Svake godine mora se ubaciti toliko novog novca, koliko je napravljenih novih dobara i usluga. To je tako zvano "štampanje". To nema veze sa inflacijom. Ali ima veze podsticanje potrošnje sa jeftinim novcem, to jest jako niskim kamatnim stopama. Euribor ti je na -0,50%, Znaći kredit za kuću uzimaš po kamatnoj stopi 1%, a proivođaći nude svoje proizvode na obročno otplačivanje po 0% kamatnoj stopi. Ko ne bi kupio? ECB je svojom monetarnom i fiskalnom politikom namjerno podsticala niske kamatne stope, zbog jako niske inflacije, odnosno deflacije u poslednjih 10 godina u Eurozoni, jer je bila i rast BDP nizak. Tom politikom su postigli povečanje inflacije na ciljanih 2%, ali niko nije računao na Covid i rat u Ukrajini, koji su poremetili tržište, pa dolazi do prekomere inflacije. Zbog tako podsticane potrošnje došlo je do velike potražnje i velike privredne aktivnosti, što znaći i rast cena. No, ta inflacija nije sistemska, nego poskupljuju samo neke grupe proizvoda, a druge su čak i jeftinije (alati, bela tehnika, elektronika...). Sada je pitanje. Boriti se protiv visoke inflacije te riskirati ulazak u recesiju ili ostaviti inflaciju i veliku stopu rasta privrednih aktivnosti.