Roditeljstvo u svijetu zivotinja...

duska.vodolija

Buduća legenda
Poruka
29.335
Roditeljstvo u svijetu zivotinja...

kako-ivotinje%20skrbe%20o%20svojim%20malduncima.jpg


Veoma zanimljiva tema koju planiram vec duze vremena evo sam smogla strpljenja da je postavim dam i Vama priliku da mi se pridruzite...

Uzgoj mladunčadi nije strana stvar kod životinja kao što to nije ni kod ljudi.
Ptice roditelji podučavaju mlade mnogo čemu, od letenja do toga kako doći do hrane.
Ali tek kod sisara nalazimo na pravu roditeljsku brigu.
Što je to vrijeme duze, to je i potreba za roditeljskom brigom izraženija i duža.
Pticama je dovoljno nekoliko nedelja.

Kod sisara, mladunče divokoze je vezano uz majku godinu dana, lavić tri godine, a mlado čimpanze četiri ili pet godina.

U životinjskom svijetu odgoj je usko vezana za preživljavanje vrste.
Tokom visevjekovne borbe prirodna selekcija je prisilila životinje da se prilagode svoje ponašanje ovom cilju, drugog nacina nema jer bi pojedina vrsta izumrla da se ne brine za svoje mlade.

Životinje pokazuju svoju nježnost zvukovima i dodirom.
Na primjer kod majmuna majke najčešće znaju milovati i s ljubavlju grliti mladunče da bi mu dale osjećaj sigurnosti.

Kod gmizavaca, brige za mlade gotovo da i nema, osim kod okrutnog krokodila. Čim se mladi krokodili izlegu iz jajeta, majka ih uzima u ralje i nosi do vode.

Kod sisara je uvijek ženka ta koja će se brinuti za mlade, hraneći ih i prateći u prvim pokušajima lova.

Kod ptica postoji uska saradnja oba roditelja.
Na primjer, lastavice zajedno hrane mlade i poučavaju ih letenju.

Naprotiv, kod drudih vrsta ptica, majka se brine za gnijezdo, a otac nabavlja hranu.
Postoje i loši roditelji baš medju pticama.
Kukavica se ne brine za svoje mlade.
Ona svoja jaja ostavlja u gnijezdima drugih ptica.
"Roditelji" će se za njih pobrinuti, ne znajući da hrane i podižu pticu koja nije njihove vrste.
A i mala kukavica će biti jednako loša.
Neće oklijevati da rastući istjera iz gnijezda pravu djecu svojih pozrtvovanih ocuha i macehe.
Najzadivljujući je bez premca slučaj ženke oposuma, torbara koji nakon prvih dana života, ova neumorna majka, nosi djecu na ledjima i nikad ih ne napušta.
Oni se svojim repićima i šapama "drže" za majku, a ona ih neumorno prenosi s mjesta na mjesto.
 
Ovo pozrtvovano roditeljstvo je za divljenje...


fotokonkurs-zolotaja-cherepaha-2008-03.jpg


U prirodi ježevi žive samačkim životom, osim u vrijeme parenja.
Vrlo su korisni u basti jer mogu pojesti velike količine raznovrsnih insekata, puževa i crvića.
Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo malim količinama, tako da ne prave štetu.
U potragu za hranom kreću predveče i noću, pa ih u to vrijeme najčešće susrećemo.
Dan obično prespavaju na skrovitom mjestu, ispod lišća ili u iskopanom skrovištu. Kasno u jesen često možemo susresti ježeve i po danu jer, da bi se pripremili za hibernaciju, ježevi moraju dobiti dovoljno na težini kako bi preživjeli zimu. Pocetkom jeseni ježevi traže skrovišta u kojima bez ometanja mogu provesti hladno razdoblje. Kada temperature dosegnu oko 0°C ježevi se povlače u svoja skrovišta u udubljenjima tla, starom drvetu ili ispod živica.
Vrijeme zimskog sna diktira njihov biološki sat, no to zavisii od temperaturnih promjenama tokom zime.
 

Back
Top