Punjac za akumulator

M.M.L.

Primećen član
Poruka
783
Cjale je kupio neki einhel-ov punjac za akumulator i ja kao dobar drug pozajmio ortaku koji mi ga je vratio kao neispravnog. E sad u njemu je bio trafo, grec, tiristor, ampermetar, osigurac itd... Povadio sam sve to jer sam mislio da je tiristor problem i nisam mogao da mu nadjem zamenu... Sada unutra imam trafo koji u praznom hodu sa 220V daje 12.75V naizmenicno... Posle greca i 100mikro Farada napon je 18.75V jednosmerno... Kada sam ga privezao na sijalicu snage 55W (H4 za Yuga :D) napon je pao na oko 10V. Pozadi pise:
230V 50Hz 0.71A 134W T25/F IP20
12V jednosmerno 7.1A arithm/10eff

Cime da regulisem struju i da li je potrebno a predpostavljam da jeste (ako npr prikljucim prazan akumulator, onda ce povuci ogromnu struju)? Dal opet neki tiristor ili nesto drugo? Hvala
 
Cjale je kupio neki einhel-ov punjac za akumulator i ja kao dobar drug pozajmio ortaku koji mi ga je vratio kao neispravnog. E sad u njemu je bio trafo, grec, tiristor, ampermetar, osigurac itd... Povadio sam sve to jer sam mislio da je tiristor problem i nisam mogao da mu nadjem zamenu... Sada unutra imam trafo koji u praznom hodu sa 220V daje 12.75V naizmenicno... Posle greca i 100mikro Farada napon je 18.75V jednosmerno... Kada sam ga privezao na sijalicu snage 55W (H4 za Yuga :D) napon je pao na oko 10V. Pozadi pise:
230V 50Hz 0.71A 134W T25/F IP20
12V jednosmerno 7.1A arithm/10eff

Cime da regulisem struju i da li je potrebno a predpostavljam da jeste (ako npr prikljucim prazan akumulator, onda ce povuci ogromnu struju)? Dal opet neki tiristor ili nesto drugo? Hvala

У принципу струју пуњења не регулишеш, него јачина струје се смањује како напон акумулатора расте током пуњења. Почетне вредности струје (за празан акумулатор од нпр. 55Аh) могу бити око 10-ак А, а при крају пуњења падну на 2-3А. Јеси ли мерио напон на пуњачу кад ставиш акумулатор да се пуни?
Обавезно врати амперметар и прати струју тако да знаш шта се дешава током пуњења.
 
Oce.
U pravu si.
Povucice mnogo struje i trafo ce da pregori.

Nego, vrati ti tu 55W H4 za Yuga, i vezi je na red (serijski) sa akumulatorom, tako da sva struja punjenja mora da prodje kroz sijalicu.
Sijalicom stitis punjac od kratkog spoja i ogranicavas maksimalnu struju punjenja.
Vlakno u sijalici menja otpornost sa temperaturom, sto je dodatna povoljnost.

Bez tiristora nece imati ko da iskljuci punjac kada se akumulator napuni, pa ces morati ti da pazis da se ne prepuni.
Maksimalni napon akumulatora sa prikljucenim punjacem moze biti 14.4V, a maksimalni napon bez punjaca 13.8V.
 
Mislim da sam kucao oznaku na googlu i da su izlazili neki ruski sajtovi i da je pisalo tiristor. Al hajde da ostavimo to otvorenim.
U pitanju je Einhell AFEN 10 (uputstvo):
http://www.produktinfo.conrad.com/d...-Batterieladeger_AFEN10_en_fr_nl_it_es_tr.pdf

Nasao sam elektroniku i na njoj imaju 4 zice... Takodje sam pod drugim(bt-bc 10e, drugacija samo boja sve ostalo je isto) imenom pronasao neke slike
http://imageshack.us/photo/my-images/844/punjac001.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/29/punjac002.jpg/ na ovoj se vidi to, pa ako neko moze da prepozna
http://imageshack.us/photo/my-images/829/punjac003.jpg/

Takodje sam danas procitao na nekom forumu da ima neki komplet delova sa plocicom za automatsku kontrolu punjenja i isključivanje u radio klubu. Radi po principu klackalice i ima podešavanje napona punjenja i ja mislim da je to ovo: http://www.kelco.rs/katalog/komponente.php?q=rk+3213
Jel valja to cemu? Iskopao sam i semu http://217.26.67.168/uploads/2/1/2101399/RK3213.jpg

Da li bi mozda mogao regler sa automobila da se nabudzi i da li je pametno?
 
Poslednja izmena:
Mislim da sam kucao oznaku na googlu i da su izlazili neki ruski sajtovi i da je pisalo tiristor. Al hajde da ostavimo to otvorenim.
U pitanju je Einhell AFEN 10 (uputstvo):
http://www.produktinfo.conrad.com/d...-Batterieladeger_AFEN10_en_fr_nl_it_es_tr.pdf

Nasao sam elektroniku i na njoj imaju 4 zice... Takodje sam pod drugim(bt-bc 10e, drugacija samo boja sve ostalo je isto) imenom pronasao neke slike
http://imageshack.us/photo/my-images/844/punjac001.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/29/punjac002.jpg/ na ovoj se vidi to, pa ako neko moze da prepozna
http://imageshack.us/photo/my-images/829/punjac003.jpg/

Takodje sam danas procitao na nekom forumu da ima neki komplet delova sa plocicom za automatsku kontrolu punjenja i isključivanje u radio klubu. Radi po principu klackalice i ima podešavanje napona punjenja i ja mislim da je to ovo: http://www.kelco.rs/katalog/komponente.php?q=rk+3213
Jel valja to cemu? Iskopao sam i semu http://217.26.67.168/uploads/2/1/2101399/RK3213.jpg

Da li bi mozda mogao regler sa automobila da se nabudzi i da li je pametno?

Ako ti nije hitno, naći ću ti jednu koja sigurno radi....
 
Cudi me da niko nije prokomentarisao prisustvo elektrolita posle greca i 18 V !!!!, Drugo cudo, H4 je 55 W ( 4,5 A ) ne sme da obori napon na 10 V, nikako, pogotovo sto je punjac 134 W. Za odlican punjac ti treba trafo koji moze da da stvarnih 130-150 W a napon u sekundaru 14-15 V naizmenicnog napona. Grec skine 1,5 V i dobijemo 12,5 - 13 V jednosmernr pulsirajuce. Gotova prica, imamo savrsen punjac za olovne auto-akumulatore. Elektronika samo komplikuje. Nije losa ali nije ni preko potrebna.
Siguran si da si izmerio samo 12,75 V u sekundaru ? Diode u grecu ispravne 100 % ? Jel se greje nesto u praznom hodu ?
 
Opet sam premerio.. Verovatno sam los kontakt napravio.

Bez elektrolita, unimer na jednosmerno 13V okruglo...
Sa elektrolitom, 18.7V
Na sekundaru pre greca ~14V okruglo

Bez opterecenja...
Kada sam probao na H4 bio je elektrolit zakacen...
Probacu sutra opet... Videcu da napravim bolje kontakte. Grec je neki drugi,nije original sto je bio unutra, mada sumnjam da on zafrkava... Dosta je manji od originalnog...
 
Poslednja izmena:
Odlicno !!! Sad ne diraj nista vise. Prikljuci grec na sekundar, plus sa greca na kuciste osiguraca pa na plus izvod punjaca.
Za razliku od NiCd, NiMh, LiJon akumulatora, olovni se razlikuju po otpornosti na veliko opterecenje, i kratki rezim kratkog spoja. Samim tim je otporniji na strujne varijacije ali s' druge strane napon ne sme da mu padne ispod 11,5V !!! I zahvaljujuci otpornosti na veliku struju punjenja moze da pokrene alnaser vec posle pola sata punjenja, naravno ako je akumulator OK.
Znaci, zanemari slobodno elektroniku i koristi punjac kao da nista nije bilo. Princip koji sam opisao koriste "Inomag" Backa Topola punjaci ali i "Iskra" 200 Ah punjaci za viljuskare u mojoj bivsoj firmi, znaci bez brige.
Regulacija punjenja je pozeljna kod finih akumulatora ( NiCd, NiMh, LiJon...) za foto aparate i ostale "sitne" uredjaje. To je vec nesto drugo. Struja punjenja mora biti 10% nazivnog kapaciteta uz 14-15 sati punjenja.
Jos nesto...ako ti prodavac mobilnih telefona kaze da formiras bateriju kad dodjes kuci a danas su sve LiJon...posalji ga u Q...c. Cisto da se zna. One se ne formiraju i za razliku od svih drugih za ocuvanje kapaciteta godi im hladnoca ! Ima tu jos nekih pravila ali druga prica...
Razlog upotrebe tiristora moze biti jedino lazan podatak o snazi trafoa od 134 W ( 0,25 Kg ) pa tiristor ogranicava struju da punjac duze traje. Einhel = Kina...seti se samo njihovih mini HiFi linija 2 x 500 W.

P.S. I NIKADA ne stavljaj elektrolit posle greca jer ces podici napon na 18 V i spaliti elektroniku u kolima ( CD-radio ). Ovo pisem zato jer me cesto pitaju kako da prikljuce auto radio u radionici - na punjac. Msm, ja sam to uradio i spalio radio kao klinac pa ne morate i Vi...
 
Poslednja izmena:
To su podaci koje sam dobio merenjem sa unimerom... Sigurno da je najveca vrednost tog napona negde oko 18V jer toliko pokazuje sa elektrolitom. A i koren iz dva puta 14V - 1.6 je opet oko 18V. Da li su olovni otporni na tolike varijacije?

Pa pitanje je samo na šta liči napon sa tog greca. Unimer ti pokazuje samo srednu vrednost napona, dok stvaran oblik signala možeš videti samo osciloskopom.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Odlicno !!! Sad ne diraj nista vise. Prikljuci grec na sekundar, plus sa greca na kuciste osiguraca pa na plus izvod punjaca.
Za razliku od NiCd, NiMh, LiJon akumulatora, olovni se razlikuju po otpornosti na veliko opterecenje, i kratki rezim kratkog spoja. Samim tim je otporniji na strujne varijacije ali s' druge strane napon ne sme da mu padne ispod 11,5V !!! I zahvaljujuci otpornosti na veliku struju punjenja moze da pokrene alnaser vec posle pola sata punjenja, naravno ako je akumulator OK.
Znaci, zanemari slobodno elektroniku i koristi punjac kao da nista nije bilo. Princip koji sam opisao koriste "Inomag" Backa Topola punjaci ali i "Iskra" 200 Ah punjaci za viljuskare u mojoj bivsoj firmi, znaci bez brige.
Regulacija punjenja je pozeljna kod finih akumulatora ( NiCd, NiMh, LiJon...) za foto aparate i ostale "sitne" uredjaje. To je vec nesto drugo. Struja punjenja mora biti 10% nazivnog kapaciteta uz 14-15 sati punjenja.
Jos nesto...ako ti prodavac mobilnih telefona kaze da formiras bateriju kad dodjes kuci a danas su sve LiJon...posalji ga u Q...c. Cisto da se zna. One se ne formiraju i za razliku od svih drugih za ocuvanje kapaciteta godi im hladnoca ! Ima tu jos nekih pravila ali druga prica...
Razlog upotrebe tiristora moze biti jedino lazan podatak o snazi trafoa od 134 W ( 0,25 Kg ) pa tiristor ogranicava struju da punjac duze traje. Einhel = Kina...seti se samo njihovih mini HiFi linija 2 x 500 W.

P.S. I NIKADA ne stavljaj elektrolit posle greca jer ces podici napon na 18 V i spaliti elektroniku u kolima ( CD-radio ). Ovo pisem zato jer me cesto pitaju kako da prikljuce auto radio u radionici - na punjac. Msm, ja sam to uradio i spalio radio kao klinac pa ne morate i Vi...

Zaista ne znam na kom principu kondenzator može da poveća napon....
 
To su podaci koje sam dobio merenjem sa unimerom... Sigurno da je najveca vrednost tog napona negde oko 18V jer toliko pokazuje sa elektrolitom. A i koren iz dva puta 14V - 1.6 je opet oko 18V. Da li su olovni otporni na tolike varijacije?

Pa pitanje je samo na šta liči napon sa tog greca. Unimer ti pokazuje samo srednu vrednost napona, dok stvaran oblik signala možeš videti samo osciloskopom.

Tacno, napon posle greca je jednosmeran ali pulsirajuci. To je srednja vrednost ali koren iz 2 se primenjuje samo onda kada imas kombinaciju greca i elektrolita. Ovakve kombinacije se inace koriste u TV kaskadama, raznim varnicarima za dobijanje visokog napona ( i male struje ) itd.
To je ujedno deo odgovora i za Paganka i prilika da ga pitam, da ja sad ne objasnjavam skolsku teoriju, stigo sam iz nocne smene...zar nije lakse proveriti, izmeriti ?
Jos samo da odgovorim, olovni akumulator jeste otporniji na strujne varijacije ali ne i na naponske. Sve preko 14,4 V ce ga naterati da prokuva ili da se razleti, ne d'o Bog...
I ne zamerajte, nekako mi se cini da se jos nije ukorenilo kod Vas, pa moram ponoviti da bi sprecio eventualnu stetu...Trafo + grec + osigurac i klemne za savrseni punjac olovnih akumulatora - nista vise ! Nikako elektrolit !Pozz !
 
Poslednja izmena:
Taj napon jeste pulsirajuci i 100puta u sec ce dostici tih 18V, a to jeste vece od 14.4... Unimer meri srednju ili efektivnu vrednost tog napona sto je 13V, al mene brine ovaj ostatak. Pozz

Taj napon jeste pulsirajuci i 100puta u sec NECE dostici tih 18V, a to jeste 14.4 V... Unimer meri srednju ili efektivnu vrednost tog napona sto je 13V, al mene brine ovaj ostatak. Pozz

Opusti se...nema ostatka. Klasicni unimer sa skalom i digimer imaju razlicita ocitavanja pulsirajuce struje tako da je digimer tu nepouzdaniji, nebitno... Kao sto rekoh, zaboravio sam skolsku definiciju zasto se napon dize za koren iz 2 (1,41) ali samo kad je kombinacija diode i elektrolit. Bilo kako bilo, ajde sastavi na stolu neki mali trafo i grec pa izmeri sa i bez elektrlita. To ce biti 100 % i brza simulacija prave situacije, bez rizika...Ako dobijes drugacije rezultate, evo ja cu ti dati Nobelovu nagradu ...:)
 
Zaista ne znam na kom principu kondenzator može da poveća napon....

Мислим да се ради о томе да кондензатор смањује осцилације излазног напона, не дозвољава да излазни напон пада на ниске вредности. На тај начин се подиже ефективна вредност напона.

Иначе, само у случају када су струје и напони чисте синусоиде, њихове ефективне вредности су "корен из 2" пута мање од амплитуде. У општем случају, ако струје и напони нису синусоидалног облика већ неке непериодичне функције, ефективне вредности се рачунају као



што је у суштини средња квадратна вредност.
Aкo je реч о периодичној функцији, онда се узима тако да је T2-T1=T, где је Т периода, нпр. T2=T, T1=0.
 
Maksimalna vrednost ovog napona je priblizno 18V i 100puta u sec ce je dostici, jer grec ispravlja negativnu poluperiodu i onda imamo samo pozitivne delove sinusoide. Ako je frekvencija 50hz, znaci 50 oscilacija ili 50 perioda, sto znaci 100puta u sec. Kada stavis kondenz, on samo ispegla napon, ne dize ga, ali mu ne dozvoljava da tokom periode padne.

500px-Gratz.rectifier.en.svg.png


Napon na ovoj slici je onakav kakav se dobije sa elektrolitom. Na ovoj slici nije grec, ali ista je stvar. Puni sa pa kada je napon manji onda se prazni, pa puni, pa prazni i dobija se ispeglan napon...
Kondenzator_filter.gif

Ovde je grec. Brine me to sto 100puta skoci na 18V, da li ce to da osteti akumulator?
cccux9.png


220V je efektivna vrednost napona, dok je maksimalna vrednost sinusoide 220V puta koren iz dva... Zato kada se smanji napon i ispravi, doda kondenz onda radimo sa maksimalnim naponom, a ne sa efektivnim...
 
Poslednja izmena:
Maksimalna vrednost ovog napona je priblizno 18V i 100puta u sec ce je dostici, jer grec ispravlja negativnu poluperiodu i onda imamo samo pozitivne delove sinusoide. Ako je frekvencija 50hz, znaci 50 oscilacija ili 50 perioda, sto znaci 100puta u sec. Kada stavis kondenz, on samo ispegla napon, ne dize ga, ali mu ne dozvoljava da tokom periode padne.




220V je efektivna vrednost napona, dok je maksimalna vrednost sinusoide 220V puta koren iz dva... Zato kada se smanji napon i ispravi, doda kondenz onda radimo sa maksimalnim naponom, a ne sa efektivnim...

Nemojte brkati pojmove, nema koren iz 2 kod 220 V instalacije dok ga ne ispravis ! U tom slucaju dobijas 310 V...evo primera. Napomena, trafo je 220/220 V, takozvani odvojni trafo zbog bezbednosti.
 

Prilozi

  • image002.gif
    image002.gif
    7,8 KB · Pregleda: 95

Back
Top