Тихи
Starosedelac
- Poruka
- 184.476
Strane banke strepe i u Srbiji?
19. februar 2009. | 10:47 -> 12:03 | Izvor: FoNet, Tanjug
London -- Ekonomska situacija u istočnoj Evropi je do te mere teška da bi mogla da uzdrma zapadne banke, koje su najviše pozajmljivale klijentima u tom delu Evrope.
Te opasnosti svesna je i Evropska unija. Komesar za ekonomske i monetarne poslove Hoakin Almunja rekao je da deli zabrinutost Austrije, čije su banke Erste i Rajfajzen pod pritiskom zbog pogoršanja ekonomske i finansijske situacije u Ukrajini, Srbiji, Hrvatskoj i Rumuniji.
U intervjuu za "Fajnanšel tajms" Zelik je rekao da Banka radi zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i drugim multilateralnim institucijama kako bi se pomoglo regionu, ali da je tim naporima potrebna veća podrška Brisela.
Rukovodstvo banke "Rajfajzen internacional" saopštilo je da, i pored pada vrednosti deonica te banke na berzi, ne namerava povlačenje iz istočne Evrope.
Juče je i francuska banka Sosijete ženeral navela da u 2009. godinu ulazi sa solidnom kapitalnom osnovom i ambicijom da podrži svoje klijente u Francuskoj i u drugim zemljama u kojima posluje.
Sa druge strane, Ukrajina je zatražila pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj za svoju posrnulu ekonomiju, o čemu možete čitati u posebnoj vesti.
Ugrožene centralna i istočna Evropa
Predsednik Svetske banke Robert Zelik pozvao je na koordinisanu globalnu podršku ekonomijama centralne i istočne Evrope, koju bi predvodila EU.
"To mora da ima podršklu vlada Evropske unije", rekao je on. "Prošlo je 20 godina od kada se Evropa ujedinila 1989. - kakva bi tragedija bila dozvoliti da se ponovo podeli".
U intervjuu za "Fajnanšel tajms" Zelik je rekao da Banka radi zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i drugim multilateralnim institucijama kako bi se pomoglo regionu, ali da je tim naporima potrebna veća podrška Brisela.
I britanski Tajms piše da postoji opasnost da će neke od zemalja centralne i istočne Evrope koje su već u EU zaustaviti proces reformi koji su preuzele kao obavezu pri učlanjenju.
Zemlje koje u Uniju još nisu ušle mogle bi, usled tekućih finansijskih nedaća, da čak i odustanu od te ambicije, piše list.
Spoljnopolitički urednik tog lista osvrće se na činjenicu da je vrednost deonica na berzama u centralnoj i istočnoj Evropi ove nedelje znatno, prenosi BBC.
Mađarska, baltičke države, Rumunija, Bugarska i Hrvatska pominju se kao zemlje s najvećim stepenom rizika za zapadne investitore, koji već imaju interese u tamošnjim bankama, navodi Tajms.
Nevolje su za ove zemlje nastupile neočekivano – polovinom prošle godine njihove privrede beležile su zdrav uspon, a već na jesen bila im je potrebna finansijska pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.
Ove države su, navodi Tajms, na neki način postale žrtve sopstvenih političkih ambicija - činile su sve što im je EU savetovala: otvarale tržišta za zapadne investitore i prodavale svoje banke velikim evropskim konglomeratima, ali su time sopstvene finansijske sisteme učinile ranjivim i zavisnim od zapadnih trendova.
U najgoroj situaciji, navodi Tajms, našla se Mađarska, koja ima veliki budžetski deficit i čija je privreda počela da beleži sporiji rast godinu dana pre ostalih.
Čitav region sada se nada da će novac iz strukturnih fondova Evropske unije nastaviti da dotiče, a političari u Briselu ne bi smeli da zaborave na one - doduše, nešto siromašnije - nove i buduće članice evropske porodice, piše Tajms.
http://forum.krstarica.com/forumdisplay.php?f=125
----------------------------------------------------
Znaci ko ima novac u ovim bankama a nece da rizikuje trebao bi isti da prebaci u banke Slamarica A.D i Jastukbanka Holding

19. februar 2009. | 10:47 -> 12:03 | Izvor: FoNet, Tanjug
London -- Ekonomska situacija u istočnoj Evropi je do te mere teška da bi mogla da uzdrma zapadne banke, koje su najviše pozajmljivale klijentima u tom delu Evrope.
Te opasnosti svesna je i Evropska unija. Komesar za ekonomske i monetarne poslove Hoakin Almunja rekao je da deli zabrinutost Austrije, čije su banke Erste i Rajfajzen pod pritiskom zbog pogoršanja ekonomske i finansijske situacije u Ukrajini, Srbiji, Hrvatskoj i Rumuniji.
U intervjuu za "Fajnanšel tajms" Zelik je rekao da Banka radi zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i drugim multilateralnim institucijama kako bi se pomoglo regionu, ali da je tim naporima potrebna veća podrška Brisela.
Rukovodstvo banke "Rajfajzen internacional" saopštilo je da, i pored pada vrednosti deonica te banke na berzi, ne namerava povlačenje iz istočne Evrope.
Juče je i francuska banka Sosijete ženeral navela da u 2009. godinu ulazi sa solidnom kapitalnom osnovom i ambicijom da podrži svoje klijente u Francuskoj i u drugim zemljama u kojima posluje.
Sa druge strane, Ukrajina je zatražila pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj za svoju posrnulu ekonomiju, o čemu možete čitati u posebnoj vesti.
Ugrožene centralna i istočna Evropa
Predsednik Svetske banke Robert Zelik pozvao je na koordinisanu globalnu podršku ekonomijama centralne i istočne Evrope, koju bi predvodila EU.
"To mora da ima podršklu vlada Evropske unije", rekao je on. "Prošlo je 20 godina od kada se Evropa ujedinila 1989. - kakva bi tragedija bila dozvoliti da se ponovo podeli".
U intervjuu za "Fajnanšel tajms" Zelik je rekao da Banka radi zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i drugim multilateralnim institucijama kako bi se pomoglo regionu, ali da je tim naporima potrebna veća podrška Brisela.
I britanski Tajms piše da postoji opasnost da će neke od zemalja centralne i istočne Evrope koje su već u EU zaustaviti proces reformi koji su preuzele kao obavezu pri učlanjenju.
Zemlje koje u Uniju još nisu ušle mogle bi, usled tekućih finansijskih nedaća, da čak i odustanu od te ambicije, piše list.
Spoljnopolitički urednik tog lista osvrće se na činjenicu da je vrednost deonica na berzama u centralnoj i istočnoj Evropi ove nedelje znatno, prenosi BBC.
Mađarska, baltičke države, Rumunija, Bugarska i Hrvatska pominju se kao zemlje s najvećim stepenom rizika za zapadne investitore, koji već imaju interese u tamošnjim bankama, navodi Tajms.
Nevolje su za ove zemlje nastupile neočekivano – polovinom prošle godine njihove privrede beležile su zdrav uspon, a već na jesen bila im je potrebna finansijska pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.
Ove države su, navodi Tajms, na neki način postale žrtve sopstvenih političkih ambicija - činile su sve što im je EU savetovala: otvarale tržišta za zapadne investitore i prodavale svoje banke velikim evropskim konglomeratima, ali su time sopstvene finansijske sisteme učinile ranjivim i zavisnim od zapadnih trendova.
U najgoroj situaciji, navodi Tajms, našla se Mađarska, koja ima veliki budžetski deficit i čija je privreda počela da beleži sporiji rast godinu dana pre ostalih.
Čitav region sada se nada da će novac iz strukturnih fondova Evropske unije nastaviti da dotiče, a političari u Briselu ne bi smeli da zaborave na one - doduše, nešto siromašnije - nove i buduće članice evropske porodice, piše Tajms.
http://forum.krstarica.com/forumdisplay.php?f=125
----------------------------------------------------
Znaci ko ima novac u ovim bankama a nece da rizikuje trebao bi isti da prebaci u banke Slamarica A.D i Jastukbanka Holding


