Ekonomija | 16.03.2022.
PAD IZVOZA
Još samo Bjelorusija i Srbija kupuju rusko oružje
Među gotovo pedeset zemalja koje još uvijek kupuju iz ruskih tvornica, mnoge će morati preispitati svoje planove. U sklopu odgovora na invaziju na Ukrajinu, Washington i Bruxelles pojačavaju pritisak kako bi države otkazale postojeće ugovore i ne potpisuju nikakve nove ugovore s Moskvom
D,H.
PODIJELI
Godine u kojima je Rusija težila postati najveći svjetski izvoznik oružja su iza nas. Vrijednost prodaje ruske vojne opreme dosegla je vrhunac prije desetak godina, a sada su Indija i Kina, glavni uvoznici, smanjile svoju ovisnost o Moskvi. Turobnoj budućnosti za rusku industriju oružja pridodaje se golem pritisak koji Sjedinjene Države i Evropska unija vrše na Egipat, Tursku i Srbiju, između ostalih, da obustave svoj uvoz zbog brutalne ofanzive koju je Kremlj pokrenuo na Ukrajinu.
Čak i prije invazije na Ukrajinu, vrijednost ruskog izvoza oružja pala je za 26% između 2017. i 2021. u poređenju sa prethodnih pet godina, prema izvještaju koji je objavio prošle sedmice Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI). Pad je smanjen jer je Egipat, treći najveći svjetski uvoznik nakon Indije i Saudijske Arabije, u tom razdoblju povećao za osam puta. Podaci švedskog istraživačkog centra pokazuju da je ruski izvoz činio manje od petine globalne prodaje u posljednjih pet godina (19%), što se još nije dogodilo u ovom stoljeću. Također, američki izvoz je više nego dvostruko veći od izvoza Rusije po prvi put od 1999. godine.
Među gotovo pedeset zemalja koje još uvijek kupuju iz ruskih tvornica, mnoge će morati preispitati svoje planove. U sklopu odgovora na invaziju na Ukrajinu, Washington i Bruxelles pojačavaju pritisak kako bi države otkazale postojeće ugovore i ne potpisuju nikakve nove ugovore s Moskvom.
Egipat će biti onaj na koji će se vršiti najveći pritisak. Otkako je Abdelfatá al-Sisi došao na vlast 2014., režim je transformirao Oružane snage kupovinama vrijednim više miliona dolara. A posljednjih godina Kairo je pokazao sklonost ruskom oružju. Mnogi analitičari predviđaju da će Sjedinjene Države zaprijetiti Egiptu rezanjem 1,3 milijarde dolara koje godišnje daje u vojnoj pomoći ako ne obustave svoje kupovine ruskog oružja.
Turska će također biti pod pritiskom. Druga najveća vojska NATO-a kupila je 2017. ruski protivzračni odbrambeni sistem S-400. Sada je Turska, po pisnaju tamošnjih medija, započela razvoj vlastitog sistema zemlja-zrak i protubalističkih projektila.
Pritisak Zapada biće manji kada su u pitanju Indija i Kina, dva glavna kupca ruskog oružja, ali obim njihove kupovine nastavit će opadati. Dva azijska diva razvila su svoju industriju oružja posljednjih desetljeća, a New Delhi je diverzificirao svoje kupovine od čega najviše koristi imaju Francuska i SAD. Kina je desetljećima pokrivala svoje potrebe ruskim uvozom, poput motora ili helikoptera, ali danas praktično nema ničega što Peking nije sposoban proizvesti.
Većina drugih velikih trgovinskih partnera Rusije također je naglo smanjila svoju kupovinu. U slučaju Alžira, režim ih je značajno smanjio nakon razdoblja obnove svog arsenala. A u drugima, poput Venezuele ili Sirije, obim njihovog uvoza postao je nebitan.
U Evropi samo Bjelorusija i Srbija kupuju rusko oružje. Minsk, glavni saveznik Kremlja u napadu na Ukrajinu, praktično je udvostručio uvoz oružja u posljednjih pet godina, a 99,9% onoga što je dobio dolazi iz Rusije. Beograd je, sa svoje strane, takođe povećao svoju potrošnju na ratni materijal od 2016. godine, pri čemu je više od 85% ruskih ili bjeloruskih proizvoda. Švedski istraživači vjeruju da će EU staviti Srbiju između čekića i nakovnja. “Ako ne raskine s Moskvom, neće samo prestati primati oružje iz zemalja EU; njezina će trvenja s Bruxellesom uticati na različita područja”, smatraju.
Pritisak Washingtona duboko će uticati na azijske kupce ruskog oružja kao što su Vijetnam, Malezija, Indonezija ili Ujedinjeni Arapski Emirati.
U Kazahstanu, glavnom uvozniku tamošnje regije, neki stručnjaci su primijetili određeno zahlađenje odnosa s Moskvom posljednjih sedmica, nakon krvavog gušenja antivladinih demonstracija u toj srednjoazijskoj zemlji i rata u Ukrajini. Turkmenistan, koji ima goleme rezerve plina, posljednjih se godina opredijelio za turski i kineski materijal naspram ruskog. A obim narudžbi iz Uzbekistana, Kirgistana i Tadžikistana je skoro pa beznačajan.
Prodaja ruskog oružja praktički je bila jednaka vrijednosti izvoza iz SAD 2002., a danas Washington ima 103 zemlje koje kupuju njegovo oružje dok Rusija izvozi u njih 45.
https://stav.ba/vijest/jos-samo-bjelorusija-i-srbija-kupuju-rusko-oruzje/8195
Највише их мори Кина јер знају да стратешки савез Кине и Русије значи да ће Русија преживјети економску блокаду САД, ЕУ и осталих сателита.О томе сам писао на почетку операције.Постоји основана сумња да су Кинези знали све.
