Razlike izmedju amerike, afrike i azije

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Африка, најтропскији континент, колевка људске расе, 3/4 црнци, остало Арапи, углавном на северу, европљани и индуси помало на југу у ЈАР.
Главно жито просо, остале културе као батат, банане кукуруз... нешто аутохтоно, нешто донели белци,две велике пустиње, Сахара, на северу, највећа, али врло млада пустиња, 6000 година и мање, како где, Калахари на југу, не баш велика, али милионима година стара у континуитету.
Слаба енергетика тј мало угља, а нафта и гас углавном на северу(Алжир, Либија), али доста разних других руда, гвожђе, бакар, никл, фосфати злато дијаманти(ЈАР и Заир)...
Висока стопа прираштаја становника, али генерално ретко насељена, пуно етничких приоблема, јер су границе повучене лењиром због раздвајања колонијалних царстава, огромни градови у настајању, са лошом инфраструјтуром,страховитим криминалом, сиромашни, без воде, жали боже.
Мислим да су им крајње лоше перспективе.
Азија, Колевка цивилизације, најпространија и најмногољуднија(уостлом и Кина и Индија су у Азији), све три велике монотеистичке религије су настале у Азији.
На западу, и у централном делу бела(углавном), на истоку жута раса, индонезија све три расе, на северу у Сибиру залази у поларну климу на југу је у тропима, Афганистан, Пакистан и још неке земље међу најсиромашнијима, Јапан, Ј. Кореја, Сингапур... међу најбогатијима, највећи градови као Шангај, Мумбај(некада Бомбај)... преко 20М становника, врло трусна област, у многим земљама на западу континента акутан проблем воде...
Проблематичан и обесправљен положај жена у исламским земљама, велики наталитет у истим државама, али у некима пак негативан прираштај(Јапан, Сингапур, ускоро Кина, због политике једног детета од 1978.).
Русија има највећа минерална и енргетска богатства и апсолутно највеће количине пијаће воде на свету, блиски исток је јако богат нафтом, мање гасом, док угља нема, главно жито континента је убедљиво пиринач, а заступљено је скоро сво воће и поврће за које знамо.
Хималаји су највиши планински ланац на земљи(Монт Еверест)и страховито деле климу на суптропско тропсу јужно од њих и хладно умерену па све до поларне северно од Хималаја.
Ј. Америка, корупција, симбол, алфа и омега континента.
Потомци белих колониста, потомци црних робова и остатци староседеоца, индиоси на западном ободу континента.
Анди апсолутно најдужи планински ланац на свету, Амазон, једина супер река на планети, шуме амазонска низије су плућа пкланете Земље, страховите разлике у развијености од бедних Боливије и Парагваја до развијеног Чилеа и Уругваја(због банкарства ,,Јужноамеричка Швајцарска), Бразил највећа држава са око 200М становника, највећи градови, Сао Паоло и Рио де Жанеиро у Бразилу, Буенос Ајрес у Аргентини, Лима у Перуу....
Због шума које се немилице секу-зелени континент, велики извозник хране, соја Бразил и Аргентина, житарице Аргентина, месо Аргентина, Уругвај, Чиле, риба Перу....
Слаба енергетика, сем нешто угља у Аргентини и Чилеу скроз на југу Патагоније и скорашња налазишта нафте дуж бразилске обале.
Солидан прирашта, али још увек слабо насељен континент.
 
Na klimu S. Amerike veliki uticaj ima i raspored velikih reljefnih celina, kao i vetrovi i morske sstruje. Krajnji serverni delovi kontinenta su u hladnom toplotnom pojasu i u tim oblastima je klima polarna i subpolarna. Zbog nizija koje se prostiru pravcem sever-jug u sredisnjem delu S.Amerike dolazi do stvaranja velikih oluja (tornada) usled sudaranja toplih i hladnih vazdusnih masa, E sada, vlazne vazdusne mase koje donose vetrovi sa zapada zaustavljaju se kod Kordiljera, i zbog toga imaju uticaj na jedan uzak kopneni pojas uz obalu Tihog okeana. Zbog toga juzni delovi stenovitih planina i unutrasnje visoravni imaju jako suvu klimu i dolazi do nastanka pustinja. Onda, usled golfske struje koja iz Meksickog zaliva ide sve do obala V. Britanije i Skandinavije, Florida ima vlaznu sutropskuu klimu. Sto se tice severnijeg dela istocne obale, ona je pod uticajem hladne labradorske struje, klima je tu hladna okeanska


Afrika je najslabije razudjen kontinent na svetu. Obala Afrike je negde visoka i strma, a negde niska i peskovita, pa skoro i nema prirodnih luka. Afrika je najvecim delom kontinent velikih visoravni i plitkih kotlina. U severozapadno delu kontinenta pruzaju se visoke venacne Atlaske planine. Izvan ovo manjeg dela, Afrika je zatalasana visoravan sa koje je mestimicno izdizu gromadne i vulkanske planine i vise visoravni, a mestimicno se spustaju kotline. Prema visini izdvajamo nisku i visoku Afriku. U obe ove oblasti nizija ima samo uz obale.
Niska Afrika zauzima severni i srednji deo kontinenta, u kojem preovladjuju predeli do 500m visine. Njoj pripadaju Sahara, visoravan prosecne visine 500m , zatim juzno od nje nesto visa Sudanska visoravan i Kongoanska kotlina. Visoka Afrika zauzima istocni i juzni deo kontinenta. U njoj preovladjuju visine preko 1000m. U ovom delu Afrike bilo je velikih rasedanja, izdizanja i spustanja kopna. U ovoj oblasti izdvajaju se Etiposka visija i Jezerska i Juzno-africka visoravan. Najvise planine: Kilimandjaro i Kenija, cije vrhovi predstavljaju kupe ugasenih vulkana, i gromadna planina Ruvenzori.
Afrika je najtopliji i najizrazitiji kontinent ekvatorske i tropske klime. Sve velike reke izviru u visokoj Africi. Glave reke su: Nil, Kongo, Niger i Zambezi, koje se ubrajaju u najvece reke na svetu. Vise od polovine Afrike nema oticanja ka morima ,a dve petine nema ni stalnih tekucih voda. Najtopliji kontinent obiluje ekvatorskom prasumom, bujnim savanama i prostranim stepama, ali i najvecim pustinjama na Zemlji. Prasume su zastupljene u oblastima ekvatorske, vrlo tople i vlazne klime tokom citave godine. Iduci od ekvatora prema povratnicima smanjuje se kolicina padavina, pa se menja i biljni svet. Savane su tropske oblasti sa visokim travama.Afrika je najbogatiji kontinent: zlatom, dijamantima ,bakrom ,fosfatima, naftom, i nizom drugih ruda metala i nemetala. Po bogatstvu vodenih snaga ona je odmah iza Azije.



Raznolikost klime objašnjava se velikim prostiranjem po geografskoj širini.Na sjeveru dominira sibirska klima, veoma surova u zimskom periodu.Tlo, u dubini konstantno zaleđeno, pokriveno je suvom i siromašnom vegetacijom, tundrom(nakon koje slijedi tajga prema jugu).Na jugu Arabije i Kaspijskog mora do Gobija vlada pustinjska, ili najmanje sušna klima.Cijeli jugoistok, koji je topliji, pod uticajem je monsuna koji donosi ljetnje kiše, a koje su od suštinskog značaja za poljoprivredu.Guste šume djelimično pokrivaju ostrvske zemlje(naročito Borneo i Sumatru), koje su neprestano i obilno izložene padavinama.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top