Radoznalost?

Onda postoje dve vrste radoznalosti jedna izazvana inteligencijom- produktivna i druga izazvana gluposcu- destruktivna.
ne. radoznalost ili inteligencija je uvek produktivna
glupost je glupost i nikad nije produktivna.
posto si uzeo primer droge,da postavim sledece pitanje. kako niko ne proba ukus kake ? mislim sto to ne pobudi radoznalost? ne proba se sve. ne treba lupiti glavom o zid da bi znali da to boli.samo glupi to cine.

pod gluposcu ne podrazumevam nedostatak inteligencije,vec ne koriscenje iste.
mozak je tu da se koristi,ne zarad ukrasa.
 
radoznalost je znak intelekta,pri tom ne mislim na traceve i ogovaranja,vec na postavljanje pitanja zasto?

postaviti pravo pitanje je mnogo teze nego dobiti pravi odgovor.

za dobro pitanje je neophodan intelekt.


Slažem se.

Postoje radoznali ljudi kojima je tuđe dvorište objekt interesovanja i svrha života, a sve u cilju izvlačenja bilo kakve koristi iz toga ili "uživanja" u tračarenju. Najčešće se nasladjuju pitanjima " kako on ima, a ja ne, a on je onakav, a ja ovakav".

I postoje ljudi koji su željni znanja iz raznih oblasti i celog života istražuju. Istražuju i tuđa dvorišta, bez loše namere, istražuju.... Ponekad su svesni toga i imaju cilj da sve upotrebe u korist svih, a neki nikada ne osveste to svoje istraživanje, već samo imaju za sve odgovor, ako ih pitaš.
To je svesno ili nesvesno posedovanje intelekta, u svakom slučaju lepo je imati ih za prijatelje.

One prve je veoma opasno imati za neprijatelje.
 
Slažem se.

Postoje radoznali ljudi kojima je tuđe dvorište objekt interesovanja i svrha života, a sve u cilju izvlačenja bilo kakve koristi iz toga ili "uživanja" u tračarenju. Najčešće se nasladjuju pitanjima " kako on ima, a ja ne, a on je onakav, a ja ovakav".

I postoje ljudi koji su željni znanja iz raznih oblasti i celog života istražuju. Istražuju i tuđa dvorišta, bez loše namere, istražuju.... Ponekad su svesni toga i imaju cilj da sve upotrebe u korist svih, a neki nikada ne osveste to svoje istraživanje, već samo imaju za sve odgovor, ako ih pitaš.
To je svesno ili nesvesno posedovanje intelekta, u svakom slučaju lepo je imati ih za prijatelje.

One prve je veoma opasno imati za neprijatelje.

Da,Taisa...Ljudi su razliciti....ali ih ne treba osudjivati.Treba ih razumeti i ukoliko mozemo pomoci.

Jedino znanje koje je korisno,je ono koje koristimo da izgradimo sebe i svoju svest.Znanje koje je upotrebljeno na nasu korist i korist drugih oko nas.Inace intelekt nema smisao i isprazan je.Znanje se ne stice pukim skupljanjem podataka,vec analizom i uporedjivanjem i izvlacenjem zakljucaka.Taj proces se stalno odvija.Dakle i preispitivanjem.

Ogovaranje ne mora uvek biti negativno.Ponekad je to prosto ceretanje i druzenje,bez zle namere.I takvo ogovaranje je cak i korisno.Zblizava ljude.

Najveci neprijatelj mozemo biti sami sebi. I najopasniji.Ukoliko pokusavamo biti savrseni i ukoliko smo optereceni da stalno ispravno delujemo,mozemo otici u drugu krajnjost.Ukoliko se zatvorimo i sumnjamo u sve i svakoga.Na kraju pocnemo sumnjati i u sebe.

Postavljanje pitanja i preispitivanje je jedno,a sumnja je drugo.
 
"...Ukoliko pokusavamo biti savrseni i ukoliko smo optereceni da stalno ispravno delujemo,mozemo otici u drugu krajnjost.Ukoliko se zatvorimo i sumnjamo u sve i svakoga.Na kraju pocnemo sumnjati i u sebe..."

Ova tvoja rečanica me se dotakla, jer kod sebe primećujem tako nešto, što je uzrok moje poprilične netolerancije i prema sebi (mada manje) i prema drugima.

Tačno je, najpre preispitati sebe, sa rasuđivanjem i merom. Ali, ovi što znaju sve iz tuđeg dvorišta su mi veoma antipatični i ne želim ih u svom dvorištu.
 
"...Ukoliko pokusavamo biti savrseni i ukoliko smo optereceni da stalno ispravno delujemo,mozemo otici u drugu krajnjost.Ukoliko se zatvorimo i sumnjamo u sve i svakoga.Na kraju pocnemo sumnjati i u sebe..."

Ova tvoja rečanica me se dotakla, jer kod sebe primećujem tako nešto, što je uzrok moje poprilične netolerancije i prema sebi (mada manje) i prema drugima.

Tačno je, najpre preispitati sebe, sa rasuđivanjem i merom. Ali, ovi što znaju sve iz tuđeg dvorišta su mi veoma antipatični i ne želim ih u svom dvorištu.

Ne trebamo suditi ni sebi.Trudimo se da ispravimo ono sto mislimo da je lose kod nas samih.Sazrevanje je proces ucenja izmedju ostalog i o samom sebi.

Pa,naravno da ne moramo svakog zeleti za prijatelja i naravno da ne treba i ne moramo svakog pustiti u svoje dvoriste.I naravno da imamo pravo i mogucnost da ne volimo neke osobe.Jedino sto ne treba da radimo,to je da cinimo zlo drugome...moje misljenje.A zlo nekad moze da se cini i iz ljubavi.Nisu stvari u zivotu crno-bele.One su sive sa svim svojim nijansama....Negde izmedju.Sredina ili mera.Extremi su losi,bez obzira u kom smeru idu.Ponekad smo srecni,ponekad tuzni.Ponekad tolerantni,ponekad netolerantni.Sve nas to cini ljudima.Umeti oprostiti i sebi i drugima i umeti razumeti i sebe i druge....tako nekako...greske su tu da iz njih ucimo.I one imaju svoju funkciju.
 
ne. radoznalost ili inteligencija je uvek produktivna
glupost je glupost i nikad nije produktivna.
posto si uzeo primer droge,da postavim sledece pitanje. kako niko ne proba ukus kake ? mislim sto to ne pobudi radoznalost? ne proba se sve. ne treba lupiti glavom o zid da bi znali da to boli.samo glupi to cine.

pod gluposcu ne podrazumevam nedostatak inteligencije,vec ne koriscenje iste.
mozak je tu da se koristi,ne zarad ukrasa.

Pa to sam i napisala radoznalost izazvana gluposcu je destruktivna radoznalost. Ljudi nece probati kaku zato sto osecaju gadjenje prema istoj (za pocetak smrdi), dok sto se tice droge obicno potisnu ono sto znaju o tome ili uopste nisu obavesteni, a misao "kako li je to, kako izgleda?"ih povuce da probaju, pri cemu radoznalost im budi i okruzenje koje iznosi navodno pozitivne stvari vezane za koriscenje droga (npr. dobar osecaj), sto nije slucaj sa pomenutom kakom, prema kojoj svi imaju gadjenje. Uticaj okoline.
I razgovor o trecoj osobi koja nije prisutna je vrsta radoznalosti -one negativne, jer se neko interesuje za zivot neke osobe, a to jeste radoznalost, sem ukoliko se neko ne interesuje za zivot roditelja koje nije dugo video i slicno.
Radoznalost je pokretac svega, bez obzira da li je to pozitivna ili negativna radoznalost, i predstavlja interesovanje za nekoga ili nesto.
 
Pa to sam i napisala radoznalost izazvana gluposcu je destruktivna radoznalost. Ljudi nece probati kaku zato sto osecaju gadjenje prema istoj (za pocetak smrdi), dok sto se tice droge obicno potisnu ono sto znaju o tome ili uopste nisu obavesteni, a misao "kako li je to, kako izgleda?"ih povuce da probaju, pri cemu radoznalost im budi i okruzenje koje iznosi navodno pozitivne stvari vezane za koriscenje droga (npr. dobar osecaj), sto nije slucaj sa pomenutom kakom, prema kojoj svi imaju gadjenje. Uticaj okoline.
I razgovor o trecoj osobi koja nije prisutna je vrsta radoznalosti -one negativne, jer se neko interesuje za zivot neke osobe, a to jeste radoznalost, sem ukoliko se neko ne interesuje za zivot roditelja koje nije dugo video i slicno.
Radoznalost je pokretac svega, bez obzira da li je to pozitivna ili negativna radoznalost, i predstavlja interesovanje za nekoga ili nesto.

Prvo izvinjenje za obracanje u muskom rodu.
Dalje stvar je formulacije i onog sto podrazumevamo pod radoznaloscu.Ja sam napisala sta ja podrazumevam pod tim, u kontekstu razgovora o radoznalosti.Uticaj okoline ne sme biti jaci od nase sposobnosti misljenja,odnosno intelekta.Zato radoznalost ne povezujem sa gluposcu.To je prosto moj izbor.Kao sto je i tvoj izbor da govoris o negativnoj i pozitivnoj radoznalosti.U sustini se slazemo u misljenju iako to na razlicit nacin formulisemo.

Razumevanje je osnova ;) pozdrav
 
Pa to sam i napisala radoznalost izazvana gluposcu je destruktivna radoznalost. Ljudi nece probati kaku zato sto osecaju gadjenje prema istoj (za pocetak smrdi), dok sto se tice droge obicno potisnu ono sto znaju o tome ili uopste nisu obavesteni, a misao "kako li je to, kako izgleda?"ih povuce da probaju, pri cemu radoznalost im budi i okruzenje koje iznosi navodno pozitivne stvari vezane za koriscenje droga (npr. dobar osecaj), sto nije slucaj sa pomenutom kakom, prema kojoj svi imaju gadjenje. Uticaj okoline.
I razgovor o trecoj osobi koja nije prisutna je vrsta radoznalosti -one negativne, jer se neko interesuje za zivot neke osobe, a to jeste radoznalost, sem ukoliko se neko ne interesuje za zivot roditelja koje nije dugo video i slicno.
Radoznalost je pokretac svega, bez obzira da li je to pozitivna ili negativna radoznalost, i predstavlja interesovanje za nekoga ili nesto.

Tema je pitanje, da li je radoznalost produktivna ili kontraproduktivna, generalno. Ti smatraš da je produktivna.

Čisto da se izbegne nesporazum.
 
Jeste, znak intelekta i zivahnosti.

Moze biti losa radoznalost, u slucaju ako se neko zanima sta komsije spremaju za veceru, ili o cemu
pricaju tokom dana, svastara, tracevi....itd :)

Ali to nisu vazne ljudske osobine, to ljudi rade od dosade, kad neznaju gde da se usmere.

Kada covek ne bi bio radoznao, slicio bi vise zivotinjama, koje su zadovoljne u svom okruzenju.
Ne postavljaju si pitanje "sta ako?" ..

Covek si to cesto postavlja, i to je osobina razvijenog (zdravog) razuma- vrlina. :D

Upravo tako.:super:
 
Radoznalost nas vuče ka novim saznanjima, otkrićima, da nije nje, napretka ne bi bilo,

ona proizvodi nove misli, ideje i dela..a to što može da bude i negativno, takva

mogućnost postoji za bilo šta na ovoj planeti, zbog straha od neuspeha ne treba odustati..
 
radoznalost je raison d'etre zene kao bica... to je najlepse i najsuptilnije kod nje kada koristi svoju duhovnost, sarm, lepotu, flert ,pa cak i ljubakanje da bi saznala nesto sto je svrbi ko chesher shto se trlja o shisharqu pred parenje... radoznalost im je uvek u ocima i ono izaziva nabujali muski ud da je penetrira onako obucenu i jedru bilo gde i bilo kad jer sjaji kao borcicina zvezda na vrhu jelke. moralnost njihovog lukavstva da doznaju tajnu i da je radoznalo i pohlepno gutaju bez grizhenja je slichna onoj kao shto vole isto da rade chesheru kad polude od srece posle dobrog qresa. znaci radoznalost zena je produktivna za njih a produktivan za muskarca... jedina kontraindikacija njihove radoznalosti moze biti saznavanje tajne o drugoj zeni koja joj je suparnica... tad je ne gutaju nego skrguci zubicima besno i ne dao bog nekom chesheru da se nadje u blizini takve raspojasane i radoznale zhenke jer moze da postane bivshi... ti slucajevi su srecom retki i zato su zene mitska bica kojima tezimo zbog tog vecnog sjaja u ocima sa pitanjem upucenom nama... oces li vec jednom da me uhvatis za shisharqu ili cu ti izlomim tog yebenog cheshera .
 
Radoznalost je apsolutno neproduktivna jer od nje covek samo ima glavobolju, a cak i zavist drugih. Jer ona je zapravo onaj "djavolak" koji nas tera dalje i dalje sve dok nam nesto (ili neko) ne dosadi, dok nesto ne "osvojimo". To je jedna tastina.
Ipak, bez radoznalosti nema ni zivota, jer nema spoznaje, mada znam par osoba koje su celog zivota cutale, nisu smele ni da pitaju nesto, vec su samo izvrsavale naredbe, ali, gle cuda, sasvim su odrzale razum, stavise, smatram ih mudrijim od mene. One su zapravo bile posmatraci...
Znaci, iz radoznalosti covek moze da pogresi, ali kada je posmatrac (voljni ili nevoljni), tesko.
 
Poslednja izmena:

Radoznalost je Dobra (donekle) > Jer te tera da Istražuješ i Misliš, dolaziš do svojih Zaključaka, Gradiš svoje stavove čak i da Uvažavaš tuđa Mišljenja - pa onda Koriguješ svoja...

Ali isto tako može biti i ´´ Mač sa dve oštrice ´´ - Da se u pogrešno vreme nađeš na pogrešnom mestu i sretneš sa pogrešnim ljudima...Vide se ili Iskuse stvari koje nisu baš ´´ poželjne´´...




Hexy


 
treba razlikovati radoznalost od gluposti...jedno je prisustvo inteligencije,drugo je njeno odsustvo...

Sigmund Frojd... jedan od najvecih psihologa svih vremena. Njegova radoznalost prema narkoticima, konkretno kokainu, dovela ga je do mozda najvecih saznanja iz psihologije ikada.
Radoznalost moze prouzrokovati odskakanje od kolektivne svesti, sto te moze obeleziti kao nenormalnu osobu od strane kolektiva. A tu radoznalost kolektiv moze da tumaci kao odsustvo inteligencije kao sto ti rece, sto ne mora znaciti da je tako.
 
Sigmund Frojd... jedan od najvecih psihologa svih vremena. Njegova radoznalost prema narkoticima, konkretno kokainu, dovela ga je do mozda najvecih saznanja iz psihologije ikada.
Radoznalost moze prouzrokovati odskakanje od kolektivne svesti, sto te moze obeleziti kao nenormalnu osobu od strane kolektiva. A tu radoznalost kolektiv moze da tumaci kao odsustvo inteligencije kao sto ti rece, sto ne mora znaciti da je tako.

Ah,sad bi da potvrdim opravdanost prakticnog....jedno je probati radi licnog iskustva(ne zadovoljstva) i svesnosti o posledicama, drugo konzumirati sa opravdanjem - ja kontrolisem.Ne postoji kontrola nad narkoticima.

Glup je onaj ko misli da ima kontrolu.Inteligentan onaj ko je svesno izabrao put samounistenja.Ali za tako nesto mora imati uzasno dobar razlog.U suprotnom opet je nista osim glupe jedinke.
 

Back
Top