JankoTheGreat
Buduća legenda
- Poruka
- 27.326
INTERV
Direktor instituta za globalne studije u Ženevi za “Novosti”: Međunarodno pravo kaže, država ili priključenje
Niko zadovoljan: Tužilaštvo traži veće kazne, odbrana slobodu za osuđene policijske inspektore
REPUBLIKA Srpska ima pravo da odredi svoju sudbinu i osamostali se, ako njeni građani tako odluče. To, u razgovoru za "Novosti", poručuje Nikola Levra, profesor evropskog prava na Univerzitetu u Ženevi i direktor Instituta za globalne studije, inače pravni "otac" katalonskog referenduma za otcepljenje.
- Republika Srpska ima pravo na samoopredeljenje. Srbi iz BiH mogu da se konstituišu kao samostalna država, ili da se priključe nekoj drugoj državi koja već postoji, na primer Srbiji. S tačke gledišta međunarodnog prava, imaju pravo da učine.
* U čemu je, onda, prepreka da se to učini?
- Na unutrašnjem planu u BiH to ne bi bilo izvodljivo. U okvirima državnog prava, u ovom slučaju BiH, federalne vlasti bi istakle da na to nemaju pravo, kao što je i Španija uradila u odnosu na Kataloniju, odvođenjem ljudi u zatvor. Građani prethodno moraju da se izjasne, a videlo se u katalonskom slučaju da to nisu mogli, jer ih je u tome sprečila vlada u Madridu.
* Kada su ovakve težnje ostvarive?
- Postoji primer kada je to bilo moguće - u slučaju državne zajednice Srbija i Crna Gora, kada je eksplicitno bilo predviđeno da Crna Gora referendumom može da se odvoji. Dakle, RS u teoriji ima to pravo, ali praktično, sve dok nije država, nije subjekt međunarodnog prava. I tu se ulazi u tipičan problem u kom okviru sprovesti to pravo.
* Na osnovu kog principa zasnivate vašu teoriju o samopredeljenju?
- Nemam nikakve posebne afinitete prema Kataloniji ili Škotskoj. Ali imam ubeđenja koja su zasnovana na određenim principima međunarodnog prava. To su pravila koja bi trebalo svugde da se primenjuju.
* U isto vreme, u međunarodnom pravu je zagarantovana nepovredivost granica suverenih država?
- Član 2 paragraf 7 Povelje postavlja princip nemešanja - ni UN, ni bilo koje druge zemlje, u unutrašnje stvari država. Međunarodni sud pravde je 2010. godine, kada je Generalna skupština UN zatražila da se oglasi povodom legalnosti deklaracije o nezavisnosti Kosova, nedvosmisleno istakao pitanje teritorijalnog integriteta država, dakle zabranu da se granice menjaju silom ili intervencijom druge države. To važi samo za odnose između zemalja. A ako neki narod želi da se konstituiše kao država, ne podleže tim pravilima. Ali to ne znači da je to tako jednostavno. Izuzetno je teško to sprovesti u međunarodnom pravu i praktično nemoguće u nacionalnom pravu, jer svaka država, što je sasvim legitimno, nastoji da se odbrani kada jedan deo njenog stanovništva hoće da se odvoji u posebnu državu.
* I zbog toga u svetu danas imamo mnogo problema?
- Upravo tako. Kosovo je proglasilo nezavisnost, ali se danas nalazi "između dve obale". Ni tamo, ni ovamo. Priznao ih je jedan znatan broj država, ali ne dovoljan. Zato nemaju pravni status, ni u međunarodnom, ni u nacionalnom pravu.
* Kako onda rešiti problem?
- Zanimljivo je šta je o tome rekao Međunarodni sud pravde u svom konsultativnom mišljenju. To je, u neku ruku, "mrtvi ugao" međunarodnog prava. Nema pravila, jer svaka država odlučuje da li će ih priznati. A to je politički akt.
* Optužnice protiv Hašima Tačija i Kadrija Veseljija su stigle baš kad su SAD želele da preuzmu glavnu ulogu u pregovorima.
- Postoji teatralna strana u svemu tome, jer su već bili na putu ka Americi, pa su morali da se vrate. Objavljivanje optužnice baš u tom trenutku je možda sprečilo američko rešenje. Pravosuđe, naravno, treba da bude nezavisno, ali podudarnost datuma je začuđujuća.
* Srbija i Švajcarska su slične po tome što ni jedna ni druga nisu u EU?
- Ako Srbi to žele, s vremenom će, uz ispunjavanje uslova, svakako ući u EU, ako ništa drugo, a ono zbog geografskih razloga. Da su Katalonci postali nezavisni, iz istih razloga ne bi ih isključili iz EU. Ima dosta razloga za to da Srbija uđe u EU, i nadam se da će se to dogoditi u razumno bliskoj budućnosti.
KATALONSKI REFERENDUM
* KAKO ste postali pravni tumač katalonskog referenduma?
- Jedan od ministara katalonske vlade me je u Barseloni, gde sam se nalazio na konferenciji, pitao da li sam zainteresovan da koordiniram ekspertskom grupom i sačinim izveštaj o tome da li imaju pravo da održe referendum. Prihvatio sam, i bio sam na čelu četvoročlanog tima stručnjaka koji je zaključio da imaju pravo da glasaju. Nažalost, vlada u Madridu je žestoko sprečila izjašnjavanje. Bolje bi bilo da su tražili političko rešenje s Katalonijom.
https://www.novosti.rs/vesti/naslov...rof-Nikola-Levra-RS-ima-pravo-na-samostalnost
Znaci kucnuo je cas. Freesrpska.
Ovajradi za Dodaru.Njegov covek koji je vrlo uticaja na zapadu
Direktor instituta za globalne studije u Ženevi za “Novosti”: Međunarodno pravo kaže, država ili priključenje
Niko zadovoljan: Tužilaštvo traži veće kazne, odbrana slobodu za osuđene policijske inspektore
REPUBLIKA Srpska ima pravo da odredi svoju sudbinu i osamostali se, ako njeni građani tako odluče. To, u razgovoru za "Novosti", poručuje Nikola Levra, profesor evropskog prava na Univerzitetu u Ženevi i direktor Instituta za globalne studije, inače pravni "otac" katalonskog referenduma za otcepljenje.
- Republika Srpska ima pravo na samoopredeljenje. Srbi iz BiH mogu da se konstituišu kao samostalna država, ili da se priključe nekoj drugoj državi koja već postoji, na primer Srbiji. S tačke gledišta međunarodnog prava, imaju pravo da učine.
* U čemu je, onda, prepreka da se to učini?
- Na unutrašnjem planu u BiH to ne bi bilo izvodljivo. U okvirima državnog prava, u ovom slučaju BiH, federalne vlasti bi istakle da na to nemaju pravo, kao što je i Španija uradila u odnosu na Kataloniju, odvođenjem ljudi u zatvor. Građani prethodno moraju da se izjasne, a videlo se u katalonskom slučaju da to nisu mogli, jer ih je u tome sprečila vlada u Madridu.
* Kada su ovakve težnje ostvarive?
- Postoji primer kada je to bilo moguće - u slučaju državne zajednice Srbija i Crna Gora, kada je eksplicitno bilo predviđeno da Crna Gora referendumom može da se odvoji. Dakle, RS u teoriji ima to pravo, ali praktično, sve dok nije država, nije subjekt međunarodnog prava. I tu se ulazi u tipičan problem u kom okviru sprovesti to pravo.
* Na osnovu kog principa zasnivate vašu teoriju o samopredeljenju?
- Nemam nikakve posebne afinitete prema Kataloniji ili Škotskoj. Ali imam ubeđenja koja su zasnovana na određenim principima međunarodnog prava. To su pravila koja bi trebalo svugde da se primenjuju.
* U isto vreme, u međunarodnom pravu je zagarantovana nepovredivost granica suverenih država?
- Član 2 paragraf 7 Povelje postavlja princip nemešanja - ni UN, ni bilo koje druge zemlje, u unutrašnje stvari država. Međunarodni sud pravde je 2010. godine, kada je Generalna skupština UN zatražila da se oglasi povodom legalnosti deklaracije o nezavisnosti Kosova, nedvosmisleno istakao pitanje teritorijalnog integriteta država, dakle zabranu da se granice menjaju silom ili intervencijom druge države. To važi samo za odnose između zemalja. A ako neki narod želi da se konstituiše kao država, ne podleže tim pravilima. Ali to ne znači da je to tako jednostavno. Izuzetno je teško to sprovesti u međunarodnom pravu i praktično nemoguće u nacionalnom pravu, jer svaka država, što je sasvim legitimno, nastoji da se odbrani kada jedan deo njenog stanovništva hoće da se odvoji u posebnu državu.
* I zbog toga u svetu danas imamo mnogo problema?
- Upravo tako. Kosovo je proglasilo nezavisnost, ali se danas nalazi "između dve obale". Ni tamo, ni ovamo. Priznao ih je jedan znatan broj država, ali ne dovoljan. Zato nemaju pravni status, ni u međunarodnom, ni u nacionalnom pravu.
* Kako onda rešiti problem?
- Zanimljivo je šta je o tome rekao Međunarodni sud pravde u svom konsultativnom mišljenju. To je, u neku ruku, "mrtvi ugao" međunarodnog prava. Nema pravila, jer svaka država odlučuje da li će ih priznati. A to je politički akt.
* Optužnice protiv Hašima Tačija i Kadrija Veseljija su stigle baš kad su SAD želele da preuzmu glavnu ulogu u pregovorima.
- Postoji teatralna strana u svemu tome, jer su već bili na putu ka Americi, pa su morali da se vrate. Objavljivanje optužnice baš u tom trenutku je možda sprečilo američko rešenje. Pravosuđe, naravno, treba da bude nezavisno, ali podudarnost datuma je začuđujuća.
* Srbija i Švajcarska su slične po tome što ni jedna ni druga nisu u EU?
- Ako Srbi to žele, s vremenom će, uz ispunjavanje uslova, svakako ući u EU, ako ništa drugo, a ono zbog geografskih razloga. Da su Katalonci postali nezavisni, iz istih razloga ne bi ih isključili iz EU. Ima dosta razloga za to da Srbija uđe u EU, i nadam se da će se to dogoditi u razumno bliskoj budućnosti.
KATALONSKI REFERENDUM
* KAKO ste postali pravni tumač katalonskog referenduma?
- Jedan od ministara katalonske vlade me je u Barseloni, gde sam se nalazio na konferenciji, pitao da li sam zainteresovan da koordiniram ekspertskom grupom i sačinim izveštaj o tome da li imaju pravo da održe referendum. Prihvatio sam, i bio sam na čelu četvoročlanog tima stručnjaka koji je zaključio da imaju pravo da glasaju. Nažalost, vlada u Madridu je žestoko sprečila izjašnjavanje. Bolje bi bilo da su tražili političko rešenje s Katalonijom.
https://www.novosti.rs/vesti/naslov...rof-Nikola-Levra-RS-ima-pravo-na-samostalnost
Znaci kucnuo je cas. Freesrpska.
Ovajradi za Dodaru.Njegov covek koji je vrlo uticaja na zapadu