Mladja soma evra
Aktivan član
- Poruka
- 1.858
"Боцан-Харченко: Србија није укључена у директну испоруку муниције Украјини, по среди превара купаца"
Placite nesrecnici...
Placite nesrecnici...
-
- Popularno:
- Preminuo general Nebojša Pavković
- Predsednik DS-a Srđan Milivojević:...
- Đedović Handanović: Bugarska neće...
- Ozbiljnost situacije u aktuelnoj...
- 7 erotskih filmova koji su seksipilniji...
- Разведене жене - веза са њима
- Dirljiv susret Kraljeva i Novog Pazara:...
- Nevakcinisani sedmogodišnjak oboleo od...
- Mali: Samo bez panike, predsedniku se...
- Zasto je katolicanstvo moralo da se...
Rat u Ukrajini (39)
- Začetnik teme Straks92
- Datum pokretanja
Dobro situirani gospodin
Elita
- Poruka
- 19.441
Mstislav
Legenda
- Poruka
- 74.408
1190 dan, Hammer-ovanje rules.
KESH
Buduća legenda
- Poruka
- 41.741
Ništa bez ruskih migova1190 dan, Hammer-ovanje rules.
Efovi 16 kante padaju ko muhe
Svaka čast što reklamiraš rusku tehniku.
Casual Observer
Stara legenda
- Poruka
- 89.734
Mamma mia!
Casual Observer
Stara legenda
- Poruka
- 89.734
On se još bori u Ilovajsku.Ajbt puko si skroz, kakva histerija
Uzmi nešto za smirenje, opsjednut si Putinom
Лички гусар
Buduća legenda
- Poruka
- 28.761
одкад Вагнер оде ништа
Вагнер је бијо Укре ко волове у купусу
и над јачим има јачи
putin i novinari u šangaju:
Prije samo nekoliko sati, njemački kancelar Friedrich Merz nazvao vas je, citiram: "možda najozbiljnijim ratnim zločincem našeg vremena." Što mislite o tome?]
"Gospodin Peskov mi je o tome rekao prije samo nekoliko minuta.
Što ja mislim? Vidim to kao neuspješan pokušaj prebacivanja odgovornosti - ne s njega osobno, već s njegove zemlje i s kolektivnog Zapada u cjelini, za tragediju koja se danas odvija u Ukrajini.
Što želim reći? Dozvolite mi da vas podsjetim: o tome sam više puta govorio.
2014. godine ministri iz tri europske zemlje došli su u Kijev i potpisali dokument koji je u biti bio sporazum između tadašnjeg predsjednika Janukoviča i oporbe.
Prema ovom sporazumu, sva sporna politička pitanja trebala su se riješiti unutar ustavnog okvira, mirno i legalno.
Ipak, doslovno sljedećeg dana dogodio se krvavi i nasilni državni udar. Nitko od tih jamaca nije ni prstom mrdnuo da situaciju vrati u pravni okvir. Tu je počeo sukob.
Odmah nakon toga započela su događanja na Krimu, a odmah nakon toga kijevski režim poslao je oklopna vozila i zrakoplove protiv civila u onim regijama Ukrajine koje nisu trpjele državni udar.
A kasnije, oni sabotirali su svaki naš pokušaj mirnog rješavanja problema, čak i javno, odbijajući provesti Minske sporazume.
Dakle, tko snosi odgovornost za trenutnu tragediju? Oni koji su situaciju doveli do ove točke, potpuno ignorirajući legitimne sigurnosne interese Rusije.
Ako netko misli da se može prema narodu naše zemlje odnositi s takvim nepoštivanjem, trebao bi shvatiti:
Rusija nikada neće dopustiti takvo što.
Nikada nećemo sjediti prekriženih ruku, krotko promatrajući kako se događaji odvijaju oko nas bez ikakvog odgovora.
Nikada to nećemo dopustiti."
Prije samo nekoliko sati, njemački kancelar Friedrich Merz nazvao vas je, citiram: "možda najozbiljnijim ratnim zločincem našeg vremena." Što mislite o tome?]
"Gospodin Peskov mi je o tome rekao prije samo nekoliko minuta.
Što ja mislim? Vidim to kao neuspješan pokušaj prebacivanja odgovornosti - ne s njega osobno, već s njegove zemlje i s kolektivnog Zapada u cjelini, za tragediju koja se danas odvija u Ukrajini.
Što želim reći? Dozvolite mi da vas podsjetim: o tome sam više puta govorio.
2014. godine ministri iz tri europske zemlje došli su u Kijev i potpisali dokument koji je u biti bio sporazum između tadašnjeg predsjednika Janukoviča i oporbe.
Prema ovom sporazumu, sva sporna politička pitanja trebala su se riješiti unutar ustavnog okvira, mirno i legalno.
Ipak, doslovno sljedećeg dana dogodio se krvavi i nasilni državni udar. Nitko od tih jamaca nije ni prstom mrdnuo da situaciju vrati u pravni okvir. Tu je počeo sukob.
Odmah nakon toga započela su događanja na Krimu, a odmah nakon toga kijevski režim poslao je oklopna vozila i zrakoplove protiv civila u onim regijama Ukrajine koje nisu trpjele državni udar.
A kasnije, oni sabotirali su svaki naš pokušaj mirnog rješavanja problema, čak i javno, odbijajući provesti Minske sporazume.
Dakle, tko snosi odgovornost za trenutnu tragediju? Oni koji su situaciju doveli do ove točke, potpuno ignorirajući legitimne sigurnosne interese Rusije.
Ako netko misli da se može prema narodu naše zemlje odnositi s takvim nepoštivanjem, trebao bi shvatiti:
Rusija nikada neće dopustiti takvo što.
Nikada nećemo sjediti prekriženih ruku, krotko promatrajući kako se događaji odvijaju oko nas bez ikakvog odgovora.
Nikada to nećemo dopustiti."
Vladimir Putin odgovarao je na pitanja medija
Zaključno sa svojim službenim posjetom Narodnoj Republici Kini, Vladimir Putin odgovarao je na pitanja medija.
Krenimo.
Konstantin Panjuškin: Konstantin Panjuškin, Prvi kanal.
Vaš posjet Kini bio je jedinstven. Ovdje radite četiri dana. Tijekom tog vremena održali ste mnogo sastanaka s predsjednikom Xijem. Kako biste ocijenili rezultate rusko-kineskih razgovora i što smatrate najvažnijim ishodom ovog višednevnog posjeta?
Vladimir Putin: Bio je to doista višednevni posjet, baš kao što ste rekli. Razlog je taj što se ovdje trebalo održati nekoliko događaja. Dakle, kada smo planirali moj posjet, učinili smo to kako bismo izbjegli često seljenje na velike udaljenosti. Želio bih vas podsjetiti da je raspored uključivao summit ŠOS-a, trilateralni sastanak Rusija-Mongolija-Kina i posjet samoj Narodnoj Republici Kini.
Treba reći da ovaj format nije dobar samo za susrete za pregovaračkim stolom, već, što je još važnije, za vođenje mnogih neformalnih rasprava o bilo kojem pitanju od obostranog interesa u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi. To je izuzetno važno i pokazalo se vrlo korisnim.
Što se tiče rezultata, vjerujem da su izuzetno pozitivni. Dokumenti koje su usvojili svi sudionici gledaju u budućnost. U tom kontekstu, želio bih istaknuti kinesku inicijativu za globalno upravljanje. Vjerujem da je ona pokrenuta u pravo vrijeme. Što je još važnije, ova inicijativa ima za cilj promicanje pozitivnih osjećaja između zemalja koje su prisustvovale summitu u Kini i naših potencijalnih partnera među zemljama koje danas nisu spremne proglasiti svoju spremnost za ovo partnerstvo.
Sve to zajedno, zajedno s jedinstvom sudionika, predstavlja važnu demonstraciju pozitivne odlučnosti i povjerenja u našu sposobnost da postignemo ciljeve koji su pred nama postavljeni.
Sljedeći, molim.
Lana Samsoniya: Lana Samsoniya, Interfax.
Željela bih se nadovezati na vaš posjet Kini, ali moje pitanje se odnosi na bilateralni program. Nakon Vašeg posjeta potpisan je značajan paket dokumenata, a možda su ti dokumenti prvenstveno vezani uz projekt Snaga Sibira 2. Taj je projekt u biti postao ključna tema svih pregovora na najvišoj razini u posljednje vrijeme, pa čak i pokazatelj odnosa Rusije i Kine.
Mislite li da je pošteno reći da ovi sporazumi negiraju nagađanja o odnosima Rusije i Kine, pokušaje miješanja izvana i utjecaja na bilateralne odnose?
Vladimir Putin: Iskreno, nisam ni siguran o čemu govorite, jer sam zauzet tekućim poslom i pokušavam se ne ometati glasinama ili nagađanjima, kao što ste rekli.
Taj se posao doista provodi već dugo vremena i o tome već dugo raspravljamo s našim partnerima. Nekoliko je pravaca bilo pod nadzorom, svaki sa svojim prednostima i nedostacima. Razgovori su trajali godinama. Ali kao što znamo, poznata je činjenica da globalno gospodarstvo - iako svjedočimo recesiji u mnogim zemljama, uključujući i vodeća gospodarstva EU - globalno gospodarstvo ipak raste, posebno u azijsko-pacifičkoj regiji.
Potražnja za energijom raste, uključujući i u kineskom gospodarstvu, koje je i dalje jedan od pokretača globalnog gospodarstva, bilježeći rast od preko pet posto, a taj se rast mjeri u odnosu na osnovni broj. Neki kažu da su im stope rasta BDP-a pale. Istina jest, ali osnovni broj se povećao tijekom tog vremena, a pet i više posto koje danas vidimo nije isto kao pet i više posto koje je bilo prije 10 do 15 godina. Do čega to dovodi? To dovodi do veće potražnje za energijom.
Dakle, pregovaračke strane su konačno postigle konsenzus. Znate, nema milostinje ni s jedne strane. Riječ je o obostrano korisnim sporazumima koji se provode na tržišnim principima, temeljenim na tržišnim principima specifičnim za ovu određenu regiju. Usput, strategija određivanja cijena za ovaj proizvod oslanja se na određenu formulu, a ne na današnje cijene, a ta je formula isključivo objektivna i temelji se na tržišnim varijablama.
Stoga, rastuće kinesko gospodarstvo ima zahtjeve, a mi imamo sposobnost opskrbe sirovinama koje su tražene. U konačnici, ovo pitanje nije tempirano za naš sastanak. To je jednostavno rezultat dugogodišnjeg rada ekonomskih subjekata s obje strane.
Svakako, ovo će stvoriti konkurentske prednosti za naše kineske prijatelje jer, da ponovim, dobit će proizvod po uravnoteženim tržišnim cijenama, a ne po napuhanim cijenama, kao što je slučaj u eurozoni. Najvažnije je da su te opskrbe stabilne i pouzdane.
Svi su zadovoljni i sretni ovim rezultatom. Istina je da sam i ja. Uostalom, Gazprom je jedna od naših vodećih tvrtki koja stalno dobiva pristup novim tržištima. Preko Mongolije imat ćemo 50 milijardi [kubika plina]. Ono što sada imamo je 38. A onda još nekoliko ruta, koje će se također proširiti. Sveukupno će to iznositi preko 100 milijardi kubičnih metara plina.
Pavel, molim.
Pavel Zarubin: Dobra večer. Pavel Zarubin, TV kanal Rusija.
Često govorite o temeljnim uzrocima ukrajinske krize, a to ste spomenuli i jučer, kada su počeli uvlačiti zemlju u NATO. Ali sada možemo vidjeti da su europski čelnici, koji proglašavaju i raspravljaju o određenim „sigurnosnim jamstvima“ za Ukrajinu, gotovo u potpunosti usredotočeni na razmještaj svojih trupa tamo, dok mnogi od njih i dalje inzistiraju na pristupanju Ukrajine EU.
Međutim, također možemo vidjeti da se Europska unija brzo pretvara, pred našim očima, iz nekadašnje ekonomske unije u neku vrstu vojno-političkog bloka, s praktički neprekidnim agresivnim odlukama i agresivnom retorikom.
Kako biste komentirali ovaj razvoj događaja?
Vladimir Putin: Slažem se s onima koji vjeruju da svaka zemlja ima pravo odabrati vlastiti sustav osiguranja svoje sigurnosti. To se odnosi na sve države, uključujući Ukrajinu. Ali to također znači da se sigurnost jedne strane ne može graditi na štetu sigurnosti druge strane - u ovom slučaju Ruske Federacije.
Oduvijek smo se protivili članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu. Ali nikada nismo dovodili u pitanje njegovo pravo da provodi svoje ekonomske i poslovne aktivnosti kako želi, uključujući i pridruživanje Europskoj uniji.
Aleksandar Junašev: Možemo li nastaviti s Ukrajinom?
Vladimir Putin: Da.
Aleksandar Junašev: Aleksandar Junašev, Life.
Kada se raspravlja o naporima Rusije i Sjedinjenih Država da postignu mirno rješenje u Ukrajini, sve se više spominje formula „sigurnosna jamstva u zamjenu za teritorije“. Odgovara li to onome o čemu ste razgovarali s [predsjednikom] Trumpom na Aljasci?
I što mislite kada kažete da je Rusija spremna pridružiti se izradi tih jamstava? Tko bi po vašem mišljenju trebao djelovati kao jamac?
I, ako smijem, još jedno pitanje o Zelenskom: ima li smisla sastajati se s njim sada, u sadašnjim okolnostima? Je li moguće izraditi stvarne sporazume na takvom sastanku?
Hvala.
Vladimir Putin: Molim vas, ponovite prvi dio još jednom.
Aleksandar Junašev: Što se tiče američkih napora, sada se nagađa da postoji formula „sigurnosna jamstva u zamjenu za teritorije“.
Vladimir Putin: Ne, nikada nismo na ovaj način pokretali to pitanje, niti smo o tome ikada raspravljali na takav način.
Sigurnosna jamstva su prirodna nužnost, kao što često naglašavam. Polazimo od činjenice da bi svaka zemlja trebala imati sigurnosne sustave, a Ukrajina nije iznimka. Ali to nije povezano ni s kakvim razmjenama, posebno teritorija.
Iskreno, i to želim naglasiti, ne borimo se toliko za teritorije koliko za ljudska prava - za pravo ljudi koji žive na tim teritorijima da govore svojim materinskim jezikom, da žive unutar svoje kulture i unutar tradicija prenesenih od prethodnih generacija, od svojih očeva, djedova i tako dalje. To je glavna poanta.
Ako su ti ljudi izrazili svoju volju da postanu dio Ruske Federacije kao dio demokratskih izbornih postupaka, poput referenduma, taj izbor se mora poštovati. To je demokracija. Želim podsjetiti one koji to stalno zaboravljaju. Štoviše, to je u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom. Prvi članci Povelje UN-a izričito potvrđuju pravo naroda na samoodređenje.
Međutim, ne povezujemo pitanje teritorija s jamstvima sigurnosti. Naravno, može se tvrditi da su te teme povezane, ali ih ne povezujemo izravno. Ovo pitanje nije ni tako formulirano tijekom rasprave u Anchorageu.
Što se tiče mogućih sastanaka s gospodinom Zelenskim, o tome sam se ranije bavio. Općenito, nikada nisam isključio mogućnost takvog sastanka. Ima li smisla održavati ove sastanke? Pogledajmo to pobliže.
Prema ustavu Ukrajine – možete se s njim slagati ili ne, samo trebate pažljivo pročitati tekst – ne postoje odredbe o produženju ovlasti predsjednika Ukrajine, nikakve. Predsjednik se bira na pet godina, a pet godina kasnije mandat završava, kraj priče.
Postoji odredba koja kaže da se izbori neće održavati pod izvanrednim stanjem. To je istina. Ali to ne znači da će se predsjednikove ovlasti produžiti. To znači da njegove ovlasti istječu, a njegova vlast se prenosi na predsjednika Rade, uključujući i njegovu ovlast vrhovnog zapovjednika.
Dakle, što bi trebala učiniti aktualna vlast ako želi ostati legitimna i u potpunosti sudjelovati u procesu rješavanja? Prvo moraju provesti referendum. Prema ukrajinskom ustavu, pitanja o teritorijima - bilo koja pitanja - odlučuju se samo referendumom, koliko se sjećam. Ali referendum se ne može održati pod vojnim stanjem, a to je također odredba ustava. Stoga, da bi se održao referendum, mora se ukinuti vojno stanje. Ali čim se ukine, moraju se održati izbori. I taj bi se proces odugovlačio.
Ishod izbora je nejasan, ali kakav god bio, mora se dobiti odgovarajuća odluka ustavnog suda, kako je propisano temeljnim zakonom. Kako se može dobiti odluka ustavnog suda kada, nakon što su vlasti zahtijevale da upravo taj ustavni sud Ukrajine potvrdi obnovu ovlasti predsjednika, a on je to u biti odbio učiniti, znate li što su učinili u Ukrajini? Možda izgleda smiješno, ali činjenica je: osiguranje je predsjedniku ustavnog suda uskratilo pristup njegovom radnom mjestu.
To je to, kraj priče. Ne baš, jer je on, koliko ja znam – nemam pojma gdje se trenutno nalazi – ali je u jednom trenutku napustio zemlju. Mandati nekih članova ustavnog suda istekli su tijekom proteklih godina. Nedostaje kvorum za donošenje odluka. Stoga je sastanak sa sadašnjim šefom administracije – blago rečeno – put koji ne vodi nikamo.
Ako je dotični sastanak dobro pripremljen i potencijalno može dovesti do pozitivnih rezultata, možemo ga imati, i nikada nisam odbio tu ideju. Usput, Donald [Trump] me zamolio, ako je moguće, da održim takav sastanak. Rekao sam mu da je to moguće. Uostalom, ako je Zelenski spreman, može doći u Moskvu i imat ćemo takav sastanak.
Andrej Kolesnikov: Andrej Kolesnikov, Kommersant. Dobra večer.
Mislite li da je multipolarni svijet, čiju ste potrebu naveli u svom govoru u Münchenu još 2007. – a čiji su novi polovi očito Rusija, Indija i Kina – konačno dobio oblik? Ili još uvijek postoji nešto čemu treba težiti?
I, ako smijem, još jedno pitanje. Prije samo nekoliko sati, njemački kancelar Friedrich Merz nazvao vas je, citiram: „možda najozbiljnijim ratnim zločincem našeg vremena.“ Što mislite o tome?
Zaključno sa svojim službenim posjetom Narodnoj Republici Kini, Vladimir Putin odgovarao je na pitanja medija.
Krenimo.
Konstantin Panjuškin: Konstantin Panjuškin, Prvi kanal.
Vaš posjet Kini bio je jedinstven. Ovdje radite četiri dana. Tijekom tog vremena održali ste mnogo sastanaka s predsjednikom Xijem. Kako biste ocijenili rezultate rusko-kineskih razgovora i što smatrate najvažnijim ishodom ovog višednevnog posjeta?
Vladimir Putin: Bio je to doista višednevni posjet, baš kao što ste rekli. Razlog je taj što se ovdje trebalo održati nekoliko događaja. Dakle, kada smo planirali moj posjet, učinili smo to kako bismo izbjegli često seljenje na velike udaljenosti. Želio bih vas podsjetiti da je raspored uključivao summit ŠOS-a, trilateralni sastanak Rusija-Mongolija-Kina i posjet samoj Narodnoj Republici Kini.
Treba reći da ovaj format nije dobar samo za susrete za pregovaračkim stolom, već, što je još važnije, za vođenje mnogih neformalnih rasprava o bilo kojem pitanju od obostranog interesa u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi. To je izuzetno važno i pokazalo se vrlo korisnim.
Što se tiče rezultata, vjerujem da su izuzetno pozitivni. Dokumenti koje su usvojili svi sudionici gledaju u budućnost. U tom kontekstu, želio bih istaknuti kinesku inicijativu za globalno upravljanje. Vjerujem da je ona pokrenuta u pravo vrijeme. Što je još važnije, ova inicijativa ima za cilj promicanje pozitivnih osjećaja između zemalja koje su prisustvovale summitu u Kini i naših potencijalnih partnera među zemljama koje danas nisu spremne proglasiti svoju spremnost za ovo partnerstvo.
Sve to zajedno, zajedno s jedinstvom sudionika, predstavlja važnu demonstraciju pozitivne odlučnosti i povjerenja u našu sposobnost da postignemo ciljeve koji su pred nama postavljeni.
Sljedeći, molim.
Lana Samsoniya: Lana Samsoniya, Interfax.
Željela bih se nadovezati na vaš posjet Kini, ali moje pitanje se odnosi na bilateralni program. Nakon Vašeg posjeta potpisan je značajan paket dokumenata, a možda su ti dokumenti prvenstveno vezani uz projekt Snaga Sibira 2. Taj je projekt u biti postao ključna tema svih pregovora na najvišoj razini u posljednje vrijeme, pa čak i pokazatelj odnosa Rusije i Kine.
Mislite li da je pošteno reći da ovi sporazumi negiraju nagađanja o odnosima Rusije i Kine, pokušaje miješanja izvana i utjecaja na bilateralne odnose?
Vladimir Putin: Iskreno, nisam ni siguran o čemu govorite, jer sam zauzet tekućim poslom i pokušavam se ne ometati glasinama ili nagađanjima, kao što ste rekli.
Taj se posao doista provodi već dugo vremena i o tome već dugo raspravljamo s našim partnerima. Nekoliko je pravaca bilo pod nadzorom, svaki sa svojim prednostima i nedostacima. Razgovori su trajali godinama. Ali kao što znamo, poznata je činjenica da globalno gospodarstvo - iako svjedočimo recesiji u mnogim zemljama, uključujući i vodeća gospodarstva EU - globalno gospodarstvo ipak raste, posebno u azijsko-pacifičkoj regiji.
Potražnja za energijom raste, uključujući i u kineskom gospodarstvu, koje je i dalje jedan od pokretača globalnog gospodarstva, bilježeći rast od preko pet posto, a taj se rast mjeri u odnosu na osnovni broj. Neki kažu da su im stope rasta BDP-a pale. Istina jest, ali osnovni broj se povećao tijekom tog vremena, a pet i više posto koje danas vidimo nije isto kao pet i više posto koje je bilo prije 10 do 15 godina. Do čega to dovodi? To dovodi do veće potražnje za energijom.
Dakle, pregovaračke strane su konačno postigle konsenzus. Znate, nema milostinje ni s jedne strane. Riječ je o obostrano korisnim sporazumima koji se provode na tržišnim principima, temeljenim na tržišnim principima specifičnim za ovu određenu regiju. Usput, strategija određivanja cijena za ovaj proizvod oslanja se na određenu formulu, a ne na današnje cijene, a ta je formula isključivo objektivna i temelji se na tržišnim varijablama.
Stoga, rastuće kinesko gospodarstvo ima zahtjeve, a mi imamo sposobnost opskrbe sirovinama koje su tražene. U konačnici, ovo pitanje nije tempirano za naš sastanak. To je jednostavno rezultat dugogodišnjeg rada ekonomskih subjekata s obje strane.
Svakako, ovo će stvoriti konkurentske prednosti za naše kineske prijatelje jer, da ponovim, dobit će proizvod po uravnoteženim tržišnim cijenama, a ne po napuhanim cijenama, kao što je slučaj u eurozoni. Najvažnije je da su te opskrbe stabilne i pouzdane.
Svi su zadovoljni i sretni ovim rezultatom. Istina je da sam i ja. Uostalom, Gazprom je jedna od naših vodećih tvrtki koja stalno dobiva pristup novim tržištima. Preko Mongolije imat ćemo 50 milijardi [kubika plina]. Ono što sada imamo je 38. A onda još nekoliko ruta, koje će se također proširiti. Sveukupno će to iznositi preko 100 milijardi kubičnih metara plina.
Pavel, molim.
Pavel Zarubin: Dobra večer. Pavel Zarubin, TV kanal Rusija.
Često govorite o temeljnim uzrocima ukrajinske krize, a to ste spomenuli i jučer, kada su počeli uvlačiti zemlju u NATO. Ali sada možemo vidjeti da su europski čelnici, koji proglašavaju i raspravljaju o određenim „sigurnosnim jamstvima“ za Ukrajinu, gotovo u potpunosti usredotočeni na razmještaj svojih trupa tamo, dok mnogi od njih i dalje inzistiraju na pristupanju Ukrajine EU.
Međutim, također možemo vidjeti da se Europska unija brzo pretvara, pred našim očima, iz nekadašnje ekonomske unije u neku vrstu vojno-političkog bloka, s praktički neprekidnim agresivnim odlukama i agresivnom retorikom.
Kako biste komentirali ovaj razvoj događaja?
Vladimir Putin: Slažem se s onima koji vjeruju da svaka zemlja ima pravo odabrati vlastiti sustav osiguranja svoje sigurnosti. To se odnosi na sve države, uključujući Ukrajinu. Ali to također znači da se sigurnost jedne strane ne može graditi na štetu sigurnosti druge strane - u ovom slučaju Ruske Federacije.
Oduvijek smo se protivili članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu. Ali nikada nismo dovodili u pitanje njegovo pravo da provodi svoje ekonomske i poslovne aktivnosti kako želi, uključujući i pridruživanje Europskoj uniji.
Aleksandar Junašev: Možemo li nastaviti s Ukrajinom?
Vladimir Putin: Da.
Aleksandar Junašev: Aleksandar Junašev, Life.
Kada se raspravlja o naporima Rusije i Sjedinjenih Država da postignu mirno rješenje u Ukrajini, sve se više spominje formula „sigurnosna jamstva u zamjenu za teritorije“. Odgovara li to onome o čemu ste razgovarali s [predsjednikom] Trumpom na Aljasci?
I što mislite kada kažete da je Rusija spremna pridružiti se izradi tih jamstava? Tko bi po vašem mišljenju trebao djelovati kao jamac?
I, ako smijem, još jedno pitanje o Zelenskom: ima li smisla sastajati se s njim sada, u sadašnjim okolnostima? Je li moguće izraditi stvarne sporazume na takvom sastanku?
Hvala.
Vladimir Putin: Molim vas, ponovite prvi dio još jednom.
Aleksandar Junašev: Što se tiče američkih napora, sada se nagađa da postoji formula „sigurnosna jamstva u zamjenu za teritorije“.
Vladimir Putin: Ne, nikada nismo na ovaj način pokretali to pitanje, niti smo o tome ikada raspravljali na takav način.
Sigurnosna jamstva su prirodna nužnost, kao što često naglašavam. Polazimo od činjenice da bi svaka zemlja trebala imati sigurnosne sustave, a Ukrajina nije iznimka. Ali to nije povezano ni s kakvim razmjenama, posebno teritorija.
Iskreno, i to želim naglasiti, ne borimo se toliko za teritorije koliko za ljudska prava - za pravo ljudi koji žive na tim teritorijima da govore svojim materinskim jezikom, da žive unutar svoje kulture i unutar tradicija prenesenih od prethodnih generacija, od svojih očeva, djedova i tako dalje. To je glavna poanta.
Ako su ti ljudi izrazili svoju volju da postanu dio Ruske Federacije kao dio demokratskih izbornih postupaka, poput referenduma, taj izbor se mora poštovati. To je demokracija. Želim podsjetiti one koji to stalno zaboravljaju. Štoviše, to je u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom. Prvi članci Povelje UN-a izričito potvrđuju pravo naroda na samoodređenje.
Međutim, ne povezujemo pitanje teritorija s jamstvima sigurnosti. Naravno, može se tvrditi da su te teme povezane, ali ih ne povezujemo izravno. Ovo pitanje nije ni tako formulirano tijekom rasprave u Anchorageu.
Što se tiče mogućih sastanaka s gospodinom Zelenskim, o tome sam se ranije bavio. Općenito, nikada nisam isključio mogućnost takvog sastanka. Ima li smisla održavati ove sastanke? Pogledajmo to pobliže.
Prema ustavu Ukrajine – možete se s njim slagati ili ne, samo trebate pažljivo pročitati tekst – ne postoje odredbe o produženju ovlasti predsjednika Ukrajine, nikakve. Predsjednik se bira na pet godina, a pet godina kasnije mandat završava, kraj priče.
Postoji odredba koja kaže da se izbori neće održavati pod izvanrednim stanjem. To je istina. Ali to ne znači da će se predsjednikove ovlasti produžiti. To znači da njegove ovlasti istječu, a njegova vlast se prenosi na predsjednika Rade, uključujući i njegovu ovlast vrhovnog zapovjednika.
Dakle, što bi trebala učiniti aktualna vlast ako želi ostati legitimna i u potpunosti sudjelovati u procesu rješavanja? Prvo moraju provesti referendum. Prema ukrajinskom ustavu, pitanja o teritorijima - bilo koja pitanja - odlučuju se samo referendumom, koliko se sjećam. Ali referendum se ne može održati pod vojnim stanjem, a to je također odredba ustava. Stoga, da bi se održao referendum, mora se ukinuti vojno stanje. Ali čim se ukine, moraju se održati izbori. I taj bi se proces odugovlačio.
Ishod izbora je nejasan, ali kakav god bio, mora se dobiti odgovarajuća odluka ustavnog suda, kako je propisano temeljnim zakonom. Kako se može dobiti odluka ustavnog suda kada, nakon što su vlasti zahtijevale da upravo taj ustavni sud Ukrajine potvrdi obnovu ovlasti predsjednika, a on je to u biti odbio učiniti, znate li što su učinili u Ukrajini? Možda izgleda smiješno, ali činjenica je: osiguranje je predsjedniku ustavnog suda uskratilo pristup njegovom radnom mjestu.
To je to, kraj priče. Ne baš, jer je on, koliko ja znam – nemam pojma gdje se trenutno nalazi – ali je u jednom trenutku napustio zemlju. Mandati nekih članova ustavnog suda istekli su tijekom proteklih godina. Nedostaje kvorum za donošenje odluka. Stoga je sastanak sa sadašnjim šefom administracije – blago rečeno – put koji ne vodi nikamo.
Ako je dotični sastanak dobro pripremljen i potencijalno može dovesti do pozitivnih rezultata, možemo ga imati, i nikada nisam odbio tu ideju. Usput, Donald [Trump] me zamolio, ako je moguće, da održim takav sastanak. Rekao sam mu da je to moguće. Uostalom, ako je Zelenski spreman, može doći u Moskvu i imat ćemo takav sastanak.
Andrej Kolesnikov: Andrej Kolesnikov, Kommersant. Dobra večer.
Mislite li da je multipolarni svijet, čiju ste potrebu naveli u svom govoru u Münchenu još 2007. – a čiji su novi polovi očito Rusija, Indija i Kina – konačno dobio oblik? Ili još uvijek postoji nešto čemu treba težiti?
I, ako smijem, još jedno pitanje. Prije samo nekoliko sati, njemački kancelar Friedrich Merz nazvao vas je, citiram: „možda najozbiljnijim ratnim zločincem našeg vremena.“ Što mislite o tome?
Vladimir Putin: Kada je to rekao?
Andrej Kolesnikov: Doslovno prije par sati.
Vladimir Putin: Razumijem.
Što se tiče toga je li multipolarni svijet formiran ili ne – općenito, njegove su konture svakako poprimile oblik. Međutim, ne bih govorio o bilo kakvim dominantama u ovom multipolarnom svijetu. Multipolarnost ne znači pojavu novih hegemona. Nitko ne postavlja takvo pitanje, ni unutar SCO-a, ni unutar BRICS-a. Svi sudionici u međunarodnim poslovima trebali bi imati jednaka prava i svi bi trebali biti u istom položaju, s gledišta međunarodnog prava.
Da, naravno, postoje ekonomske sile, poput Indije i Kine. Usput, i naša zemlja je među četiri najveća svjetska gospodarstva prema paritetu kupovne moći. To su današnje realnosti. To nisu naši izračuni, već podaci međunarodnih organizacija. No, to ne znači da bi itko trebao dominirati u političkoj ili bilo kojoj drugoj sferi, uključujući i sigurnosnu.
Stoga ne polazimo od ideje da bi se trebale pojaviti neke nove dominantne sile. Svi bi trebali biti ravnopravni.
Što se tiče izjave koju ste upravo spomenuli, gospodin Peskov mi je o tome rekao prije nekoliko minuta. Što ja mislim? Vidim to kao neuspješan pokušaj prebacivanja odgovornosti - ne s njega osobno, već s njegove zemlje i s kolektivnog Zapada u cjelini, za tragediju koja se danas odvija u Ukrajini.
Što želim reći? Dozvolite mi da vas podsjetim: o tome sam više puta govorio. Godine 2014. ministri iz tri europske zemlje došli su u Kijev i potpisali dokument koji je u biti bio sporazum između tadašnjeg predsjednika Janukoviča i oporbe. Prema tom sporazumu, sva sporna politička pitanja trebala su se riješiti unutar ustavnog okvira, mirno i legalno.
Pa ipak, doslovno sljedećeg dana dogodio se krvavi i nasilni državni udar. Nitko od tih jamaca nije ni prstom mrdnuo da situaciju vrati u pravni okvir. Tu je započeo sukob. Odmah nakon toga započela su događanja na Krimu, a odmah nakon toga kijevski režim poslao je oklopna vozila i zrakoplove protiv civila u onim regijama Ukrajine koje nisu trpjele državni udar. A kasnije su sabotirali svaki naš pokušaj mirnog rješavanja problema, čak i javno, odbijajući provesti Minske sporazume.
Dakle, tko snosi odgovornost za trenutnu tragediju? Oni koji su situaciju doveli do ove točke, potpuno ignorirajući legitimne sigurnosne interese Rusije. Ako netko misli da se može prema narodu naše zemlje odnositi s takvim nepoštivanjem, trebao bi shvatiti: Rusija nikada neće dopustiti takvo što. Nikada nećemo sjediti prekriženih ruku, krotko promatrajući kako se događaji odvijaju oko nas bez ikakvog odgovora. Nikada to nećemo dopustiti.
Olga Skabejeva: Dobra večer. Olga Skabejeva, televizijski kanal Rossiya.
Neki u Europi sve glasnije i češće nego prije govore da bi nam naš novac - 300 milijardi američkih dolara - trebalo oduzeti i dati Ukrajini. Naravno, postoje i staromodni koji vjeruju da bi to bila prilično nepristojna stvar koja je puna opasnih posljedica, ali sve više ljudi potiče i promiče ideju krađe. Što vi mislite o tome?
Imam još jedno važno pitanje o specijalnoj vojnoj operaciji. Gospodine predsjedniče, postoji li ikakva šansa da će uskoro završiti? Imate li osjećaj da smo na putu da ga okončamo?
Vladimir Putin: Počet ću s drugim dijelom, jer je od ključne važnosti.
Još 2022. godine predložili smo da ukrajinske vlasti s poštovanjem tretiraju izbor ljudi koji žive na jugoistoku Ukrajine, povuku svoje trupe i odmah prekinu ovaj sukob. Istina, ovaj prijedlog nije odbačen tek tako.
Međutim, nakon što smo, udovoljavajući nagovoru naših zapadnoeuropskih kolega, povukli trupe iz Kijeva, situacija se okrenula i gotovo doslovno nam je rečeno da ćemo se od sada boriti dok nam ili ne odvrnete glavu ili mi to učinite vama. Nisam siguran da sam to ikada javno rekao, ali zvučalo je nekako tako, samo oštrijim jezikom, ali sasvim otvoreno i, začudo, na drugarski način: sada smo ili mi ili vi. Ova situacija još uvijek traje.
Unatoč tome, ako zdrav razum na kraju prevlada, može se dogovoriti prihvatljiva opcija za okončanje ovog sukoba. Djelujem na temelju ovog uvjerenja.
Tim više što vidimo predanost i iskrenu želju sadašnje američke administracije na čelu s predsjednikom Trumpom da pronađe rješenje, a ne samo da izdaje apele. Mislim da postoji svjetlo na kraju tunela. Vidjet ćemo kako će dalje. Ako ne, morat ćemo zadatke koji su pred nas postavljeni ostvariti vojnim sredstvima.
Olga Skabejeva: Niste odgovorili na moje pitanje o Europi koja pokušava ukrasti naš novac.
Vladimir Putin: Mnogo smo puta pisali o krađi novca. Mislim da tome ne mogu ništa dodati. Rekli ste, neki ljudi ga žele uzeti, neki ne. Pametniji ga ne žele uzeti. To je istina, i to sam rekla bez ironije i bez ikakve namjere da udarim po onima koji su manje inteligentni.
Zašto? Zato što pametniji koji se bave financijskim i ekonomskim pitanjima znaju da bi to uništilo sve principe međunarodne ekonomske i financijske aktivnosti i da bi, bez sumnje, devastiralo globalno gospodarstvo i globalne financije.
Jer se već sada u mnogim zemljama svijeta stvaraju savezi koji pokušavaju provesti vlastite planove gospodarskog rasta u pojedinim regijama, a u tom slučaju takav ekonomski separatizam će se samo pojačati, a cjelokupni financijski i gospodarski svjetski poredak bit će uništen.
Konstantin Kokovešnjikov: Smijem li pitati o specijalnoj vojnoj operaciji?
Vladimir Putin: O specijalnoj vojnoj operaciji? Izvolite, molim vas.
Konstantin Kokovešnjikov: Dobar dan. Konstantin Kokovešnjikov, Zvezda TV.
Možete li podijeliti najnovije informacije o situaciji u zoni specijalne vojne operacije? Kakva izvješća, ako nije tajna, dobivate od zapovjednika fronta? I općenito, koliko se situacija na bojištu u posljednje vrijeme promijenila?
Vladimir Putin: Sve skupine ruskih oružanih snaga napreduju u svim smjerovima. Napreduju uspješno, različitim tempom, ali praktički u svim smjerovima, neću ih nabrajati. Budući da predstavljate Zvezda TV, znate imena tih skupina i područja njihovih borbenih djelovanja.
Kako reagira neprijatelj? Vidimo da pokušavaju "začepiti rupe", tako reći, prebacujući najsposobnije jedinice iz jednog teškog sektora u drugi, koji smatraju kritičnijim. Na primjer, ako se dobro sjećam - morali bismo provjeriti, budući da smo u Pekingu, a ne u Moskvi - nedavno je 95. brigada prebačena iz smjera Sumy u drugi sektor.
Znači li to da im je lakše u području Sumy? Ne. Jednostavno su zamijenili 95. brigadu manje borbeno spremnom jedinicom, šaljući bolju formaciju tamo gdje su smatrali da je važnije. I to se događa duž cijele linije kontakta. Naravno, ne možemo se opustiti jer to može ukazivati na pripreme za stvaranje rezervi negdje za neke veće akcije.
Međutim, preliminarna analiza naših vojnih stručnjaka pokazuje da ukrajinske oružane snage trenutno nemaju takve sposobnosti. Nisu sposobne provoditi velike ofenzivne operacije i usredotočene su samo na držanje postojećih linija, upravo na način koji sam upravo opisao.
Ovo nije izoliran slučaj: to se događa gotovo na cijeloj liniji kontakta. To pokazuje ono što smo i mi i zapadni stručnjaci primijetili: Ukrajinske oružane snage sve više ostaju bez rezervi, a borbeno spremne jedinice popunjene su s najviše 47-48 posto osoblja. Situacija za njih je već na najkritičnijoj točki.
Unatoč tome, borbene operacije ostaju teške i okrutne. Stoga bismo se trebali suzdržati od predviđanja. Ali analiza stoji onakva kakvu sam upravo iznio.
Molim vas.
Igor Ždanov: Dobra večer. Igor Ždanov, RT.
Gospodine predsjedniče, natrag na Aljasku. Počeli ste razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom odmah nakon slijetanja, doslovno na crvenom tepihu. Zatim, nakon što su snimljene fotografije, sjeli ste s njim u automobil i nastavili razgovor. Možete li nam reći o čemu ste razgovarali i kojim ste jezikom govorili? Možda neke detalje te razmjene.
Hvala.
Vladimir Putin: Naravno, razgovarali smo engleski, iako više na lomljenom engleskom: ono malo što mi je ostalo od vokabulara. Na samom početku rekao sam ono što sam već spomenuo na konferenciji za novinare: „Jako mi je drago vidjeti vas, dragi susjede, zdravog i živog.“
I dok smo se vozili u limuzini – bila je to vožnja od 30 sekundi – razmijenili smo samo općenite fraze. To je bilo sve.
Primjedba: S premijerom Modijem razgovarali ste sat vremena u automobilu.
Vladimir Putin: Da. Nema tajne. Rekao sam mu o razgovorima na Aljasci.
Andrej Kolesnikov: Doslovno prije par sati.
Vladimir Putin: Razumijem.
Što se tiče toga je li multipolarni svijet formiran ili ne – općenito, njegove su konture svakako poprimile oblik. Međutim, ne bih govorio o bilo kakvim dominantama u ovom multipolarnom svijetu. Multipolarnost ne znači pojavu novih hegemona. Nitko ne postavlja takvo pitanje, ni unutar SCO-a, ni unutar BRICS-a. Svi sudionici u međunarodnim poslovima trebali bi imati jednaka prava i svi bi trebali biti u istom položaju, s gledišta međunarodnog prava.
Da, naravno, postoje ekonomske sile, poput Indije i Kine. Usput, i naša zemlja je među četiri najveća svjetska gospodarstva prema paritetu kupovne moći. To su današnje realnosti. To nisu naši izračuni, već podaci međunarodnih organizacija. No, to ne znači da bi itko trebao dominirati u političkoj ili bilo kojoj drugoj sferi, uključujući i sigurnosnu.
Stoga ne polazimo od ideje da bi se trebale pojaviti neke nove dominantne sile. Svi bi trebali biti ravnopravni.
Što se tiče izjave koju ste upravo spomenuli, gospodin Peskov mi je o tome rekao prije nekoliko minuta. Što ja mislim? Vidim to kao neuspješan pokušaj prebacivanja odgovornosti - ne s njega osobno, već s njegove zemlje i s kolektivnog Zapada u cjelini, za tragediju koja se danas odvija u Ukrajini.
Što želim reći? Dozvolite mi da vas podsjetim: o tome sam više puta govorio. Godine 2014. ministri iz tri europske zemlje došli su u Kijev i potpisali dokument koji je u biti bio sporazum između tadašnjeg predsjednika Janukoviča i oporbe. Prema tom sporazumu, sva sporna politička pitanja trebala su se riješiti unutar ustavnog okvira, mirno i legalno.
Pa ipak, doslovno sljedećeg dana dogodio se krvavi i nasilni državni udar. Nitko od tih jamaca nije ni prstom mrdnuo da situaciju vrati u pravni okvir. Tu je započeo sukob. Odmah nakon toga započela su događanja na Krimu, a odmah nakon toga kijevski režim poslao je oklopna vozila i zrakoplove protiv civila u onim regijama Ukrajine koje nisu trpjele državni udar. A kasnije su sabotirali svaki naš pokušaj mirnog rješavanja problema, čak i javno, odbijajući provesti Minske sporazume.
Dakle, tko snosi odgovornost za trenutnu tragediju? Oni koji su situaciju doveli do ove točke, potpuno ignorirajući legitimne sigurnosne interese Rusije. Ako netko misli da se može prema narodu naše zemlje odnositi s takvim nepoštivanjem, trebao bi shvatiti: Rusija nikada neće dopustiti takvo što. Nikada nećemo sjediti prekriženih ruku, krotko promatrajući kako se događaji odvijaju oko nas bez ikakvog odgovora. Nikada to nećemo dopustiti.
Olga Skabejeva: Dobra večer. Olga Skabejeva, televizijski kanal Rossiya.
Neki u Europi sve glasnije i češće nego prije govore da bi nam naš novac - 300 milijardi američkih dolara - trebalo oduzeti i dati Ukrajini. Naravno, postoje i staromodni koji vjeruju da bi to bila prilično nepristojna stvar koja je puna opasnih posljedica, ali sve više ljudi potiče i promiče ideju krađe. Što vi mislite o tome?
Imam još jedno važno pitanje o specijalnoj vojnoj operaciji. Gospodine predsjedniče, postoji li ikakva šansa da će uskoro završiti? Imate li osjećaj da smo na putu da ga okončamo?
Vladimir Putin: Počet ću s drugim dijelom, jer je od ključne važnosti.
Još 2022. godine predložili smo da ukrajinske vlasti s poštovanjem tretiraju izbor ljudi koji žive na jugoistoku Ukrajine, povuku svoje trupe i odmah prekinu ovaj sukob. Istina, ovaj prijedlog nije odbačen tek tako.
Međutim, nakon što smo, udovoljavajući nagovoru naših zapadnoeuropskih kolega, povukli trupe iz Kijeva, situacija se okrenula i gotovo doslovno nam je rečeno da ćemo se od sada boriti dok nam ili ne odvrnete glavu ili mi to učinite vama. Nisam siguran da sam to ikada javno rekao, ali zvučalo je nekako tako, samo oštrijim jezikom, ali sasvim otvoreno i, začudo, na drugarski način: sada smo ili mi ili vi. Ova situacija još uvijek traje.
Unatoč tome, ako zdrav razum na kraju prevlada, može se dogovoriti prihvatljiva opcija za okončanje ovog sukoba. Djelujem na temelju ovog uvjerenja.
Tim više što vidimo predanost i iskrenu želju sadašnje američke administracije na čelu s predsjednikom Trumpom da pronađe rješenje, a ne samo da izdaje apele. Mislim da postoji svjetlo na kraju tunela. Vidjet ćemo kako će dalje. Ako ne, morat ćemo zadatke koji su pred nas postavljeni ostvariti vojnim sredstvima.
Olga Skabejeva: Niste odgovorili na moje pitanje o Europi koja pokušava ukrasti naš novac.
Vladimir Putin: Mnogo smo puta pisali o krađi novca. Mislim da tome ne mogu ništa dodati. Rekli ste, neki ljudi ga žele uzeti, neki ne. Pametniji ga ne žele uzeti. To je istina, i to sam rekla bez ironije i bez ikakve namjere da udarim po onima koji su manje inteligentni.
Zašto? Zato što pametniji koji se bave financijskim i ekonomskim pitanjima znaju da bi to uništilo sve principe međunarodne ekonomske i financijske aktivnosti i da bi, bez sumnje, devastiralo globalno gospodarstvo i globalne financije.
Jer se već sada u mnogim zemljama svijeta stvaraju savezi koji pokušavaju provesti vlastite planove gospodarskog rasta u pojedinim regijama, a u tom slučaju takav ekonomski separatizam će se samo pojačati, a cjelokupni financijski i gospodarski svjetski poredak bit će uništen.
Konstantin Kokovešnjikov: Smijem li pitati o specijalnoj vojnoj operaciji?
Vladimir Putin: O specijalnoj vojnoj operaciji? Izvolite, molim vas.
Konstantin Kokovešnjikov: Dobar dan. Konstantin Kokovešnjikov, Zvezda TV.
Možete li podijeliti najnovije informacije o situaciji u zoni specijalne vojne operacije? Kakva izvješća, ako nije tajna, dobivate od zapovjednika fronta? I općenito, koliko se situacija na bojištu u posljednje vrijeme promijenila?
Vladimir Putin: Sve skupine ruskih oružanih snaga napreduju u svim smjerovima. Napreduju uspješno, različitim tempom, ali praktički u svim smjerovima, neću ih nabrajati. Budući da predstavljate Zvezda TV, znate imena tih skupina i područja njihovih borbenih djelovanja.
Kako reagira neprijatelj? Vidimo da pokušavaju "začepiti rupe", tako reći, prebacujući najsposobnije jedinice iz jednog teškog sektora u drugi, koji smatraju kritičnijim. Na primjer, ako se dobro sjećam - morali bismo provjeriti, budući da smo u Pekingu, a ne u Moskvi - nedavno je 95. brigada prebačena iz smjera Sumy u drugi sektor.
Znači li to da im je lakše u području Sumy? Ne. Jednostavno su zamijenili 95. brigadu manje borbeno spremnom jedinicom, šaljući bolju formaciju tamo gdje su smatrali da je važnije. I to se događa duž cijele linije kontakta. Naravno, ne možemo se opustiti jer to može ukazivati na pripreme za stvaranje rezervi negdje za neke veće akcije.
Međutim, preliminarna analiza naših vojnih stručnjaka pokazuje da ukrajinske oružane snage trenutno nemaju takve sposobnosti. Nisu sposobne provoditi velike ofenzivne operacije i usredotočene su samo na držanje postojećih linija, upravo na način koji sam upravo opisao.
Ovo nije izoliran slučaj: to se događa gotovo na cijeloj liniji kontakta. To pokazuje ono što smo i mi i zapadni stručnjaci primijetili: Ukrajinske oružane snage sve više ostaju bez rezervi, a borbeno spremne jedinice popunjene su s najviše 47-48 posto osoblja. Situacija za njih je već na najkritičnijoj točki.
Unatoč tome, borbene operacije ostaju teške i okrutne. Stoga bismo se trebali suzdržati od predviđanja. Ali analiza stoji onakva kakvu sam upravo iznio.
Molim vas.
Igor Ždanov: Dobra večer. Igor Ždanov, RT.
Gospodine predsjedniče, natrag na Aljasku. Počeli ste razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom odmah nakon slijetanja, doslovno na crvenom tepihu. Zatim, nakon što su snimljene fotografije, sjeli ste s njim u automobil i nastavili razgovor. Možete li nam reći o čemu ste razgovarali i kojim ste jezikom govorili? Možda neke detalje te razmjene.
Hvala.
Vladimir Putin: Naravno, razgovarali smo engleski, iako više na lomljenom engleskom: ono malo što mi je ostalo od vokabulara. Na samom početku rekao sam ono što sam već spomenuo na konferenciji za novinare: „Jako mi je drago vidjeti vas, dragi susjede, zdravog i živog.“
I dok smo se vozili u limuzini – bila je to vožnja od 30 sekundi – razmijenili smo samo općenite fraze. To je bilo sve.
Primjedba: S premijerom Modijem razgovarali ste sat vremena u automobilu.
Vladimir Putin: Da. Nema tajne. Rekao sam mu o razgovorima na Aljasci.
LakicevicB
Veoma poznat
- Poruka
- 13.504
Dobro situirani gospodin
Elita
- Poruka
- 19.441
bijo wagner ukre al bijo wagner i ruse
KESH
Buduća legenda
- Poruka
- 41.741
I u Debelčevu. A i u Bahmutu pukli Rusi po bokovima
Ah da, ako znate nekog u Mariupolju recite mu da bježi, kreće operacija Krim bič party 2023
Mstislav
Legenda
- Poruka
- 74.408
Pripeme za udare flamingosima se nastavljaju
Dva ruska radara nastradala
Dva ruska radara nastradala
Poslednja izmena:
Habanje vojne tehnike polako uzima danak
Brutalno. Nadam se da ce nekad netko iz Kremlja odgovarati za slanje ovih jadnih ljudi kao topovsko meso.
Ali ovo mi lici na maskirovku. Postaje ocito da Ukrajici pustaju Ruse duboko unutar svoje dvoje teritorije da bi onda neutralzirali dronovima. I U Kupjansku su ovako neutralizirali one koji su mahali ruski zastavama.
Poslednja izmena:
Mstislav
Legenda
- Poruka
- 74.408
Azeri svojski pomazu u tamburanju Rusa. Uhodan recept od NK.
https://kyivindependent.com/behind-...a-bleak-new-battlefield-reality-for-infantry/
Svima vama natopatofilima (koristim ovu rec, jer ti ne propustas da one koji misle drugacije od tebe nazoves glupim kremljobotima) je zajednicka jedna stvar. Svi znate bolje od Ukrajinaca kakva je situacija u Ukrajini, a o situaciji na frontu da ne pricamo.
Evo ti ukrajinski izvor, pa se malo edukuj po tom pitanju. Uputi im neku utesnu poruku o flamingosima koji u "rojevima", kako ti tvrdis, samo sto nisu poleteli. Sigurna sam da bi im to mnogo znacilo.
Uskoro.https://kyivindependent.com/majority-of-poles-oppose-ukraines-nato-accession-poll-shows/
In the late August poll of 1,069 respondents, 52.7% opposed Warsaw backing Ukraine's NATO membership, while 33.5% favored it and 13.8% were undecided.
Pukla tikva
In the late August poll of 1,069 respondents, 52.7% opposed Warsaw backing Ukraine's NATO membership, while 33.5% favored it and 13.8% were undecided.
Pukla tikva
Misljenje je kao supak. Ima ga svatko. Tako valjda i ovaj novinarcic. Jedino sto je avidim je to da su Rusi zapeli u blatu Donbasa i da ih Ukrajinci svakodnvno masakriraju sa dronovima.https://kyivindependent.com/behind-...a-bleak-new-battlefield-reality-for-infantry/
Svima vama natopatofilima (koristim ovu rec, jer ti ne propustas da one koji misle drugacije od tebe nazoves glupim kremljobotima) je zajednicka jedna stvar. Svi znate bolje od Ukrajinaca kakva je situacija u Ukrajini, a o situaciji na frontu da ne pricamo.
Evo ti ukrajinski izvor, pa se malo edukuj po tom pitanju. Uputi im neku utesnu poruku o flamingosima koji u "rojevima", kako ti tvrdis, samo sto nisu poleteli. Sigurna sam da bi to mnogo znacilo.
Nakon sto flamingosi pocnu letjeti otpor ce dalje biti znatno olaksan. A nisu samo flaminigosi u pitanju. jer dosta informacija koje sad izlaze na vidjelo upucuje na to da Ukrajinci razvijaju palete novih oruzja,koje bi mogle USKORO u masovnu proizvodnju. U svakom slucaju nimalo dobre perspektive za Rusiju, na ciju teritoriju se rat polako ali sigurno siri, kao sto sam i najavljivao prije tri godine.
Poslednja izmena:
Da si procitao clanak, kao sto nisi, video bi da su to price ukrajinskih vojnika. Ako njihovo misljenje nije vazno...sta je tek sa tvojim misljenjem o bilo cemu. Ne znam zasto ga onda uporno iznosis na ovom forumu. Kada bi se, kojim slucajem, nasao medju njima i krenuo da prosipas svoje teorije, najverovatnije bi ti nalupali dandara, toliko, da bi ti glava zvonila tri dana.
Poslednja izmena:
Tim gore. Imas hrpu anegdotalnih izjava ruskih vojnika po kojima tvrde da se ruska vojska u potpunosti raspada. Slazes li se sa njima?
Velika je razlika izmedju situacije kada o iskustvima ukrajinskih vojnika pise ukrajinski izvor i situacije kada Ukrajincima naklonjen izvor pise o iskustvima ruskih vojnika. Ne interesuje me da li se slazes sa gore navedenim, jer misljenje...ima svako.
