Rimska istorija- Julijevci i Klaudijevci

Nosferatu___

Buduća legenda
Poruka
26.769
Ova tema je posvecena svim rimskim carevima iz prve zvanicne dinastije, i svima koji vole rimsku istoriju. Ovo je nekakav moj osvrt na taj period:

Oktavijan Avgust

StuttgartAugustusF_A.jpg


Sta reci o ovom coveku toliko znacajnom da je njegovo ime postalo deo nasih svakodnevnih zivota 2000 godina kasnije? (po njemu je nazvan mesec Avgust)

Rodjen je kao sin Gajusa Oktavijusa, potomka generalske, bogate porodice, koja nije bila plemenitog porekla. Majka mu je bila Acija, sestricina Julija Cezara. Acija je bila skromna ali bogata konzervativna zena tvrdih moralnih principa koja je u svog sina instalirala slicne nazore. Ceo svet je bio sokiran kada je nakon Cezarovog ubistva u njegovom testamentu kao naslednik odredjen mladi Oktavijan. Zajedno sa Markom Antonijem i Emilijom Lepidom je pobedio Cezarove ubice- stare republikance, a zatim je marginalizovao Lepida i konacno porazio Antonija i Kleopatru, nakon cega je Rimu pripojio Egipat. Egipatske zitnice su trajno resile problem snabdevanja Imperije hranom.

Nakon ove pobede, Oktavijan polako plete mrezu moci koja mu je omogucila da kontrolise sve najznacajnije politicke i religiozne polozaje u zemlji, tako sto je njihove nosioce drzao u saci- Senat je bio pun njegovih lojalnih prijatelja, cesto je obavljao duznost Konzula (ravna danasnjoj ulozi predsednika), a kvestori (ministri finansija), tribuni( veza sa plebsom), prvosvestenici i generali bili su njegovi najblizi prijatelji ili duznici. Tako da je vukao sve konce manje-vise iz senke, ostavljajuci iluziju stare Republike, ali je obesmislivsi. Preduzeo je znacajnu kampanju restauracije i modernizacije Rima, pa se s pravom moze reci da je nasledio grad od cigala a ostavio grad od mermera, kako se i sam hvalio. Zbog ovih dostignuca dobio je titulu Avgusta- uzvisenog.

U spoljnoj politici, nakon osvajanja Egipta, Avgust je ratovao sa ilirskom kraljicom Teutom koja je drzala najveci deo Balkana, i naceo je njenu drzavu (iako ce Rimljani konacno pokoriti Balkance i izaci na Dunav tek u vreme Nerona). Takodje je jedno kratko vreme drzao Germaniju, ali nije uspeo da je asimilira.

Avgust je bio veoma moralan covek, zbog svoje stroge majke koja mu je usadila takva razmisljanja jos kao malom. Ziveo je skromnim zivotom, oblaceci se dostojanstveno i sa ukusom ali jednostavno i jeftino. Sa porodicom je ziveo u jednostavnoj kuci. Doneo je prvi zakon protiv bele kuge u istoriji, kojim je naplacivao kazne matorim momcima iz redova plemstva koji su bili neozenjeni. Insistirao je na moralnosti. Imao je krug mocnih i uticajnih prijatelja, prvenstveno Markusa Agripu, svog "nacelnika generalstaba" i najblizeg prijatelja, kao i Gaja Mecenu, koji je bio takav zastitnik umetnosti da njegovo prezime danas znaci upravo to.

Zenio se dva puta. Iz prvog kratkog braka imao je cerku jedinicu Juliju. Druga zena mu je bila cuvena Livija.

Livija Druzila

250px-8093_-_Roma_-_Ara_Pacis_-_Livia_-_Foto_Giovanni_Dall%27Orto_-_30-Mar-2008.jpg


Livija je bila izuzetno inteligentna i obrazovana. Poticala je iz stare, ugledne porodice. Sa svojim prvim muzem imala je dvojicu sinova, Druza i Tiberija. Avgust se zaljubio u nju i primorao je njenog muza na razvod- ostaje pitanje koliko je taj razvod nalozio Avgust, a koliko je zapravo bio Livijna ideja. Njen prvi muz umire pod misterioznim okolnostima malo nakon razvoda.
Nakon udaje za Avgusta, pokusala je da mu rodi naslednika ali je imala nekoliko pobacaja i mrtvorodjenih beba. Kada to nije uspelo, cilj u zivotu joj postaje da svog sina Tiberija ozeni Avgustovom jedinicom Julijom i time ga postavi na mesto prestolonaslednika. Starijeg Druza nikada nije mnogo volela. Njega je ozenila Antonijom, cerkom Marka Antonija i Avgustove sestre Oktavije. Druz i Antonija imali su stabilan brak. Njihova deca bila su Germanikus (buduci veliki general), Livila i Klaudije (buduci imperator).

Na Livijinu zalost, Julija, koju je htela da uda za Tiberija, je vec bila udata, i to za Marselusa, svog 17-godisnjeg brata od rodjene tetke (sina Avgustove sestre Oktavije). Marselus je bio miljenik svog ujaka-tasta koji ga je postavio za gradoncelnika Rima- znak da ga sprema za svog naslednika. Marselus je umro pod nerazjasnjenim okolnostima nakon sto je nekoliko dana bio sam u palati sa Livijom.

Medjutim, umesto Tiberija, za drugog Julinog muza Avgust bira svog najboljeg prijatelja Agripu. Avgust insistira da se Tiberije ozeni Vipsanijom, Agripinom cerkom iz prethodnog braka, a da stari Agripa ozeni Juliju. Ovo se ne uklapa u Livijine planove ali je morala da popusti. Agripa i Julija su imali puno dece- sinove Gaja, Lucija i Postumusa i cerku Agripinu. Agripa umire pod nerazjasnjenim okolnostima nakon nekog vremena- smatra se da Livija stoji iza njegove smrti, bas kao i iza smrti svog prvog muza i Marselusa.

Livija je uklonila i Agripine sinove- Gaj i Lucije umiru mladi, pod nerazjasnjenim okolnostima. Postumusa krivo optuzuje za silovanje njene unuke Livile (Druzove cerke) i zbog ovoga Postumus biva proteran iz Rima. Avgust konacno nema drugu opciju nego da Juliju uda za Tiberija, jer nema drugih muskaraca u porodici. Avgust proglasava Tiberija za svog zvanicnog naslednika. Naizgled, Livijini planovi su uspeli.

Ali, brak Julije i Tiberija bio je nesrecan. Julija je vec bila u godinama, i nakon svih smrti njoj dragih ljudi nije bila u najboljem psihickom stanju. Odala se drogama i orgijama. Njeno ponasanje bilo je puno javnih skandala koji su na kraju primorali njenog oca da je razbastini i progna na ostrvce Pandatareu (kasnije je ublazio kaznu i dozvolio joj da zivi u gradu Napulju). Smatra se da je Livija stajala i iza Julijnog pada, jer Avgustova cerka nikada nije krila koliko mrzi svoju macehu. Tiberije je takodje snosio svoj deo krivice u propasti ovog braka. Jos uvek zaljubljen u svoju prvu zenu, Vipsaniju, tesko je podneo razvod na koji ga je majka primorala. Sa Vipsanijom je imao sina Kastora.

Avgust umire 14. godine nove ere. Cini se da Livija nije stajala iza njegove smrti.

Nastavak o razvoju dogadjaja za vreme vladavine Tiberija sledi. :)

Izvori: Svetonije, Tacit
 
Poslednja izmena:
Avgust je bio veoma moralan covek, zbog svoje stroge majke koja mu je usadila takva razmisljanja jos kao malom.

Livija je bila izuzetno inteligentna i obrazovana. Poticala je iz stare, ugledne porodice. Sa svojim prvim muzem imala je dvojicu sinova, Druza i Tiberija. Avgust se zaljubio u nju i primorao je njenog muza na razvod- ostaje pitanje koliko je taj razvod nalozio Avgust, a koliko je zapravo bio Livijna ideja. Njen prvi muz umire pod misterioznim okolnostima malo nakon razvoda.

ипак ће бити да је Август само пропагирао морал :D

иначе кад смо код морала, стари Грци (а уз њих и Римљани) сматрали су да је морал скуп правила понашања која се односе искључиво на људе, не и на богове. што не треба да чуди, јер су грчко-римски богови били оличење природних сила и појава, а природу не вежу људски закони. Октавијан је ипак био Divus Augustus.
 
Poslednja izmena:
ипак ће бити да је Август само пропагирао морал :D

иначе кад смо код морала, стари Грци (а уз њих и Римљани) сматрали су да је морал скуп правила понашања која се односе искључиво на људе, не и на богове. што не треба да чуди, јер су грчко-римски богови били оличење природних сила и појава, а природу не вежу људски закони. Октавијан је ипак био Divus Augustus.

Divno primeceno. :) Avgust je propagirao moral- fasadom porodicnog coveka koju je stvorio on je pokazivao naciji kako treba da se ponasa, posto je imao sopstvene grehe iz mladosti, a ignorisao je sve mahinacije svojih ukucana, prvenstveno krvave ruke do lakata svoje zene Livije. Proglasavanje za boga nakon smrti je bila ispravna stvar- po grandiznom usponu, osvajanjima i poduhvatima, Oktavijan se moze meriti sa stanovnicima Olimpa.
 
Tiberije

220px-Tiberius_NyCarlsberg01.jpg


Tiberijevi roditelji su se razveli kada je on bio jako mlad, a njegova majka se udala za najmocnijeg coveka u Rimu. Nedugo zatim, otac mu umire pod misterioznim okolnostima, i njega i brata Druza usvaja Avgust. Avgust ih odmah salje u vojne skole, a zatim na front- da se nauce disciplini i vojnickom zivotu. Tiberija zene Vipsanijom, cerkom Markusa Agripe, glavnog generala Rima i Avgustovog najboljeg prijatelja. Njih dvoje su imali jednog sina, koji je nazvan Druz u cast Tiberijevog brata. Ali posto je bio omiljen od strane pretorijanaca jos kao mali, nadenuli su mu nadimak Kastor (Kastor je bio zastitnik pretorijanaca, njihova "slava").

Mladost buduceg imperatora bila je srecna- ziveo je po tvrdjavama i pogranicnim gradovima sa svojom voljenom zenom, Vipsanijom, u koju je bio ludo zaljubljen, i sa svojim dragim bratom Druzom koji mu je bio najbolji prijatelj. Njegov Kastor bio je kao rodjeni brat Druzovoj deci. Inace, Druz je imao sina Germanika, koji ce postati buduci veliki general, cerku Livilu koju su veoma mladu udali za Kastora i sina Klaudija. Klaudije je imao cerebralnu paralizu, mucao je, bio fizicki veoma slab i ruzan, ali je zato bio jako inteligentan. Druzova zena bila je Antonija, cerka Marka Antonija, zena tvrdih moralnih nazora za koju je Avgust tvrdio da je Rimljanka starog kova, bas kao i njegova majka.

Brzo napredujuci kroz vojnu hijerarhiju, Tiberije stice cin generala veoma mlad. Bori se protiv Teute, ilirske kraljice Balkana, kao i protiv Germana. Tiberije je jedini rimski general koji je uspeo da pobedi Germane i da teritoriju danasnje Nemacke pretvori u rimsku provinciju- sve do reke Odre i juga Danske.Medjutim, ovi divlji narodi pokazace se kao tvrd zalogaj za Rimljane, i ova provincija koju je Tiberije stvorio oslobodice se Rimljana nakon bitke u Teutoburskoj sumi, u kojoj je izmisakriano 15 000 rimskih vojnika (tri legije).

Medjutim, Tiberijeva majka Livija imala je druge planove za svog sina. Naterala je Avgusta da ga dozove u Rim, da bi bio blizi centru zbivanja, jer je od njegovog rodjenja zelela da on bude imperator. Tiberije postaje gradonacelnik Rima. Tu duznost je tesko obavljao, jer je smatrao da je vojnicki zivot najbolji zivot za muskarca, a osudjen na urbanisticka planiranja, sanaciju kvartova u kojima su izbijali pozari, drzanje govora za praznike i suzbijanje kriminala na ulici, Tiberije je bio kao u zatvoru.

Prva tragedija Tiberijevog zivota bila je smrt njegovog voljenog brata Druza. Druz gine u Germaniji, kada je slomio nogu nakon pada sa konja i umro od gangrene. Nakon smrti Agripe, iza koje je po svim izvorima stajala Livija, Avgustova cerka Julija, koja je bila udata za Agripu, ponovo postaje slobodna. Livija primorava Tiberija da se razvede od svoje zene, Vipsanije, i da ozeni Juliju. Ovo je Tiberije tesko podneo. Svetonije tvrdi da je jednom sreo Vipsaniju na ulici, pa je poceo da je prati i moli da pobegnu zajedno, iako je bio ozenjen Julijom. Ovo je razbesnelo Avgusta, ali i Liviju, i pokazalo je celom gradu da stvari nisu tako idilicne u Avgustovoj porodici.

Tiberije je mrzeo Juliju, a osecanja su bila uzajamna. Par se cesto sukobljavao, verbalno i fizicki. Takodje je ludeo u Rimu, u kojem ga je Avgust postavljao na "kancelarijske" poslove, i ceznuo je za zivotom na granici. Julija se, veoma unesrecena, odala orgijanju i drogama. Ceo grad je znao za njene grehe, i Avgust je bio pod javnim pritiskom da uradi nesto. Resio je da je progna iz Rima i to je i uradio, ali je odbio da njoj i Tiberiju da razvod. Takodje, sve je vise Julijine sinove iz braka sa Agripom- Gaja, Lucija i Postumusa, stavljao ispred Tiberija. Sve ovo je revoltirao Tiberija koji se iznenada ukrcao na brod i pobegao na ostrvo Rodos. Avgust je bio uzasno besan, i odrekao se Tiberija. Medjutim, Livija je uklonila Gaja i Lucija otrovavsi ih, a Postumusa optuzivsi ga za lazno silovanje njene unuke (Druzove cerke) Livile, nakon cega ga je Avgust proterao na jedno malo ostrvo. Nakon sto je izgubio sva tri unuka, Avgust je pozvao Tiberija natrag u Rim i proglasio ga za prestolonaslednika.

vipsania.jpg
giulia.jpg


Vipsanija i Julija

Nakon Avgustove smrti, koja je bila prirodna, Tiberije seda na presto, vec u odmaklim godinama (imao je 56). Odmah ubija svoju zenu Juliju i njenog sina Postumusa, koji su bili u izgnanstvu, a zatim proglasava Avgusta za boga. Medjuti, Tiberije nikada nije zeleo carski tron. Mrzovoljno je prihvatio ulogu koju mu je dodelila preambiciozna majka. Prvih 10 godina je bio dobar car- uvecao je zlatne rezerve, gradio je puteve, obnavljao luke, osnazio vojsku. Gradjani su bili mirni, siti i zadovoljni, a i Rim je prosperirao, jer je Tiberije proveo mnogo godina kao njegov gradonacelnik (opet nevoljno), pa je znao kako grad dise i gde treba ulagati.

Medjutim, bio je veliki paranoik. Tiberijeva paranoja prvi put se ispoljila na slucaju svog bratanca, Druzovog sina Germanikusa. Germanik je bio ozenjen Agripinom, cerkom iz braka Agripe i Julije, i imali su mnostvo dece- sinove Nerona, Druza i Kaligulu (buduceg cara) i cerke Agripinilu, Juliju i Druzilu. Bio je uspesan ratnik, veliki general, i kao takav omiljen od strane naroda. Plaseci se da ce ga Germanikus zaseniti, Tiberije i njegova majka Livija naredjuju guverneru Sirije, Pizonu, i njegovoj zeni Plancini da otruju Germanika. Medjutim, Germanikova smrt donela je Tiberiju i Liviji vise stete nego koristi. Od njegove udovice Agripine su napravili mucenicu i mocnog neprijatelja, omiljenu u narodu je je bila Avgustova rodjena unuka. Tiberije je takodje izigirao Pizona i Plancinu jer im je sudio, a onda ubio Pizona.

Livija je nakon Avgustove smrti postala nesnonsa. Bila je izuzetno mocna. Dobila je titulu "mater patriae", majka otadzbine, i sedela je sa Vestalkama. Narod je se plasio, ali je i postvao. Tiberije je od nje pobegao na ostrvo Kapri- vise nije mogao da je gleda ocima. Dok je Tiberije bio na Kapriju, Livija je prakticno vlada Rimom. Ali, vec i sama u dubokoj starosti, Livija umire. Tiberije joj nije dosao ni na sahranu.

Nakon njene smrti, za svog posrednika u Rimu postavlja nacelnika pretorijanaca, Sejanusa. Tiberije je smatrao Sejanusa za svog najboljeg prijatelja, ali izolovan na Kapriju na kojem je uzivao, daleko od Rima kojeg je toliko mrzeo, nije mogao da zna sta je Sejanus zapravo radio u Rimu.Uklanjao je sve careve prijatelje jednog po jednog, optuzujuci ih za veleizdaju, okrecuci starog Tiberija protiv njih. U Sejanusovim cistakama stradali su mnogo intelektualci, patriciji, ugledni gradjani, i ceo grad je poceo da mrzi cara. Stradala je i Agripina, Germanikova zena, koja je stravicno prebijena (tako da joj je izbijeno jedno oko) a potom proterana na Pandatareu, isto ostrvo na kojem je skoncala njena majka. Ubijeni su i Neron i Druz, njeni stariji sinovi, a samo je Kaligula postedjen, jer je bio drag Tiberiju.

Sejanus je takodje otrovao i Tiberijevog sina Kastora, uz pomoc Kastorove zene Livile. Njegov plan bio je da ozeni Livilu i postane Tiberijev naslednik. Ovo su znali svi u Rimu osim samog Tiberija, koji je uzivao na Kapriju. Pravu istinu o dogadjajima u Rimu Tiberije je konacno saznao od Antonije, zene njegovog pokojnog brata Druza, koja je ujedno bila i majka izdajnice Livile, ali je bila zena tvrdih moralnih nacela, jedina osoba u tom trenutku koju je Tiberije voleo. Ona je napisala istinu u jednom pismu, koje je sakrila u jednu od knjiga svog sina Klaudija, a onda je poslala Klaudija na Kapri da primerak te knjige pokloni Tiberiju. Nakon sto je saznao istinu, Tiberije je uz pomoc Kaligule regrutovao drugog coveka pretorijanaca, Makra, kojeg su pretorijanci voleli vise od Sejanusa. Makro ih je okrenuo protiv svog glavnokomandujuceg. Sejanus je ubijen, kao i njegova deca i prijatelji. Livilu je ubila rodjena majka, Antonija (koja je i razotkrila), tako sto ju je zakljucala u sobu bez hrane i vode, sve dok nije umrla od zedji.

Nakon likvidacije Sejanusa, Tiberije je bio slomljeni starac. Proglasio je Kaligulu za prestolonaslednika, a ostao je na Kapriju, nimalo se ne zanimajuci za drzavnicke poslove. Imperija je funkcionisala na autopilotu, tj. uspesnoj lokalnoj upravi koju su izgradili Avgust i Tiberije na pocetku vladavine. Stari istoricari tvrde da se na Kapriju odavao raznim perverzijama i da je imao sifilis. Ali, oni su cesto ubacivali socne detalje o carevima da bi imali veci tiraz. Verovatnije je da je Tiberije proveo poslednjih nekoliko godina svog zivota, u depresiji, zaleci za izgubljenim bratom, sinom i zenom.

I kada su misli da ce ziveti vecno, Tiberije je konacno umro, u za to vreme impresivnoj 79. godini zivota, na Kapriju. Kaligula je sav srecan uzeo njegov pecatni prsten, simbol moci, i izasao ispred Tiberijeve postelje da senatorima objavi smrt starog cara. Po legendi, Tiberije je tada ustao, pokazujuci da nije bio mrtav, i trazio da mu se donese vecera nakon koje je planirao da kazni Kaligulu jer se obradovao njegovoj smrti. Onda je Makro, zapovednik garde, udavio Tiberija jastukom konacno ga usmrtivsi, a svi okupljeni senatori su aplaudirali, srecni sto je mrtav mrski car koji je pobio mnoge njihove prijatelje.
 
Августова власт је почивала на овлашћењима која су му пружали imperium proconsulare maius и tribunicia potestas. тако је он, не мењајући основе републиканског устројства, владао као монарх.

Tako je. Nije ponovio gresku Julija Cezara, vec je zadrzao privid republikanskog kontinuiteta, koja je bila dovoljna da ga niko ne optuzi za uzurpaciju poretka.
 
Da, ali Cezar je licno obavljao gotovo sve republikanske funkcije, dok su kod Avgusta to radili drugi ljudi- sam Oktavijan je retko kad bio konzul, recimo.

Pa nije bas retko, pored toga je bio verski vodza pontifeks maksimus i narodni tribun (narodni tribun moze da skine svaki zakon).

Oktavian je nesto uradio sta nije Cesar uspeo, sve granicne provincije su postale njegove, i posto je zamalo cela vojska bila na granici on je kontrolirao vojsku.
 
I Cesar se nije poglasio kraljem nego je drzao samo sve vazne funkcije Republike u svojim rukama, cak u manjoj meri nego sto je Oktavian to radio.

Цезар није држао све важне функције. био је диктатор, а то му је било довољно да располаже неограниченим овлашћењима. по уређењу римске републике, dictator није био редовни магистрат (као што су то били конзули и претори) већ је именован од стране Сената у ванредним околностима (побуна или рат). тад је доношена senatus consultum ultimum- сенатска одлука која је била врло кратка и гласила је отприлике овако- ''нека се н.н.(обично један од конзула) побрине да држава не претрпи никакву штету''. то је значило да је диктатор могао суспендовати све законе и осудити на смрт свакога за кога нађе да је опасан по државу. у својим рукама је имао врховну извршну и судску власт (imperium magnum) што га је постављало изнад свих осталих магистрата, чије је одлуке могао укинути, а могао их је и сменити или осудити на смрт. уз то је био и врховни заповедник војске. никад није именован на период дужи од 6 месеци, а обичај је био да чим опасност прође, он врати мандат. то што је Цезар именован за доживотног диктатора, било је противно римском праву- зато је сматран за тиранина, па је свако ко би га убио- спасио републику.
 
Цезар није држао све важне функције. био је диктатор, а то му је било довољно да располаже неограниченим овлашћењима. по уређењу римске републике, dictator није био редовни магистрат (као што су то били конзули и претори) већ је именован од стране Сената у ванредним околностима (побуна или рат). тад је доношена senatus consultum ultimum- сенатска одлука која је била врло кратка и гласила је отприлике овако- ''нека се н.н.(обично један од конзула) побрине да држава не претрпи никакву штету''. то је значило да је диктатор могао суспендовати све законе и осудити на смрт свакога за кога нађе да је опасан по државу. у својим рукама је имао врховну извршну и судску власт (imperium magnum) што га је постављало изнад свих осталих магистрата, чије је одлуке могао укинути, а могао их је и сменити или осудити на смрт. уз то је био и врховни заповедник војске. никад није именован на период дужи од 6 месеци, а обичај је био да чим опасност прође, он врати мандат. то што је Цезар именован за доживотног диктатора, било је противно римском праву- зато је сматран за тиранина, па је свако ко би га убио- спасио републику.

SW, hvala ti na sjajnom objasnjenju. :)

Uzgred, izvinjavam se sto je post o Tiberiju predugacak. On mi je omiljeni imperator pa sam se "malo" raspisao, nadam se da to nece odbiti previse ljudi koji bi mozda komentarisali. Postovi o ostalim carevima ce biti kraci.

Uvek mi je bilo zanimljivo kako je Tiberije od dobrog vojnika i u osnovi pristojnog coveka postao, u najmanju ruku ubica, a ako je verovati Svetonijusu, Tacitu i ostalim starovekovnim tracarama, i perverznjak i monstrum. Nekoliko dogadjaja u njegovom zivotu su uticali na njega toliko da se promenio do neprepoznatljivosti. Na primer, kao mlad je zaista voleo i postovao svog brata Druza, a posle je bez razmisljanja ubio njegovog sina kao i dvojicu unuka.
 
Poslednja izmena:
SW, hvala ti na sjajnom objasnjenju. :)

Uzgred, izvinjavam se sto je post o Tiberiju predugacak. On mi je omiljeni imperator pa sam se "malo" raspisao, nadam se da to nece odbiti previse ljudi koji bi mozda komentarisali. Postovi o ostalim carevima ce biti kraci.

Uvek mi je bilo zanimljivo kako je Tiberije od dobrog vojnika i u osnovi pristojnog coveka postao, u najmanju ruku ubica, a ako je verovati Svetonijusu, Tacitu i ostalim starovekovnim tracarama, i perverznjak i monstrum. Nekoliko dogadjaja u njegovom zivotu su uticali na njega toliko da se promenio do neprepoznatljivosti. Na primer, kao mlad je zaista voleo i postovao svog brata Druza, a posle je bez razmisljanja ubio njegovog sina kao i dvojicu unuka.

Dobar vojnik je po definiciji i dobar ubica.
 
Da, ali vojnik ima kodeks casti. Za njega ubistvo neprijatelja nije ubistvo, ali ubistvo clana porodice je nesto najstrasnije, jer castan vojnik se po difoltu bori za stvari kao sto su porodica i otadzbina (koja je kao jedna velika porodica). Takve ideje su mu svetinja.

Moze li to malo a da ne lici na holivudske fraze.

Carevi su ubiali ljude koji su smatrali svojim neprijateljima.
 
'Stavio ga kao marionetu ali nije tako da aristrokratia ne moze da bude narodni tribun.

Niko ne spori da ga je stavio kao marionetu. Patricij nije mogao da bude narodni tribun. Iz tog razloga je Avgust odbio ponudu da bude Tribun.

Genus Semrponia, kojem je pripadao Gaj Grah, je imao i patricijske i plebejske branse. Grasi su bili plebejci, samo jako bogati i uticajni naravno.
 
Tiberius Sempronius Gracchus isto nije bio plebejac.

наравно да је био, иначе никад не би могао бити биран за народног трибуна (осим да га законски усвоји неко од плебејаца).
патрицији нису имали чак ни право приступа или присуства пелбејској скупштини (Concilium Plebis).

The gens Sempronia was a Roman family of great antiquity. It included both patrician and plebeian branches... The Sempronii were divided into many families, of which those bearing the surname Atratinus were undoubtedly patrician; but all of the others appear to have been plebeian.
http://en.wikipedia.org/wiki/Gens_Sempronia
 

Back
Top