i spremnost na reviziju Izbornog zakona, kao što traže Hrvati u BiH. „A u cijeloj priči oko Dodikovih secesionističkih nastojanja lako se zaboravlja da i hrvatska strana dovodi u pitanje strukturu ove višenacionalne države”, zaključuje u svom tekstu za NZZ Volker Papst.

https://ba.n1info.com/vijesti/slavo...opu-na-raspad-bih-nastat-ce-nesto-mnogo-gore/


Kazu da je ovo jedan od najvecih svetskih zivih intelektualaca. On predvida Evropu za stotinama zasta. Vracanje u srednji vek

Мјок, Познат нам је деценијама.

Амерички политиколози већ 20.г. пишу о неофеудализму раније од њега !

Не преувеличавај његов значај.

 

[C0NSIGLIERI]

Da ali Dejton je značio i krah vaše SNS ambicije da anektirate ili secedirate BiH

Ne Dejton je znacio samo da su vam Srbi slomili ckapi i eno cujem ih kako pevaju “i opet ce i opet ce…”, samo lepo da pitate.

 

[Urvan Hroboatos]

Stvarno, kad vidim ove idiote....
https://www.oslobodjenje.ba/vijesti...-bih-dodika-i-covica-moraju-zaustaviti-721360

Milanović je doista 500% u pravu kad kaže popu-pop i bobu-bob

 

[C0NSIGLIERI]

Jes da nisu prije toga Srbi saminicijativno napustili B i H parlament u kojem su imali bar 30% vlasti, i krenuli u odmetnistvo. Da prije toga nije odrzan referendum o pravu da i B i H ima pravo na samoopredjeljenje kao i sve ostale republike, i na kojem Srbi samoinicijativno nisu htjeli ucestvovat! Da je prije Daytona B i H postala ravnopravna clanica Ujedinjenih Nacija, bez Entiteta!

Kakve to veze ima sa onim sto sam napisao.
Nisu Srbi nigde krenuli iz Jugoslavije, vec vi, a danas glumite neke jugonostalgićare.
Odbili ste mirovne pregovore i dobili po pcki, kao i Z4 Martic.

 

[Stojkov Menidjer]

Slavoj Žižek upozorava Evropu na raspad BiH: Nastat će nešto mnogo gore!​

VIJESTI Autor:Deutsche Welle30. dec. 202116:10
Podijeli:

• 
  
• 
  
• 
  

Izvor: Slavoj Žižek (N1)
Ili miroljubiva koegzistancija ili tribalizacija koja vodi u propast - to je alternativa pred kojom se nalazi Bosna i Hercegovina, smatra Slavoj Žižek. A NZZ analizira razloge za angažman Viktora Orbana na Balkanu.

U svom tekstu „Ludilo nove tribalizacije”, objavljenom u listu “Die Welt”, slovenski filozof Slavoj Žižek analizira situaciju u Bosni i Hercegovini i smješta ju u širi, globalni kontekst.
Žižek podsjeća da aktualna napetost koju izaziva Milorad Dodik svojim potezima koje on opravdava namjerom da djelomice povrati, a djelomice ojača suverenitet Republike Srpske u odnosu na jedinstvenu i zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu ne dolaze ni iz čega. „Bosanski Srbi u tome nisu usamljeni – njihov secesionizam je dio šire inicijative koja ima za cilj dovesti proces raspada Jugoslavije do njegovog logičnog kraja (kako to rado nazivaju zagovornici odcjepljenja).”
Tu je posebno važan i zanimljiv tzv. non-paper koji se pojavio ove godine, a čiji se autor ne zna. U njemu se zagovaraju nove granice u BiH s ciljem uspostave velike Srbije, velike Hrvatske i ujedinjenja Kosova s Albanijom. Mala bosanska država koja bi preostala bi se onda lako mogla pretvoriti u „muslimansko-fundamentalistički otok”. „Ono što je posebno zagonetno u vezi s tim non-paperom je činjenica da on odgovara skrivenoj želji mnogih ljudi ne samo na Balkanu, već u cijeloj Europi”, piše Žižek.

Da bi se razumjela bosanska kriza potrebno je sagledati je u globalnoj dimenziji, uvjeren je Žižek. „Ono što se dešava u Bosni ima dublje korijene nego što je tendencija povratku jake nacionalne države kao reakcija na slijepu ulicu globalizacije. Tu se prije radi o suprotnosti: to je primjer postepenog nestajanja moderne nacionalne države. Ukoliko se Bosna raspadne iz toga neće proizaći tri nacionalne države, već nešto mnogo gore. Neće to biti ‘normalne’ države, koje garantiraju jednakost svih svojih građana bez obzira na njihovu etničku ili religijsku pripadnost. One će se prije orijentirati po načelima plemenskih zajednica koje odlikuje neki specifičan način života, i koje se održavaju kroz isključivanje drugih načina života.”

Žižek ukazuje na to da se te tendencije vide čak i u Švedskoj, koja je dugo bila na glasu kao zemlja visoko razvijenog osjećaja za život u zajednici. Tu su i brojni migranti imali svoje mjesto ukoliko su se htjeli dostatno integrirati. No u posljednje vrijeme sve su vidljivije pukotine u tom mitu o jedinstvenom društvu. U Hjällbou, predgrađu Göteborga gdje u getima žive ljudi migrantskog porijekla, faktički su vlast preuzele bande i gangovi koji ne prežu od upotrebe nasilja i otvoreno se suprotstavljaju državnom poretku. „Ukoliko se proces getoizacije nastavi, nastati će veliki broj plemenskih zajednica”, upozorava Žižek.

Ta perspektiva je realna i u Bosni i Hercegovini, smatra slovenski filozof. „ukoliko se Bosna raspadne – pa čak i ako to bude na miran način, pregovorima – zemlja će biti ‚hjälbonizirana’. Stoljećima je Bosna bila mjesto fragilne koegzistencije triju religija koje su se nerazdvojivo međusobno miješale. Njen raspad bi predstavljao stalnu prijetnju da se ponovi ono što je već 1914. dovelo do Prvog svjetskog rata. Zbog toga današnja Bosna stavlja nas pred alternativu koja važi za cijeli globalizirani svijet: ili mirna koegzistencija i zajednička borba protiv velikih opasnosti koje nam prijete ili ludilo nove tribalizacije”, zaključuje slovenski filozof Slavoj Žižek i svom tekstu u „Die Weltu”.

Orban na Balkanu​

Situacijom u BiH se bavi i Volker Papst u tekstu s naslovom „Viktor Orban traži saveznike na Balkanu” objavljenom u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ). On analizira nastojanja mađarskog premijera da na Balkanu pronađe istomišljenike oko uspostave svoje ‘iliberalne alijanse’.

Autor podsjeća da Milorad Dodik nema puno saveznika u Europskoj uniji za svoje planove koji bi mogli voditi u secesiju, ali da se na mađarskog premijera on može osloniti. Orban je nedavno najavio financijsku pomoć Republici Srpskoj od 100 miliona eura – za područje u kojem živi oko milion ljudi.

Razlog tome je, iz Orbanove perspektive, jasan: „Mađarski premijer već dugo je aktivan na Balkanu i pružajući podršku istomišljenicima je osjetno ojačao utjecaj svoje zemlje u regiji. Tako je već i slovenskom premijeru Janezu Janši aktivno pomagao u predizbornoj kampanji. A ranijem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom je nakon njegovog spektakularnog bijega dao politički azil u Mađarskoj. Ipak najbolji odnos Orban ima s srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Značajna mađarska manjina je sada, za razliku od ranije, prije most spajanja dviju država, nego sjeme razdora. Od mađarskih investicija profitiraju obje strane.”
Razlog tom angažmanu je jasan: „Prije svega se radi o ideološkom sukobu s Bruxellesom. Orban pokušava na Balkanu stvoriti jednu ‘iliberalnu alijansu’.”

I u tome je on uspješan. Elementi iliberalizma – posebno kada je riječ o politici prema medijima, ili o načinu dodijeljivanja velikih državnih poslova firmama koje vodi prijateljski nastrojeni ljudi – su vidljivi u različitim državama u regiji, ponajprije u Srbiji.
Ali važan je i faktor igre na antiislamsku kartu. Govoreći o mogućnosti europske integracije BiH Orban je rekao kako „bi integracija zemlje sa dva miliona muslimana predstavljalo veliki izazov.”
No problem je, smatra autor, u tome da „Bruxelles ovoj regiji nema mnogo toga za ponuditi. Politika proširenja je propala, a ne postoji alternativna strategija kako bolje uz sebe povezati zemlja regije. To pruža državama poput Rusije, Kine ili Turske nove mogućnosti djelovanja.”

Trenutno najglasniji pozivi za europskom integracijom dolaze iz Budimpešte. Nije slučajno da europski povjerenik za proširenje, Oliver Varhely, inače blizak Orbanu, podržava Dodika. Kao što je iz nedavno objavljenog protokola jednog razgovora vidljivo, Varhely smatra da je za krizu u BiH odgovoran raniji Visoki predstavnik Valentin Inzko svojim zakonom o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. A osim toga je signalizirao i spremnost na reviziju Izbornog zakona, kao što traže Hrvati u BiH. „A u cijeloj priči oko Dodikovih secesionističkih nastojanja lako se zaboravlja da i hrvatska strana dovodi u pitanje strukturu ove višenacionalne države”, zaključuje u svom tekstu za NZZ Volker Papst.

https://ba.n1info.com/vijesti/slavo...opu-na-raspad-bih-nastat-ce-nesto-mnogo-gore/


Kazu da je ovo jedan od najvecih svetskih zivih intelektualaca. On predvida Evropu za stotinama zasta. Vracanje u srednji vek

umjesto BiH nastat će HiB

 

[orator]

Kakve to veze ima sa onim sto sam napisao.
Nisu Srbi nigde krenuli iz Jugoslavije, vec vi, a danas glumite neke jugonostalgićare.
Odbili ste mirovne pregovore i dobili po pcki, kao i Z4 Martic.

Podebljo sam ti i nacrto i opet nisi skonto vezu. Hocu ti reci, sve sto radite, radite van parlamentarno i protuzakonito, a vamo uvjek neko drugi kriv!