Sajam knjiga u Beogradu 2019

  • Začetnik teme Začetnik teme suave
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Informacija sa FB stranice Beopolisa:

Od petka 20. septembra, pa u naredne dve sedmice, do 5. oktobra, obznanjujemo, kao zagrevanje za sajam knjiga, gostovanje Kosmos izdavaštvo u knjižari Beopolis, hol Doma omladine Beograda. Sva izdanja Kosmos izdavaštva (uglavnom je to ono što se naziva klasičnom književnošću), u ovom periodu biće na popustu od 20-30% u odnosu na redovne cene. Pa ako ste se poželeli nekog Remarka, Darela ili Mana, a neko vam ih je (neznano ko) otuđio iz biblioteke, eto prilike.
Vidimo se, hol Doma omladine, knjižara Beopolis.
 
Nije toliko vezano za Sajam knjiga, ali jeste za položaj pisca i književnosti u današnjem društvu. Krajem septembra u Novom Sadu je održan još jedan Book Talk, književna konferencija i mesto susreta književnika iz našeg zapadnobalkanskog regiona. Bilo je zanimljivih razgovora, a ja sam u medijima pronašao razgovor sa Davorom Šišovićem piscem SF koji živi i radi u Istri

#BookTalk2019 – Davor Šišović: Ljudi iz cele regije, koji kritički pišu o knjigama, zajedno bi stali u jedan autobus – još bi bilo i slobodnih mesta

U čemu je, zapravo, moć savremene književne fantastike, pogotovo ako govorimo o popularizaciji nauke u književnosti?
– Otkako je nastala fantastična književnost, ona ima zadatak ne samo edukacije, nego i upozorenja. Ona mora razotkriti mogućnosti zloupotrebe civilizacijskih dostignuća pre nego što se te zloupotrebe dogode u stvarnom životu, i mora konstantno preispitivati granice čovečnosti, pokazivati kako čovek može ostati čovek ili kako može izgubiti svoju čovečnost u nepoznatim ili bezizglednim situacijama.
Dokle god se društvo razvija, fantastična književnost će imati dobrih tema koje proizlaze, ne kako obično mislimo iz mašte pisaca koji predviđaju budućnost, već iz kritičke oštrice kojom pisac seče sadašnjost i prepravlja je naglašavajući njene mane.

http://communications.rs/booktalk20...-jedan-autobus-jos-bi-bilo-i-slobodnih-mesta/
 
Sa približavanjem sajma, počinju da se pojavljuju i prvi vlogovi (Yeah, mnogo dobri ovi novi termini). U ovom, prvom koji sam ja pronašao, Milica Stojiljković daje preporuke za čitanje s obzirom na knjige koje se nalaze u njenoj biblioteci. Tako imate priliku da zaviriti u njen privatni život. Nadam se da ćete biti fini i diskretni;)

 
Na Book Talk-u jedan od razgovora bio je posvećen i Sajmu knjiga sa pitanjem "Idemo li na Sajam ili na vašar knjiga?

Book Talk 2019: Pogledajte šta je za pisce danas Sajam knjiga - preporuka ili gubljenje vremena?
Objavljeno 1. okt 2019. / 20:54:21

Podeli

Peta regionalna književna konferencija Book Talk završena je u petak, 27. septembra, u Novom Sadu.
Održano je 12 panela i pet predavanja, a nakon konferencije organizovana je večera posvećena Drašku Ređepu.
Abdulah Sidran, Ante Tomić, Rajko Grlić, Aleksandar Gatalica, Muharem Bazdulj, Teofil Pančić, Rumena Bužarovska, Marko Šelić, Duško Ljuština, Zoran Hamović, Dejan Papić, Mirjana Đurđević, Zoran Kolundžija, Ivan Medenica, Jelena Bačić Alimpić, Nenad Stefanović, Mirana Likar Bajželj, Vesna Dedić, Suzana Zlazanović, Vlaho Bogišić, Dejan Ristić, Ljiljana Habjanović Đurović, Branko Rosić - samo su neka od imena sa regionalne književne i izdavačke scene koja su danas u Novom Sadu na #BookTalk2019.
Panel 2
Idemo li na Sajam ili na vašar knjiga
O Sajmu što je nekada bio, a šta je danas?

Moderator: Teodora Ž. Janković
Gojko Božović, Beograd
Dejan Papić, Beograd
Ljiljana Habjanović Đurović, Beograd
Zoran Hamović, Beograd
Petar Arbutina, Novi Sad
Vesna Dedić, Beograd
Vesna Dedić je na početku naznačila šta je jedan od problema kada je u pitanju Sajam.
- O Sajmu bi trebalo više pričati kao o lepom događaju, a ne samo tražiti šta ne valja. U pitanju je ogromna manifestacija, jedna od najlepših, a najlepše je upravo ta raznolikost čitalaca i čitateljki.
Trebalo bi i da se izdavači uključe više u problem, naveli su, a po Ljiljani Habjanović Đurović Sajam se nije promenio.
Pogledajte u videu ispod o čemu se polemisalo nakon preporuke u vezi sa podsticajima autorima, koji bi direktno uticali na poboljšanje Sajma.
https://nadlanu.com/494657/book-tal...sajam-knjiga-preporuka-ili-gubljenje-vremena/

 
Pre par dana objavljen je raspored izlagača na ovogodišnjem Sajmu knjiga. U biti nema velikih razlika u odnosu na prethodne sajmove, manje više svi izlagači koji su ranije bili u amfiteatru ostali su u amfiteatru ali se vidi pojava na koju su se žalili neki izlagači (npr Akademska knjiga) gde je prodajni prostor u odnosu na ranije sajmove smanjen da bi se napravilo prostora za neke nove izdavače (npr Vukotić mediju, mada ona nije jedina pridošlica).

Da li će ovo "sažimanje" izložbenog prostora i povećavanje broja izdavača imati dobre posledice verovatno će biti pitanje dobrog ukusa. Amfiteatar je i ovako pretrpan, pogotovo u popodnevnim časovima da je uživanje u lutanju od štanda do štanda sasvim sigurno stvar prošlosti. Sa druge strane svi izdavači hoće da se slikaju ispred svojih prodajnih prostora u amfiteatru. Verovatno smatraju i da većina posetilaca Sajma samo obiđe te centralne delove, uhvati selfi, mahne prijateljima koji isto španciraju na tom snobovskom korzou Sajma knjiga i potom produže na kafu, bez obilaska manjih izdavača ili antikvarnog dela (iako su to nekad najbolji delovi Sajma).

https://sajamknjiga.rs/la/raspored-izlagaca-u-halama/

71318992_2472686039473891_8771408071336394752_o.jpg
 
https://www.knjizara.com/Satana-Miro-Glavurtic-156249
Ево једног занимљивог новог издања, могло би се пазарити на сајму.

Zvuči zanimljivo. Meni je žao (ustvari nisam do danas preboleo:dash:) što nisam kupio jednu odličnu knjigu o demonima i demonologiji kao kulturnim fenomenima, a obrađeno na književni način. U pitanju je knjiga "Demoni" Viktorije Hajat, objavljena devedeset i neke.Dokaz kvaliteta je da ju je objavio Žika Bogdanović. Mislim da tu knjigu jedino možeš kupiti u antikvarnom delu ali ako uspeš da ju nađeš ja ju toplo preporučujem

http://www.art-anima.com/c14-prikazi/viktorija-hajat-i-dzozef-r-carls-demoni

Žika Bogdanović je legenda srpske i beogradske kulture i supkulturnih pokreta, bez njega bi današnja kultura na srpskom jeziku bila mnogo siromašnija. Ja sam ga upoznao preko priloga koje je svojevremeno objavljivao u Stripoteci a pisao je i odlične priloge u nedeljnom prilogu Kultura Večernjih novosti. Jedan mali prilog o njemu i njegovom radu objavljen u Blicu

https://www.blic.rs/kultura/vesti/i...-direktor-kinoteke-u-86-godini-radi-i/b54d22w
 
Mansura Izudin gost beogradskog Sajma knjiga @ 11.10.2019.

Među piscima u zvaničnoj delegaciji Egipta, počasnog gosta ovogodišnjeg Sajma knjiga u Beogradu, biće i egipatska književnica mlađe generacije Mansura Izudin. Tokom svog boravka, ona će održati predavanje studentima na Filološkom fakultetu i imati promociju na štandu počasnog gosta u okviru Sajma knjiga.

Mansura Izudin rođena je 1976. u jednom seocetu u Delti Nila. Završila je novinarstvo na Univerzitetu u Kairu. Živi u Kairu i radi kao zamenik glavnog i odgovornog urednika i novinar u najznačajnijem egipatskom književnom listu, nedeljniku ’Aẖbār al-’adab (Književne vesti). Prvu zbirku pripovedaka, Drhtavo svetlo objavila je 2001. godine, a tome su usledili romani Merjemin lavirint (2004), Iza raja (2009), sa kojim je 2010. godine ušla u najuži izbor za Međunarodnu nagradu za arapski roman (IPAF), zbirka priča Putem ludila (2014), koja je proglašena za najbolju zbirku pripovedaka na Sajmu knjiga u Kairu, roman Smaragdna planina (2014), koji je ovenčan nagradom Sajma knjiga u Šarži, roman Priviđenja iz senke (2017) i zbirka priča Utočište za odsustvo (2018). Njeni romani i priče prevedeni su na engleski, francuski, nemački, italijanski i druge jezike.

Roman Priviđenja iz senke u prevodu s arapskog Dragane Đorđević upravo je objavljen u Geopoetici.
 
Izdavačka kuća Laguna dobitnik je nagrade za izdavača godine Beogradskog sajma, a za izdavački poduhvat godine ravnopravno su nagradjeni Matica srpska iz Novog Sada za "Deseto kolo antologijske edicije 10 vekova srpske književnosti" i "Prozna dela srpskih naučnika" u izdanju Službenog glasnika i Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" u Beogradu.

Kako je saopšteno na svečanosti u Hali 1 Beogradskog sajma, nagrade je dodelio žiri u sastavu Dragan Simeunović (predsednik), Jasmina Ninkov, Miljurko Vukadinović, Zorana Opačić i Marina Vulićević.

Priznanjem za dečiju knjigu godine ravnopravno su nagradjene knjige "Neću da mislim na Prag" Sonje Ćirić u izdanju Lagune i "Poziv" Nikolete Novak u izdanju Pčelice.

Specijalno priznanje za izdavača, knjigu ili strip dodeljena je knjigama "Popis vojnih i civilnih gubitaka Kraljevine Srbije u ljudstvu u Prvom svetskom ratu" izdavačke kuće Medija centar "Odbrana" i "78 dana apokalipse - istina optužuje, NATO bombardovanje Jugoslavije 1999" u izdanju Asocijacije "Srpska Veza" i izdavačke kuće "Prometej".

Posebno priznanje za doprinos u oblasti nauke otišlo je u ruke izdavačke kuće Javno preduzeće Zavod za udžbenike i Kriminalističko-policijskog univerziteta za knjigu "Rodolf Arčibald Rajs - Izabrana dela".

U toj kategoriji je nagrađena i knjiga "Dobrica Ćosić - između politike i književnosti" Zorana Avramovića u izdanju Javnog preduzeća Zavod za udžbenike.

Nagrada za najboljeg izdavača iz dijaspore pripala je "Svetigori" sa Cetinja za izdanje "Izabrana djela Arhiepiskopa Cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija".

Nagradu je dobila i kuća "New Avenue Books" za knjigu "Great Serbian Stories" i Zadužbina "Petar Kočić" za knjigu "Ljubomir Stojanović, Stare srpske povelje i pisma".

Nagrada "Bogdan Kršić" za najlepšu knjigu na Beogradskom sajmu knjiga otišla je u izdavačku kuću "Kreativni centar" za knjigu "Dobrosav Bob Živković", a za najlepšu knjigu za decu je proglašena "Dar Mar" Dragane Mladenović.

Specijalnim priznanjem za mladog dizajnera nagrađen je Andrej Dolinka za knjigu "Cimanje slike" Pavla Levija.
 

Back
Top