Rat u Ukrajini (37)

Da li očekujete kraj rata tokom 2025. godine?


  • Ukupno glasova
    118
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Sve o retkim elementima kojima Ukrajina želi da kupi Trampovu pomoć: Gde ih ima najviše i čemu služe​


1731440722-profimedia-0931086793-750x500.jpg
Priština Donald Tramp Foto:Armend NIMANI / AFP / Profimedia
Retki zemni minerali, koje predsednik Donald Tramp želi da obezbedi iz Ukrajine kao deo dogovora o američkoj pomoći, strateški su metali neophodni za industrije koje razvijaju računare, baterije i najsavremenije energetske tehnologije.

Sa imenima poput disprozijuma, neodimijuma i cerijuma, retki zemni elementi su grupa od 17 metala, uglavnom teških, koji su zapravo obilno prisutni u Zemljinoj kori širom sveta.

Prema proceni Geološke službe SAD iz 2024. godine, procenjuje se da širom sveta postoji 110 miliona tona ovih depozita, uključujući 44 miliona tona u Kini – koja je ubedljivo najveći svetski proizvođač.

Daljih 22 miliona tona procenjuje se da se nalazi u Brazilu, 21 milion u Vijetnamu, dok Rusija ima 10 miliona, a Indija sedam miliona tona.

Međutim, iskopavanje ovih metala zahteva intenzivnu upotrebu hemikalija, što dovodi do ogromnih količina toksičnog otpada i nekoliko ekoloških katastrofa. Zbog toga su mnoge zemlje oprezne u vezi sa preuzimanjem značajnih troškova njihove proizvodnje.

Takođe, retki zemni metali često se nalaze u vrlo malim koncentracijama u rudama, što znači da velike količine stena moraju biti obrađene kako bi se dobio rafinisani proizvod, često u obliku praha.

Zašto ih Tramp želi?​

Svaki od 17 retkih zemnih elemenata koristi se u industriji i nalazi se u širokom spektru svakodnevnih i visokotehnoloških uređaja, od sijalica do navođenih projektila.

Na primer:
  • Evropijum se koristi u fluorescentnim svetlima i radarskim sistemima,
  • Cerijum se koristi za poliranje stakla i u katalitičkim konverterima automobila,
  • Soli lantana koriste se u preradi nafte, dok se legure lantana koriste u energetskim sistemima hibridnih i vodoničnih automobila.
Lista primena u modernoj ekonomiji je praktično beskonačna.

Svi ovi metali poseduju jedinstvena svojstva koja su gotovo nezamenjiva ili mogu biti zamenjena samo uz ogromne troškove.

Na primer, neodimijum i disprozijum omogućavaju izradu skoro trajnih, izuzetno jakih magneta koji zahtevaju minimalno održavanje, što omogućava postavljanje vetroturbina u okeanu daleko od obale.

Tramp je u ponedeljak izjavio da želi da postigne dogovor u kojem bi Kijev garantovao snabdevanje retkim zemnim elementima u zamenu za američku pomoć – ideju koju je prošle godine predložio i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

1739373221-profimedia-0962787620-1024x618.jpg
Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Šta Ukrajina može da ponudi Trampu?​

Nije jasno da li Tramp traži određene elemente u Ukrajini, koja takođe ima i druge minerale za ponuditi.

„To može biti litijum. Može biti titanijum, uranijum, i mnogi drugi“, rekao je šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak. „Ima ih mnogo.“

Ukrajinski retki zemni elementi su uglavnom neiskorišćeni zbog rata i državnih politika koje regulišu rudarsku industriju. Takođe, zemlji nedostaju kvalitetne informacije koje bi usmerile razvoj eksploatacije retkih zemnih metala.

Prema Institutu za geologiju, Ukrajina poseduje retke zemne elemente poput lantana i cerijuma, koji se koriste u televizorima i osvetljenju; neodimijuma, koji se koristi u vetroturbinama i baterijama za električna vozila; kao i erbijuma i itrijuma, čije se primene kreću od nuklearne energije do lasera. Istraživanje finansirano od strane EU takođe ukazuje na to da Ukrajina ima rezerve skandijuma. Detaljni podaci su poverljivi.

Geološki podaci su oskudni jer su mineralne rezerve raspršene širom Ukrajine, a postojeće studije se uglavnom smatraju nedovoljnim. Prema mišljenju biznismena i analitičara, pravi potencijal industrije ostaje nejasan zbog nedostatka istraživanja.

Odakle dolazi najveći deo globalnih zaliha retkih zemnih elemenata?​

Decenijama je Kina maksimalno iskoristila svoje rezerve retkih zemnih elemenata masovno ulažući u rafinerije – često bez strogih ekoloških propisa koji su obavezni u zapadnim zemljama.

Kina je takođe prijavila ogroman broj patenata u vezi sa proizvodnjom retkih zemnih elemenata, što predstavlja prepreku za kompanije u drugim zemljama koje žele da pokrenu proizvodnju u velikim razmerama.

Kao rezultat toga, iako rezerve retkih zemnih metala postoje i drugde, mnogim kompanijama je jeftinije da pošalju neobrađenu rudu u Kinu na preradu, dodatno jačajući globalnu zavisnost od Pekinga.

SAD i EU većinu svojih zaliha dobijaju iz Kine, ali obe pokušavaju da povećaju sopstvenu proizvodnju i poboljšaju reciklažu kako bi smanjile zavisnost od Pekinga.

Tokom trgovinskog sukoba između SAD i Kine 2019. godine, kineski državni mediji sugerisali su da bi izvoz retkih zemnih elemenata u Sjedinjene Države mogao biti obustavljen kao odmazda za američke ekonomske mere. Japan je 2010. godine osetio posledice takve obustave kada je Kina privremeno prekinula izvoz ovih metala zbog teritorijalnog sukoba.

Od tada je Tokio intenzivno radio na diversifikaciji snabdevanja, potpisujući ugovore sa australijskom kompanijom Lynas za proizvodnju u Maleziji.

Pročitajte još:​

Tramp razgovarao s Putinom, Kremlj postavio uslove za pregovore o Ukrajini

Zelenski: Spreman sam da sa Trampom razgovaram o tome da SAD dobiju pristup ukrajinskim retkim metalima

Tramp traži retke metale od Ukrajine u zamenu za pomoć

Kako se retki zemni elementi razlikuju od „kritičnih minerala“?​

Retki zemni elementi su deo šire grupe kritičnih minerala u SAD, ali ne obuhvataju celu listu.

Među merama koje je Peking najavio kao odgovor na američke tarife na kinesku robu jesu i kontrole izvoza određenih kritičnih minerala, iako nijedan od njih nije retki zemni element.

Kinesko Ministarstvo trgovine i carinska administracija saopštili su da Kina uvodi izvoznu kontrolu za volfram, telur, bizmut, molibden i indijum kako bi „zaštitila nacionalne bezbednosne interese“.

Volfram, telur, bizmut i indijum nalaze se na listi kritičnih minerala Geološke službe SAD – to su materijali od ključnog značaja za napredne tehnologije, čistu energiju i nacionalnu bezbednost.
 
Ne znam na sta mislis
Posto finansiraju Ukrajince normalno da ce biti ukljuceni u pregovore<<< Ovo si ti napisao,a ja sam te pitao ima li to finansiranje drugo ime.
Finansijeri Ukrajine su strana u sukobu,samo treba da se dogovore ko će,kad za to dođe vreme,potpisati kapitulaciju.Za sada su u prvi plan isturili Amerikance jer se još uvek smatra na zapadu da su Ameri neki štih.Otrežnjenje će biti bolno.
 
Украјина је почела да нуди своје минералне ресурсе и Европљанима.

Украјински премијер Шмихал написао је колумну за Политицо, где је навео да ЕУ „можда неће опстати” без Украјине.

Он каже да Украјина има 22 од 30 минерала који су наведени као критични за ЕУ.

📌 Геополитички гласник
Sve sto Ukrajina ima postoji u drugim zemljama takodje, platis, nosis.
 
Završiće se na način koji Rusiji bude odgovarao jer je i vrapcima na mojoj zgradi jasno da zapad gubi u ovom sukobu.I još nešto,da se primetiti da Rusija nije ta kojoj se žuri da okonča ovaj sukob.Idu lagano i temeljno.Za početak,nema više onih našaranih idiota sa svastikama i orlovima i sličnom koreografijom,ostali su negde na poljima Marijupolja i Bahmuta,mirišu cveće,odole.
Nije te zao Rusa koji mirisu ista polja odozdo?
 
O čemu ti ovo?Pa nema bitke a da je Ukrajinci nisu izgubili.I stalno idu nazad.
Ako pogledas situaciju na pocetku ruske agresije 2022ge i danas primetices da

rusi su tada bili na 10 kilometara od centra kijeva i kontrolisali 45% ukrajine - danas ih nema ni blizu kijeva a kontrolisu 27% ukrajine

rusi su 2022ge imali ratnu flotu koja je kontrolisala crno more - tu flotu su im ukrajinci potopili

rusi su 2022ge imali celosnu kontrolu svoje teritorije - danas su im ukrajinci u kurskoj oblasti a vaki dan rojevi ukrajinskih dronova prodire i 2000 km duboko u rusku teritoriju

2022 ge je putin bio strah i trepet u svetu, danas mu slike stoje po policjskim postajama sirom sveta na poternicama

tako da rusi treba doooobro da zapnu da se vrate na 2022gu i onda polako da produze
 
Ako pogledas situaciju na pocetku ruske agresije 2022ge i danas primetices da

rusi su tada bili na 10 kilometara od centra kijeva i kontrolisali 45% ukrajine - danas ih nema ni blizu kijeva a kontrolisu 27% ukrajine

rusi su 2022ge imali ratnu flotu koja je kontrolisala crno more - tu flotu su im ukrajinci potopili

rusi su 2022ge imali celosnu kontrolu svoje teritorije - danas su im ukrajinci u kurskoj oblasti a vaki dan rojevi ukrajinskih dronova prodire i 2000 km duboko u rusku teritoriju

2022 ge je putin bio strah i trepet u svetu, danas mu slike stoje po policjskim postajama sirom sveta na poternicama

tako da rusi treba doooobro da zapnu da se vrate na 2022gu i onda polako da produze
Cope harder babo.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top